marko martincevic

Koprivničko-križevački HSS traži što brže osnivanje Savjeta za socijalnu skrb

Na posljednjoj, četvrtoj sjednici Županijske skupštine Koprivničko-križevačke županije koja je održana u ponedjeljak 22. studenoga, ispred Kluba HSS-a županijski vijećnik Marko Martinčević zatražio je što brže osnivanje Savjeta za socijalnu skrb naše Županije.

“Sukladnom novom Zakonu o socijalnoj skrbi koji je trenutno u sustavu e-savjetovanja i koji će neminovno biti usvojen, sve jedinice područne samouprave stoga i naša Županija imaju zakonsko pravo osnovati Savjet za socijalnu skrb”, rekao je Martinčević te je pojasnio kako se člankom 250. novog Zakona točno određuje uloga Savjeta i njegov sastav.

“Pozivam sve županijske vijećnice i vijećnike da se aktivno uključimo u rad Savjeta i izradimo Socijalni plan kao strateški dokument u trajanju od tri godine. Unatoč tome što Zakon još uvijek nije izglasan u Saboru niti je objavljen Pravilnik kako izraditi Socijalni plan, ono što već sad možemo napraviti je analiza postojećeg stanja”, kazao je te dodao kako Županija na temelju odrađenog istraživanja i analizom prikupljenih materijala od svih institucija može na vrijeme biti spremna razraditi prijeko potrebni Socijalni plan.

Socijalni plan obuhvaća analizu kapaciteta, dostupnost pružatelja socijalnih usluga, analizu potreba i specifične ciljeve razvoja institucionalnih i izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, s posebnim naglaskom na usluge za skupine u većem riziku od socijalne isključenosti.

Darko Vuletic

Darko Vuletić izabran za predsjednika HSS-a u Zagrebu

U subotu, 27. studenoga održana je Izborna skupština Gradske organizacije HSS-a Grada Zagreba. Za predsjednika je jednoglasno izabran Darko Vuletić, dugogodišnji član HSS-a. Za potpredsjednicu je izabrana Danica Vukelić, a za potpredsjednike Željko Čečura, Ivan Catela te Ilija Prodanović. Za zamjenika predsjednika imenovan je Vlatko Smiljanić.

“Svjesni smo da HSS u Zagrebu u ovome trenutku nema zastupnika u Gradskoj skupštini, što nam je sigurno limitirajući faktor. Ali, svjesni smo i kako se u ovome trenutku u Zagrebu događaju promjene za koje ne znamo kakve će im biti dugoročne posljedice. I sam gradonačelnik Tomašević najavljuje udar na džepove građana, što je za HSS neprihvatljivo. I u tom smislu sigurno imamo što za reći.

U našem političkom radu u Zagrebu trudit ćemo se biti uključivi, a nećemo se voditi isključivošću kao što to trenutačno radi aktualni gradonačelnik te ga ovim putem pozivamo da pozove sve političke opcije za stol kako bismo zajedno kreirali politike u korist građana grada Zagreba “, rekao je Vuletić nakon izbora.

Izborom Darka Vuletića za predsjednika zagrebačke organizacije konačno je završeno turbulentno razdoblje u toj stranačkoj organizaciji koje je trajalo sve od 2016. godine.

radic i pribicivec

“Ne srljajte kao guske u maglu”, govor koji je nadživio Stjepana Radića

Na današnji dan 1918. godine vođa Hrvatske pučke seljačke stranke Stjepan Radić na sjednici odbora Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu održao je svoj najpoznatiji govor usprotivivši se ubrzanom ujedinjenju sa Srbijom bez prethodnog dogovora o uređenju buduće države.

“Stjepan Radić je bio svjestan neizbježnosti unije sa Srbijom, no zahtijevao je da se prethodno dogovore uvjeti pod kojim će se ono obaviti. Nesrljanje u maglu dakle nije upozorenje da se uopće ne udružuje sa Srbima, nego da se prethodno osigura, kako ne bi došlo do srpske hegemonije u novoj državi”, piše portal Povijest.hr

Leksikograf Vlaho Bogišić podsjeća kako taj Radićev govor nije snimljen niti zapisan, zato što se Radića tada, kao i danas često, prešućuje ili reinterpretira. Bogišić podsjeća na Radićeve riječi u noći tog govora kada Radić sam problematizira što je noćni govor o “magli” održan u uskom krugu “središnjeg odbora”, a ne Narodnog vijeća, kamoli Sabora:

“Kako vidite, ovdje nema ni slušateljstva na galerijama, ni stenografa, dapače ni voditelja zapisnika”.

