U raspravi o poslovanju HRT-a zastupnik Željko Lenart istaknuo je kako je HRT postao zadnji izbor koji će građani pritisnuti na daljinskom upravljaču.

“Na HRT-u nema istraživačkog novinarstva. Nema emisije o nepravdama s kojima se građani susreću, nema emisije koja istražuje kriminal ili korupciju. Postojala je emisija “Hrvatska uživo” koja je emitirana 13 godina i onda je najednom donijeta odluka da se više ne emitira. A baš ta emisija se bavila socijalnim temama i problemima s kojima se građani susreću”, rekao je Lenart.

“Zbog čega mi plaćamo pristojbu HRT-u? Apsurdno je da se ta pristojba plaća i za radioprijemnik u traktoru ili radnom stroju! Pitanje je i kako se troše ta sredstva jer programi koji se kupuju ruše kulturni standard nacionalne televizije“, istaknuo je zastupnik HSS-a te dodao kako bi HRT trebao imati redakciju za istraživačko novinarstvo.

“Mogli bi donijeti daleko zanimljivije priče, nego što to donose druge komercijalne televizije. One bi mogle razotkriti vrlo mnogo nepravdi nego što ih danas možemo vidjeti u istraživačkom novinarstvu. Građani bi cijenili da HRT postane nezavisna i da može raditi priloge o svima bez obzira kojoj političkoj opciji pripadaju.”

Saborski zastupnik Davor Vlaović u Hrvatskom saboru je raspravljao o Zakonu o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podatka. Zakon je to koji bi trebao osigurati brzi pristup podacima gruntovnice i katastra, odnosno zemljišnim knjigama. Gotovo da nema građanina koji nije čekao u redovima kako bi dobio neophodan akt za gradnju, a onda ga je službenik za šalterom poslao u drugu instituciju. Potencijalni investitori u Hrvatskoj nailaze na iste probleme.

“Potencijalni strani investitori nam kažu da smo prenormirani, a zakoni se mijenjaju brzinom svjetlosti. Gruntovnica i katastar su nam neuređeni i zato pozdravljamo težnju sređivanja stanja u prostoru. Osim stranim investitorima, pomoći ćemo našim OPG-ovima, obrtima i građanima u lakšem pristupu potrebnim informacijama za ishođenje građevinske dozvole”, rekao je zastupnik HSS-a.

Pozitivnim je ocijenio ne donošenje zagrebačkog GUP-a te rekao kako je to pobjeda građana, struke i razuma u odnosu na pogodovanje odabranima. Zaključio je kako bi takve dokumente trebalo potvrđivati referendumom.

Predloženi zakon predviđa sudjelovanje DHMZ-a i Ministarstva poljoprivrede u donošenju prostornih dokumenata.

“Sudjelovanje DHMZ-a će sigurno doprinijeti boljem razumijevanju pojava elementarnih nepogoda te doprinijeti predlaganju kvalitetnih preventivnih mjera. Te pojave su u Hrvatskoj sve češće i izraženije. U zadnjih 30 godina ne gradimo akumulacije i retencije koje su predviđene u prostornim planovima i čija je uloga sprečavanje šteta. Nažalost, na tim mjestima na obroncima Dilja i Papuka danas raste šikara, a bujice uzrokuju erozije. Tražim izgradnju planiranih retencija i akumulacija u Slavoniji”, rekao je Vlaović.

Pozvao je da se napravi revizija stanja poljoprivrednih površina u Hrvatskoj i utvrdi njihova točna površina.

“Naši načelnici i gradonačelnici susreću se s problemom borbe za prevlast na poljoprivrednim površinama. Hrvatske šume i Hrvatske vode žele raspolagati sa svim česticama koje su u neposrednoj blizini kanalske mreže ili šuma, a u stvarnosti su obradive poljoprivredne površine. Zato se ne raspisuju natječaji za državno poljoprivredno zemljište već dvije godine. Država nije uredila podatke koji su u njenoj ingerenciji”, upozorio je.

Vlaović je govorio o nesređenosti gruntovnice i katastra, a ti podaci su potrebni svakom građaninu koji ima bilo kakvu imovinu.

“Nesređene zemljišne knjige su česta brana investicijama. Žalosno je da još uvijek, nakon provedene komasacije, imamo dio podataka koji nisu uneseni niti u katastar niti u gruntovnicu. Želimo li jačati poljoprivrednu proizvodnju moramo omogućiti okrupnjavanje posjeda grupiranjem i razmjenom čestica. U takvoj situaciji se događa da zainteresirane strane moraju platiti porez na prijenos nekretnina što je apsurdno jer zapravo nikakve prodaje nije bilo. Država se mora odreći tog prihoda”, rekao je.