“Da, ni taj Radićev govor, iz kojega se kao naknadnoga teksta doista zrcale sva ključna proturječja hrvatskog društva, nije ni zabilježen, ni raspravljen u trenutku na koji se odnosio”, kaže Bogišić te podsjeća na Radićeva razmišljanja.

“Možda bi ipak bilo dobro da otputujem u Beograd – povjerava Radić svojim stranačkim drugovima ujutro nakon kavge sa zagrebačkom gospodom u noći Svete Kate: ne boji se, kaže, Beograđana i Srbijanaca nego “ove domaće nesreće”. I dodaje rečenicu bez koje fraza o “guskama u magli” nije razumljiva: “Ma što god se sad dogodilo, nemojte zamrziti Srbijance!”. Radić je još za mučnog noćnog ekspozea poručio neka prisutni samo pripaze jer će se on, koliko sutra, i među srpskim seljacima i pobunjenim narodom osjećati i snalaziti kao “riba u vodi”. Ta se procjena pokazala točnom”, zaključuje Bogišić.

Izdvajamo završnio dio Radićevog govora, zapisanog po sjećanju:

„Dajte već jednom shvatite da je narodnost nešto mnogo dublje i šire nego što je sam narodni govor. Dajte pojmite da narodnost vrijedi, osobito poslije
ovoga rata, u kom sudjelovahu milijuni seljaštva i radništva i građanstva, i na fronti ratnoj i doma na fronti radnoj, da od sada narodnost samo toliko vrijedi, koliko brani i razvija čovječnost, to jest samo toliko koliko s pomoću narodnosti ljudi više privređuju i ljepše se slažu.

Dajte već jednom pojmite da je zauvijek nestalo stare gospodske vlasti militarizma, kapitalizma, birokratizma i klerikalizma. Osobito o militarizmu i birokratizmu, o činovničkoj sili i samovolji neće naš narod ni da čuje.

Sav naš narod, osobito naš narod hrvatski, hoće, želi, traži i zahtijeva da novu slobodu i novu pravicu osjeti svaki na sebi, u svom domu, u svom selu, u svojoj opčini, u svome kraju. Da to uistinu bude, morate, prvo, odmah maknuti sve stare siledžije i sve stare, nevaljale zakone i uredbe; drugo, morate samome narodu dati priliku da sam sobom upravlja i vlada. Ako mu vi te prilike ne date i toga prava ne priznate, narod će si tu priliku i to pravo dati sam bez vas i protiv vas.

Gospodo!

Još nije prekasno! Ne srljajte kao guske u maglu! Ne zaključujte jedinstvene vlade s Kraljevinom Srbijom već zato, jer, eto, u ime Kraljevine Srbije nema tu nikoga, ništa, osim taj jedan brzojav, a i taj predstavlja sasvim nešto drugo nego vi. Nemojte tako postupati da se bude moralo danas sutra kazati, da ste i vi Slovenci i vi Srbi Vojvođani i Bosanci, i vi naši Hrvati Dalmatinci, a nadasve vi naši domaći hrvatski Srbi, da ste se svi skupili danas ovamo samo zato da izvršite jedno urotničko djelo protiv naroda, napose protiv Hrvatske i Hrvata.

Dajte uvidite barem to da je ova stvar tako važna i sudbonosna da treba sazvati čitavo Narodno vijeće, a, naravski, i Hrvatski sabor. Jer po ovom sadašnjem vašem prijedlogu vi zaključujete da u ime Središnjega odbora ide odmah u Beograd 28 članova, a budući da cijeli Središnji odbor ni nema više članova, to je očito da će svatko kazati odbor je sam sebe poslao, sam sebe ovlastio da proglasi jedinstvenu vladu s Kraljevinom Srbijom, a odbor, očito, nema te ovlasti i toga prava.

Gospodo!

Sav svijet poznaje i priznaje pravo narodnoga samoodređenja. Mi samo tomu pravu imademo zahvaliti svoje oslobođenje. To pravo samoodređenja pripada u međunarodnom smislu svim trim našim narodima Slovencima, Hrvatima i Srbima kod određivanja naših državnih granica prema tuđim narodima, ali to pravo pripada svim trim našim narodima, a napose nama Hrvatima u Hrvatskoj i s obzirom na osnivanje i na uređenje naše zajedničke države.

Mi smo tri brata, Hrvat, Slovenac, Srbin, a nismo jedan. Svakoga brata treba pitati. Srba iz Srbije tu nema nikako, a mi Hrvati iz Hrvatske, kako smo mi tu zastupani, to znate. Nitko vas i ništa vas ne goni, ako to nije vaša nečista savjest koja vas sili da što brže svršite djelo za koje znate da ga hrvatski narod neće odobriti, a koje želite što prije protiv njegove volje provesti i tobože učvrstiti.

Gospodo!

Najstrašnija je stvar, najveći je grijeh i najveća politička pogreška svoj rođeni narod stavljati pred gotove činjenice, to jest voditi politiku po gospodskoj svojoj voljici, bez naroda i protiv naroda. Ako to ne vjerujete, dao Bog svima poživjeti toliko, to neće biti dugo, da vidite kako će hrvatski narod u svojoj republikanskoj i čovječanskoj svijesti vas otpuhnuti baš u času kad ćete misliti da se narod smirio, a vi da ste ga dobro zajahali.

Živjela republika! Živjela Hrvatska!“

Stjepan Radić nastavio je s borbom za prava hrvatskoga naroda sve do svoje smrti 1928. godine kada je preminuo od posljedica ranjavanja u beogradskoj Narodnoj skupštini.

sagi

HSS-ovi sveučilištarci na Klimatskom maršu za opstanak

Sveučilišna organizacija HSS-a podržala je Klimatski marš za opstanak koji se održao 12. studenoga u Zagrebu u povodu zadnjeg dana konferencije COP26 u Glasgowu, konferencije na kojoj države diljem svijeta odlučuju o svojim klimatskim politikama koje će odrediti daljnji tijek globalne klimatske krize. Događaj u Zagrebu organizirale su dvije ekološke inicijative – Fridays for future Hrvatska i Extinction rebellion Zagreb.

“Ovim prosvjedom još smo jednom svi (građani, aktivisti, znanstvenici, itd.) zajedno pokazali smo da je “zeleni val” stigao i u Hrvatsku. Smatram da bi aktivizam i politika trebali biti partneri u rješavanju određenih problema na koje aktivizam upozorava, a politika ih rješava. Znanstvenici daju svoje prijedloge za rješavanje klimatskih problema i nadam se da će se njihov glas jače čuti. Ovo što sada radimo za planet ne radimo samo zbog sebe, već i zbog toga da sačuvamo planet za generacije koje dolaze nakon nas”, rekao je predsjednik Sveučilišne organizacije HSS-a Bruno Šagi.

zoran-vidovic

Zoran Vidović kandidat za zamjenika županice Međimurske županije

Predsjednik međimurskog HSS-a Zoran Vidović kandidat je za zamjenika županice Međimurske županije Sandre Herman. Vidović iza sebe ima dva mandata kao potpredsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca, dva mandata kao zamjenik gradonačelnika te jedan mandat kao zamjenik župana.

Na predstavljanju kandidature Sandra Herman je istaknula kako joj je drago što je međimurski HSS podržao njezinu kandidaturu. Podsjetila je i kako su ona i Zoran Vidović već ranije uspješno surađivali.

“Nas dvoje odlično smo surađivali kao zamjenici župana u mandatu od 2013.-2017. i iza nas su ostali mnogi mjerljivi rezultati i postignuća i sigurna sam kako ćemo i u mandatu koji je pred nama isto tako dobro surađivati“, kazala je Herman.