Vlaović je istaknuo problem plaćanja administrativnih pristojbi kod nasljeđivanja. Rekao je kako nedopustivo da svi nasljednici moraju plaćati pristojbu, dovoljno bi bilo platiti samo jednu administrativnu pristojbu, a to bi sigurno dovelo do uređenijeg stanja u zemljišnim knjigama. Zatražio je nastavak zemljišnih izmjera na razini jedinica lokalne samouprave jer je taj postupak imao pozitivne efekte.

“Ako želimo upravljati našim hrvatskim prostorom na zadovoljstvo svih građana, zemljišne knjige moraju biti uređene”, zaključio je Vlaović.

U Hrvatskom saboru zastupnici su raspravljali o prijedlogu Strategije energetskog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050.

“Strategija energetskog razvoja RH rađena je prije dvije godine, a tek nedavno je ušla u proceduru. U međuvremenu su se dogodile velike klimatske promjene u Europi i svijetu”, rekao je zastupnik Davor Vlaović te naglasio kako strategija mora dati odgovor na proizvodnju energije bez ugljikova dioksida.

“Strategija nije u skladu s Europskim zelenim planom. Taj plan predviđa kako će do 2050. Europa postati prvi klimatski neutralan kontinent. Također predviđa kako potaknuti gospodarstvo, poboljšati zdravlje i kvalitetu života, zaštititi prirodu i pritom nikoga ne zapostaviti“, upozorio je zastupnik HSS-a te dodao kako je Europski zeleni plan strategija za postizanje održivosti gospodarstva EU-a.

“Taj plan obuhvaća sve gospodarske sektore, a posebice promet, energetiku, poljoprivredu, održavanje i gradnju zgrada te industriju. Ova Strategija energetskog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu ne uvažava ove činjenice. Iz tih razloga HSS je ne može podržati i tražimo izradu nove strategije! Strategija velikim djelom nije usklađena s ciljevima EU. Ona ne ide u smjeru smanjenja potrošnje energije kroz povećanje energetske učinkovitosti i povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora. Ovaj prijedlog Strategije energetskog razvoja RH samo je malim djelom uzeo u obzir veliki potencijal i resurse obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj”, zaključio je zastupnik HSS-a.

Drago Stipac (Busovača, 25. srpnja 1920. – Zagreb, 5. veljače 1995.) bio je četvrti predsjednik HSS-a. Kao istaknuti član naše stranke koji je u cijelom razdoblju zabrane rada stranke održavao njezinu aktivnost kao i veze HSS-ovih istomišljenika u Hrvatskoj i vodstva u emigraciji, zbog čega je i za vrijeme NDH i za vrijeme komunističke Jugoslavije bio zatvaran i smatran opasnošću za režim, jednoglasno je na temelju svog ugleda 1991. godine izabran za predsjednika obnovljenog HSS-a u Hrvatskoj. Već na sljedećim izborima HSS je s njim na čelu počeo ostvarivati bolje rezultate nego na prethodnim izborima.

U tom vremenu prvi put stvara se standardizirani vizualni identitet stranke, budući da svi dotadašnji korišteni simboli nisu bili dio stranačke politike nego je bila riječ o spontanim simbolima koje su izrađivali članovi. Tada se javlja prepoznatljivo stranačko znakovlje, zastava te današnji stranački grb kao standardizirani i u stranačkim aktima opisani znak stranke.

U političkom djelovanju stranka se bavi obnovnom organizacija na terenu, a postoji nastojanje da te organizacije budu obnovljene na idejnim zasadama nauka Stjepana Radića. Primjer za to je govor Drage Stipca u Podravskoj Slatini 1992. godine prilikom obnove tamošnje općinske organizacije:  Govor Drage Stipca u Podravskoj Slatini 1992. godine. U tom govoru Stipac navodi:

…Hrvatska seljačka stranka mora ostati seljačka stranka, jer je hrvatski seljak kroz desetljeća i kroz stoljeća očuvao hrvatski identitet. Da nije bilo hrvatskog seljaka vjerojatno danas ne bi bilo ni hrvatskog naroda. Ali smo mi istovremeno i stranka svih vlasnika, stranka mali posjednika, stranka svih poduzetnika, obrtnika i svih onih koji hoće da žive od svoga rada. Nikada nas ni Radić ni Maček nisu učili da svi moramo orati i kopati, uostalom danas to više ili manje rade strojevi umjesto nas. Ali su nas učili jedno, da moramo živjeti od svoga truda, od svog rada i od svog poštenja. I imati svoj odnos i prema svojoj familiji, prema svojoj obitelji, prema svom selu, svom kraju, svom narodu pa ako hoćete i prema čovječanstvu. I mislim da na tome je zasnovana misao hrvatskog seljačkog pokreta, a to je ideja doma na kojoj počiva nauk hrvatskog seljačkog pokreta. I iz te misli doma mi smo danas izdali jednu novu kategoriju, to je obiteljsko gospodarstvo, to je prihvatanje sadašnjih vlasničkih gospodarskih odnosa kakvi jesu. Mi se ne možemo složiti i ne slažemo se s bacanjem parola na hrvatskoj javnoj i gospodarskoj sceni: “Mi ćemo stvoriti farme”. Da bi stvorili jednu američku farmu mi moramo uništiti 20, 30 ili 50 seljačkih gospodarstava! To nikada nećemo ni ne smijemo učiniti! Prema tome mi jesmo za obiteljsko gospodarstvo u kojemu netko može orati i kopati, može živjeti od obrade zemlje, ali može raditi i sve drugo šta on nađe shodno, nije bitno pritom da li netko živi neposredno od poljodjelstva ili plete pritom košare ili proizvodi gljive ili je odvjetnik. To su njegove stvari, ali je bitno da njegovo dostojanstvo ljudsko ne smije biti povrijeđeno i da njegova inicijativa ne smije biti sputana. I da je i država i svak drugi dužan da podržava čovjeka i njegovu inicijativu. I u tom smislu, kad sam spomenuo riječ dostojanstvo, mi prije svega želimo da povratimo na javnu pozornicu dostojanstvo toga odbačenog čovjeka, a prije svega dostojanstvo seljaka koji nas u miru hrani, a u ratu od zla brani. I mislim da u tom pravcu, nakon ovih prvotnih dana, nakon ovoga praskozorja hrvatske države, nakon ove euforije, i trijumfalizma kroz koji smo prošli, mi se moramo danas okretati tim pravim problemima. Hrvatska seljačka stranka kao svijetla tradicija hrvatskog naroda ne može živjeti samo od svoje tradicije; ona mora davati odgovore na suvremene probleme i izazove vremena u kome živimo. Mi smo uložili jako puno truda da nekako pokušamo naći odgovore na suvremene probleme i izazove ovoga vremena. I u tom smislu obiteljsko gospodarstvo za nas predstavlja temelj kao odgovor na probleme i izazove ovoga vremena. Ja mislim da Hrvatska seljačka stranka bit će jedan konstruktivan faktor hrvatske politike u sljedećem vremenu, naravno mi se moramo potruditi da stvorimo ne samo njezinu čvrstu i solidnu organizaciju na terenu koja bi se bavila ovim problemima, nego da proširimo mrežu i Gospodarske sloge i Seljačke sloge kao hrvatskog seljačkog kulturnog i dobrotvornog društva sa ograncima po selima i svih drugih organizacija koje mi stvaramo. I da će one bez države, mimo nje, a ako bude trebalo i protiv nje raditi te poslove. I mislim da ovaj naš današnji početak u Podravskoj Slatini je jedan mali prilog tome da čitavu tu kuću napravimo na pravi način…

Iz održanog govora jasno je da tadašnji predsjednik stranke Drago Stipac nastoji graditi stranku na zasadama prvog korporativnog identiteta stranke, a to su humanističke vrijednosti i gospodarska politika nastale na idejama hrvatskog seljačkog pokreta. Također, Stipac prepoznaje važnost stranačkog djelovanja na poticanje razvoja civilnog sektora koji može biti korektiv vladajućih državnih politika.

Iako je Stipac nastojao u potpunosti nastaviti djelovanje stranke na zasadama nauka Stjepana Radića, u tome nije u potpunosti uspio, jer u to vrijeme osim njega nije bilo drugih istaknutih članova stranke koji su se bavili organizacijom rada stranke na isti način kao on. Nakon tri godine obnašanja predsjedničke dužnosti Drago Stipac se teško razbolio te je prestao obnašati dužnost predsjednika stranke, a ubrzo nakon toga, 1994. godine je preminuo.

 

Govoreći o rodiljnim i roditeljskim potporama, zastupnica Ana-Marija Petin istaknula je kako pojedinačne mjere demografske politike ne mogu dovesti do željenih rezultata.

Pozitivno je svako poboljšanje prava roditelja tijekom korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta

“Pozitivno je svako poboljšanje prava roditelja tijekom korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta. No, trebaju nam sveobuhvatne mjere za rješavanje demografskih problema. Treba nam ozbiljan zahvat u radno zakonodavstvo. Treba olakšati roditeljima, poboljšati položaj žena na tržištu rada, a i u društvu”, rekla je.