“Upravo u tom mandatu kao zamjenik župana zajedno sa Sandrom vjerujem da smo poboljšali kvalitetu rada Međimurske županije i na neki način digli kvalitetu života u Međimurju. Iza nas su brojni rezultati, svaki u svom segmentu. Sandra je prvenstveno u segmentu obrazovanja, kulture i turizma dala je veliki doprinos i vidljive rezultate, a ja u sektoru poljoprivrede”, zaključio je Vidović prilikom predstavljanja.

sveuciliste

Sveučilište treba biti ravnopravan partner u izradi novoga Zakona

Ministarstvo znanosti i obrazovanja na čelu s Radovanom Fuchsom najavilo je revolucionarnu reformu sustava znanosti i visokoga obrazovanja u Hrvatskoj tobožnjom izmjenom zakonskih osnova, točnije, donošenjem novoga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokome obrazovanju.

Valja podsjetiti da ovo nije prva Fuchsova inicijativa za pompoznom reformom sustava znanosti i visokoga obrazovanja, a osobito sustava javnih sveučilišta. Naime, tijekom svoga prvoga mandata, od 2009. do 2012. ministar je bezuspješno pokušao nametnuti paket od tri izrazito loše pisana zakona, Zakona o znanosti, Zakona o visokome obrazovanju i Zakona o sveučilištu, gdje je potonji trebao uvesti potpunu etatizaciju sveučilišta i grubo kršenje Ustavom zajamčene sveučilišne autonomije. Time je apolitični bastion hrvatske pameti, koji je Ustavom osiguran od uplitanja politike, trebao zakonski biti srušen i etatiziran. Zamišljeno je tobožnje Sveučilišno vijeće kao vrhovno tijelo sustava rada na sveučilištu s očitom političkom notom, dok bi senatorima i dekanima bile znatno smanjene ovlasti. Sve je ovo trebalo biti ostvareno pod mantrom transparentnosti, dok je praktično naličje sasvim drugačije. Naravno, takav potez ministra Fuchsa izazvao je žestoku reakciju tadašnje sveučilišne zajednice, osobito Zagrebačkoga sveučilišta, i njegova je etatizacijska reforma time pala u vodu.

No, premijer Plenković je uskrsnuo staroga HDZ-ova ministra, čovjeka koji je u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja od početka svoje akademske i političke karijere. Time ne želimo reći, a niti možemo, da je Fuchs nestručan u svome poslu s obzirom na visoke dužnosti u ministarstvu znanosti. To osobito ne možemo reći kada znamo da je prije desetak godina i sâm pokušao uvući politiku u sustav sveučilišta, čime bi bio zabijen posljednji čavao u lijes neovisnosti od politike u sveučilišnoj zajednici. Politika i sveučilište ne idu zajedno. Nikada!

Što se događa danas? Ministar Fuchs vrlo lukavo, u vrijeme globalne pandemije koronavirusa, suludih političkih poteza tobožnjega stručnoga korona stožera, pokušava ispod tepiha progurati sasvim novi zakon o znanosti koji bi, navodno, trebao osuvremeniti zastarjelo i objelodaniti već znanu forumu iz ondašnjih Fuchsovih zakona o tzv. programskim ugovorima za sveučilišta. Tko sastavlja taj zakon, tko čini povjerenstvo za njegovu izradu, mi dan danas ne znamo. Za 24 provedena i 14 namjeravanih savjetovanja nije naveden sastav povjerenstva ili radne skupine koja sastavlja pojedini akt. To ukazuje da je rad Ministarstva u 97,4% slučajeva netransparentan. Mi dan danas ne znamo tko kroji novi zakon za gotovo milijun ljudi u ovoj zemlji, ako znamo da imamo gotovo 150 000 studenata, 18 000 nastavnika, 23 000 istraživača i 750 000 ljudskih potencijala u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja. U stvaranju novoga zakona postavljamo sljedeća pitanja:

Tko je pitao Sveučilište?

Tko je pitao Nacionalno vijeće za znanost?

Tko je pitao Rektorski zbor?

Tko je pitao Savjet za financiranje znanosti i visokoga obrazovanja?