Istaknula je kako je Hrvatska doživjela demografski slom. Negativni prirodni prirast ima 491 općina i grad. Broj stanovnika opada i stanovništvo nam je sve starije. Upozorila je i na stanje u lokalnim sredinama.

Orahovica je jedini slavonski grad s pozitivnim prirodnim prirastom

“Lokalne sredine prepuštene su same sebi. Mnoge lokalne sredine podižu porodiljne naknade, sufinanciraju ili financiraju u cijelosti cijene vrtića, sufinanciraju kupnju školskog pribora, školskog prijevoza. No, to ne mogu bez pomoći države. To su vrlo ozbiljni problemi s kojima se moramo pozabaviti,” rekla je Petin te istaknula kako se treba voditi računa i o zakinutim skupinama u ovom prijedlogu zakona.

“Ovdje se ne vodi računa o trudnicama koje su zaposlene na određeno vrijeme, o trudnicama koje koriste bolovanje radi čuvanja trudnoće, o roditeljima koji koriste trogodišnji roditeljski dopust, o samozaposlenim roditeljima, o roditeljima djece s teškoćama u razvoju. I o njima trebamo voditi računa ako želimo popraviti demografsku sliku Hrvatske!”

Zastupnica Petin istaknula je kako u Slavoniji jedini grad koji ima pozitivan prirodni prirast je Orahovica. Rekla je kako se nada da će vladajući uvažiti konstruktivne kritike oporbe te još malo poboljšati ovaj zakon.

Na temelju članaka 39. stavka 1. Statuta HSS-a, Statutarno povjerenstvo na 3. sjednici održanoj 29. siječnja 2020. godine donosi

 

TUMAČENJE

članka 78. stavka 1. i članka 200. stavka 2.

Predsjedništva županijskih organizacija čine članovi navedeni u članku 78. stavku 1. Statuta HSS-a.
Članovi predsjedništva županijskih organizacija koji su izabrani po prijašnjem Statutu HSS-a nastavljaju mandat kao članovi odbora županijskih organizacija.

Obrazloženje

Statutarno povjerenstvo uočilo je da sve županijske organizacije ne primjenjuju navedene odredbe na jednak način.
Predsjedništvo županijske organizacije HSS-a je tijelo s manjim brojem članova koje se treba sastajati češće nego odbor županijske organizacije, a pojedine županijske organizacije nisu uskladile svoj rad s važećim Statutom HSS-a uslijed njegovog neujednačenog tumačenja.
Stoga je dano ovo tumačenje.

 

predsjednik Statutarnog povjerenstva HSS-a
Žarko Adamek

Govoreći o stanju željeznica, zastupnik Davor Vlaović pitao je ministra prometa Olega Butkovića kojom dinamikom će ići obnova pruge prema Slavoniji. Upitao je još i zašto Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i HŽ infrastruktura ne bi bili partner ‘Đuri Đakoviću’ te tako “zaposlili kapacitete i spasili radna mjesta u Slavonskom Brodu”.

Vlaović: Željeznice u Hrvatskoj značajno zaostaju za europskim prosjekom

Vlaović je rekao kako je željeznički sustav krvotok europskog gospodarstva i mobilnosti ljudi i robe.

“Željeznice u Hrvatskoj značajno zaostaju za europskim prosjekom. Kasni provedba projekata za koje su odobrena sredstva iz EU. Zašto ti projekti kasne? Dobar dio krivnje za ta kašnjenja je u kompliciranoj birokraciji”, rekao je Vlaović te dodao kako pozdravlja ulaganja u željeznicu na području Slavonije.

Upozorio je i na opasnosti loše održavanih pružnih prijelaza te rekao kako treba usmjeriti posebnu pažnju na njihovo održavanje s ciljem prevencija prometnih nesreća.

Lenart: Vozni red je svake godine sve duži za istu relaciju

Zastupnik Željko Lenart je upozorio kako je stanje na željeznicama katastrofalno.

“Problem je u održavanju pruga, pružnim prijelazima, u sigurnosti i nedostatku radnika. Vozni red je svake godine sve duži za istu relaciju, tonemo sve dublje.”

Lenart je rekao kako ne možemo kriviti Domovinski rat za stanje u željeznicama.

“Kriva je neodgovornost Hrvatskih željeznica. Trebamo krenuti naprijed, ne čekajmo Europsku uniju da nam sagradi pruge, pruge na kraju ostaju Hrvatskoj. Prije 30-tak godina je na relaciji Kutina – Zagreb vožnja vlakom trajala 53 minute, a danas treba 1 sat i 27 minuta“, rekao je zastupnik Lenart te zamolio ministra da se zauzme da se stanje sa željeznicama poboljša.

Josip Friščić (Subotica Podravska, 15. kolovoza 1949. – Koprivnica, 23. siječnja 2016.) je peti predsjednik HSS-a. I svoju političku karijeru upravo počinje 1992. godine u HSS-u. Od 1998. do 2002. obnaša dužnost potpredsjednika HSS-a. Predsjednik Županijske organizacije HSS-a Koprivničko-križevačke županije postaje 2000. godine. Mandat koprivničko-križevačkog župana obnašao je dva puta i to od 2001. te od 2005. godine.

Za zastupnika u Hrvatskom saboru izabran je 2003. i 2007. godine, a godinu dana kasnije izbran je za potpredsjednika Hrvatskog sabora te na toj dužnosti ostaje do 2011. godine.

Funkciju predsjednika HSS-a obnašao je od 2005. godine kada je na tom mjestu naslijedio Zlatka Tomčića pa sve do 2012. godine. Za vrijeme Friščićeva mandata HSS prvi put počinje organizirano hodočastiti u religijsko svetište – Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke u Mariju Bistricu.

Zastupnici HSS-a Krešo Beljak i željko Lenart govorili su o godišnjem provedbenom planu statističkih aktivnosti RH za 2020. godinu.

Beljak: Prestanimo raditi popise stanovništva po metodologiji iz Austro-Ugarske

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak je istaknuo kako su moderne europske države već 70-tih godina prošlog stoljeća uvele registar stanovništva, dok Hrvatska radi popise stanovništva po metodologiji iz Austro-Ugarske.

“Metodologija je prestara i podaci neće biti točni”, istaknuo je te dodao kako se za deset puta manje novaca se može napraviti registar stanovništva.

“Kada se registar sredi, tada nisu moguće više razne prevare, a registar birača može prerasti u registar imovine. Registar se može ažurirati na dnevnoj bazi i tako svakodnevno samo jednim klikom možemo imati točne podatke. Ali nažalost od HDZ-ove digitalizacije neće biti ništa”, rekao je.

Izborne jedinice slagane su političkim dekretom i ne odgovaraju pravom stanju stvari

Istaknuo je i kako izborne jedinice nikad nisu valjale.

“Ne razumijem zbog čega se i dalje inzistira na tim izbornim jedinicama kad je vidljivo da to više ni HDZ-u ne odgovara? Izgubili su europarlamentarne izbore, izgubili su predsjedničke izbore, a teško će biti poraženi i na parlamentarnim izborima“, zaključio je Beljak.

Lenart: Provode li se pravilno statističke metode ili se ‘friziraju’ podaci?

Željko Lenart je rekao kako se kaže da je statistika zbroj netočnih podataka. Izrazio je svoje sumnje u statističke podatke koji se objavljuju kao službeni.

“Statistika tvrdi da se smanjuje broj nezaposlenih, a u stvarnosti se ne povećava zaposlenost, nema novih radnih mjesta i sve više ljudi nam odlazi raditi u inozemstvo! Zabrinut sam malo oko tih statističkih metoda, brine me jesu li podaci koji se iskazuju u izvješćima ‘frizirani’?“, upitao je zastupnik HSS-a.

Lenart je rekao kako su ukidanjem JMBG-a nestali određeni podaci o imovini građana te da je potreban kvalitetniji sustav koji će služiti razvoju Hrvatske.

Zeleni tjedan je vodeći međunarodni sajam poljoprivrede, hortikulture i prehrambene industrije koji okuplja proizvođače, stručnjake i posjetitelje iz svih krajeva svijeta. Zemlja partner ovogodišnjeg sajma je Hrvatska.

Otvorenju sajma nazočili su i HSS-ovi zastupnici Ana-Marija Petin i Davor Vlaović, koji su u Berlinu boravili s delegacijom saborskog Odbora za poljoprivredu.

“U Berlinu smo od premijera čuli da je poljoprivreda strateška grana gospodarstva. Optimist sam i želim vjerovati da će naši poljoprivrednici to i osjetiti. Europa izdvaja više od 30 % proračuna za proizvodnju hrane i ekološki prihvatljivu poljoprivredu. Želim vjerovati da premijerove riječi neće ostati lijepo sročena europejska fraza”, poručio je tom prilikom zastupnik Vlaović.

Zastupnici HSS-a su za vrijeme posjete sajmu obišli i hrvatske poljoprivrednike te istaknuli kako oni kvalitetom pariraju Europi.