Zašto Fuchsova garnitura sustavno zaobilazi Sveučilište?

Prema svemu sudeći, očit je cilj novoga zakona: dezintegracija i uništenje četiri najveća i kontinuiranim djelovanjem najstarija sveučilišta u Hrvatskoj: u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu. O tomu izravno svjedoči Fuchsova rečenica izrečena u Dnevniku Nove TV 15. listopada 2021. koja glasi: „Možda bi trebalo malo drugačije organizirati Sveučilište.“

Očito uporno treba podsjetiti ministra na članak 68 Ustava, pa ćemo ga ponoviti: „Jamči se autonomija sveučilišta. Sveučilište samostalno odlučuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom.“, ali i na susljedni članak 69: „Jamči se sloboda znanstvena, kulturnoga i umjetničkoga stvaralaštva. Država potiče i pomaže razvitak znanosti, kulture i umjetnosti. Država štiti znanstvena, kulturna i umjetnička dobra kao duhovne narodne vrednote. Jamči se zaštita moralnih i materijalnih prava koja proistječu iz znanstvenoga, kulturnog, umjetničkog, intelektualnog i drugog stvaralaštva.“ Pametnome dosta.

Prije nekoliko dana ispod relevantnih medija vrlo brzo je prošla vijest o ostavci zamjenika glavne urednice hrvatskih sveučilišnih novina Universitas, mladoga sociologa i doktora znanosti Ivana Perkova, dugogodišnjega akademskoga novinara, koji se usudio progovoriti o opasnosti i suludosti novih Fuchsovih reformskih fleksibilizacija, da bi mu rektor Splitskoga sveučilišta prof. Dragan Ljutić cenzurirao više tekstova o nezakonitim zakonskim inicijativama Ministarstva znanosti i obrazovanja. Pitamo se, je li to autonomija sveučilišta? Je li moguće da je splitski rektor intervenirao za ministra Fuchsa? Gdje je tu temeljna etika novinstva i sloboda novinarskoga mišljenja?

Osim toga, Hrvatski sveučilišni sindikat već je ožujku ove godine tražio ostavku ministra Fuchsa zbog zataškavanja mogućih kriminalnih radnji, zbog političkog spletkarenja, diskriminacije i fabriciranja službenih dokumenata, a vezano za zataškavanje sumnji na kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti na Hrvatskom veterinarskom institutu kao i zbog uplitanja u postupak izbora dekana na Fakultetu hrvatskih studija fabriciranjem službenih dokumenata.

Mi iz HSS-a, i naše Sveučilišne organizacije HSS-a, pozivamo Ministarstvo znanosti i obrazovanja da u donošenje novoga zakona o znanosti i visokome obrazovanju ravnopravno uključi sve relevantne aktere, a osobito predstavnike sveučilišne zajednice koji su očito u ovomu procesu ignorirani, a na njih se u najvećoj kvantitativnoj mjeri taj zakon odnosi.

Želimo politiku čistih računa u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja bez političkih zadiranja u autonomiju sveučilišta!

Sveučilišna organizacija HSS-a

HSS | Hrvatski sabor | Željko Lenart | Deponija fosfogipsa u Kutini

Lenart: Ono što se događa na deponiji fosfogipsa u Kutini je i ekocid i genocid

Zastupnik Željko Lenart govorio je danas u Hrvatskom saboru o deponiji fosfogipsa u Kutini. Istaknuo je kako je danas istekao rok u kojem je trebao dobiti odgovor na zastupničko pitanje. Pitao je ministra Tomislava Ćorića i ministra Darka Horvata o statusu deponije, tko je izdao i da li je uopće izdana dozvola za skladištenje mulja. Podsjetio je kako je kroz 40 godina na deponiji nataloženo oko 9 milijuna tona fosfogipsa i oko 2 milijuna kubičnih metara kisele vode.

Na deponiji se skladišti saturacijski mulj

“Prilikom privatizacije Petrokemije, deponija je odvojena od Petrokemije koja ju je trebala sanirati iz svog tekućeg poslovanja. No, privatizacija kakva je kod nas omogućila joj je da se odvoji i postane državna tvrtka. Tako je nedavno prodana privatnoj tvrtki Flamtron iz Kutine za 112 tisuća kuna, pod uvjetom da se sanira fosfogips na toj deponiji”, rekao je Lenart te dodao kako spomenuta tvrtka nikako nema sredstva s kojima bi mogla uopće taj silni fosfogips zbrinuti.

“Ono što se trenutno događa na deponiji fosfogipsa je i ekocid i genocid, zapravo ni ne znam kako bi to nazvao. Trenutno se na deponiji fosfogipsa skladišti saturacijski mulj. Samo jedan dan je dovezeno 50 velikih kamiona, navodno iz Vukovara, odakle se sve dovozi, ne znam”, upozorio je.

Rekao je kako u programu tvrtke Flamtron stoji da će sanirati deponiju fosfogipsa i napraviti solarnu elektranu na 160 hektara koliko pokriva površina deponije fosfogipsa.

Izgleda da je bolji biznis skladištiti ono što se nigdje ne smije skladištiti u Hrvatskoj. To je saturacijski mulj koji je pun teških metala i raznoraznih otrova.”

Lenart je rekao kako ga zanima tko stoji iza tog neovlaštenog deponiranja saturacijskog mulja, tko skriva i zataškava ovaj zločin koji se događa na deponiji fosfogipsa. Podsjetio je kako se deponija nalazi u Parku prirode Lonjsko polje, u poplavnom području.

Tko želi Sisačko-moslavačku županiju pretvoriti u smetlište?

“Ponovno pitam tko želi Sisačko-moslavačku županiju pretvoriti u smetlište? Najveća spalionica plastike i saturacijskog mulja planira se u Kutini, planira se spalionica u Sisku. Na Trgovskoj gori se planira odlaganje nuklearnog otpada i još nekoliko spalionica na području županije.”

Pozvao je premijera Plenkovića da ispita ovaj slučaj deponiranja saturacijskog mulja na području deponije fosfogipsa.

“Deponija fosfogipsa je bila državno vlasništvo. Država ju je prodala i mislim da i ima pravo i obvezu pitati što se tamo radi. Mislim da ima pravo i obavezu nama zastupnicima dati odgovore koje tražimo i prikazati dozvole tih tvrtki ako ih imaju. Pitam vas, ako će se na tih 160 hektara uskladištiti saturacijski mulj, na području parka prirode Lonjsko polje, na poplavnom području, na nekadašnjem najvećem mrijestilištu slatkovodne ribe u ovom dijelu Europe, što ćemo mi time dobiti, osim ekocida i genocida?”, zaključio je zastupnik HSS-a.

SAGI

Bruno Šagi sudjelovao u edukativno-aktivističkoj školi Gdje si bio/bila 2021.?

Predsjednik Sveučilišne organizacije HSS-a Bruno Šagi sudjelovao je na trodnevnoj online Edukativno-aktivističkoj školi Gdje si bio/bila 2021.?

Školu je organizirala Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) uz podršku Islanda, Lihtenštajna i Norveške te podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva i Program Ujedinjenih naroda za razvoj. Polaznice i polaznici Škole bili su iz Hrvatske i Srbije.

“Tijekom tri dana slušali smo predavanja stručnjaka i aktivista iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine; a predavanja su tematski bila vezana uz suočavanje s prošlošću, procesuiranje ratnih zločinaca, “memory activism”, izgradnju nacionalnih mitova, medije tijekom rata i nakon rata, umjetničko izražavanje u aktivizmu, mjesta stradanja koja nisu obilježena i “djecu rođenu zbog rata”, kazao je Šagi te dodao kako mu je iznimno drago što je mogao sudjelovati na ovom događaju i stjecati nova znanja te slušati ljude koji rade promjene u svojim državama.

“Upravo oni mogu biti uzor svima da se vrijednim radom može doći do cilja. Zahvaljujem Inicijativi mladih za ljudska prava (YIHR) na organizaciji ovog događaja, kao i svim predavačima koji su sudjelovali na Školi”, zaključio je.

© 2019. Hrvatska seljačka stranka. Sva prava pridržana. Pravila privatnosti