U petak, 29. listopada delegacija HSS-a predvođena potpredsjednikom Tomislavom Boljarom te glavnim tajnikom Željkom Lenartom zapalila je svijeće i položila cvijeće u povodu blagdana Svih Svetih na Mirogoju pred Zidom boli, Grobnicom narodnih heroja, kod Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata te na grobovima HSS-ovih prvaka i drugih zaslužnih građana.
Zastupnik Željko Lenart je u četvrtak u Hrvatskom saboru kritizirao određene stvari vezane uz zakon o poljoprivrednom zemljištu. Rekao je kako je to zakon koji se najviše dorađivao, mijenjao i pisao iznova, a nije dao željene rezultate.
Smatra zakašnjelim ubrzanje postupka raspolaganja jer se to donosi tek sad kad smo na pragu da će stranci moći kupovati poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj. Podsjetio je kako je prije tri godine s kolegom Davorom Vlaovićem ukazivao kako zakon koji je na snazi neće dati dobre rezultate.
“U Saboru smo raspravljali, ukazivali i govorili da ovaj zakon neće dati dobre rezultate, da neće riješiti pitanje državnog poljoprivrednog zemljišta. No, ništa nam ne znači što smo tada bili u pravu. Rezultat je danas takav da nakon 30 godina toliko željene vlastite Republike Hrvatske nismo riješili pitanje državnog poljoprivrednog zemljišta kao osnovnog resursa za poljoprivrednu proizvodnju i proizvodnju hrane, kao osnovnog resursa za opstanak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava”, rekao je Lenart.
Ponovio je kako bi obiteljska poljoprivredna gospodarstva trebala biti temelj poljoprivredne proizvodnje, ali prema njima postoji maćehinski odnos. Što su ta gospodarstva manja, to je odnos prema njima gori.
“Žao mi je što u kriterijima za dodjelu poljoprivrednog zemljišta ne postoji jedan kriterij koji bi govorio o prinosima koje su ostvarivali oni koji su do sada gospodarili poljoprivrednim zemljištem. Imati visoke prinose znači biti dobar gospodar koji drži plodnost poljoprivrednog zemljišta kao matičnog supstrata za proizvodnju hrane. Onaj tko nije održavao plodnost nije mogao dolaziti do visokih prinosa. To je nešto što bi ga moglo diskreditirati kao dobroga gospodara koji gospodari državnim poljoprivrednim zemljištem”, istaknuo je.
Lenart je rekao kako su mali poljoprivrednici diskriminirani i da se male proizvodnje smatraju nebitnima. Iznio je stav da je svaka proizvodnja i svako stvaranje nove vrijednosti bitno, bez obzira u kolikom obimu.
Upozorio je kako je jedan od kriterija za dodjelu poljoprivrednog zemljišta da udio izravnih plaćanja nije veći od 30% ukupnih prihoda. To nikako nije dobro za manja gospodarstva koja nisu u sustavu PDV-a i u sustavu poreza na dohodak. Poručio je ministrici poljoprivrede kako premalo priča s ljudima na terenu i nema uvid u pravo stanje stvari.
Lenart smatra kako treba dati prednost proizvođačima autohtonih pasmina te da sustav krava-tele nije prepoznat u zakonu.
“Sustav krava-tele, ako ima 30% rasplodnih grla i ženske teladi, znači da je u pitanju prednost za tovljače. Jedna od tradicionalnih proizvodnji je sustav krava-tele, jedan od sustava proizvodnje koji vrlo lako može prijeći na ekološku proizvodnju. Smatram da ovaj omjer treba biti daleko više u korist rasplodnih grla. Tada bismo stvarno favorizirali one koji se bave uzgojem goveda u sustavu krava-tele.”
Podržao je što se povećao rok zakupa s mogućnošću produljenja na isti rok.
“Trideset godina je period na koji možete razvijati gospodarstvo, dugoročno ulagati u njega i održavati plodnost tla. Ovo daje mogućnost za dugoročno planiranje i za ostanak nasljednika na gospodarstvima”, rekao je Lenart te predložio da se razmisli o uvođenju maksimalnog iznosa potpore.
“Da imamo maksimalni iznos potpore onda se ne bi možda toliko srljalo u stotine hektara. Tako bi neki koji ne ulažu u proizvodnju i prinose, a žive od potpora, možda odustali od takve proizvodnje”, rekao je Lenart i pozvao ministricu da se u zakonu izmjene sporne stvari.
Raspravljajući o godišnjem izvješću o radu Vlade RH, predsjednik HSS-a Krešo Beljak rekao je kako se to izvješće sastoji od puno planova, a malo realizacije. “Ipak je naziv dokumenta izvješće o radu, a ne plan rada”, ustvrdio je.
“Javni dug je smanjen i to je pozitivno. No, taj dug je smanjen jer nema velikih državnih investicija. Broj zaposlenih je samo statistika. Socijalna solidarnost je nešto na čemu bi trebala raditi politika, ali čemu onda pričamo o nekoj privatizaciji koja nema veze s jačanjem socijalne sigurnosti i solidarnosti?”, pitao je Beljak.
Osvrnuo se na turizam i aktualne projekte.
“Uspješna turistička sezona, o tome ne bi trebalo biti spora, ali činjenica je da za to nije zaslužna ni Vlada ni mjere nego jednostavno naš geografski položaj i splet okolnosti. Što se tiče velikih projekata, nema nikoga u Hrvatskoj tko ne bi pozdravio projekt realizacije Pelješkog mosta, istarskog ipsilona, probijanje druge cijevi tunela Učka, most Svilaj i to su pozitivne stvari.”
Govoreći o prosvjeti, zahvalio je prosvjetnim djelatnicima na uspješnom radu u ovim uvjetima pandemije. Istaknuo je problem stipendija, za koje je rekao kako nisu koordinirane s tržištem rada.
“Tu nam se otvara jedan veliki jaz nedostatka zanimanja i potreba za uvozom radne snage. S druge strane, imamo ljude sa završenim školama koji nemaju gdje raditi u Hrvatskoj i onda odlaze van. Kad bi se to uskladilo, mislim da bi rezultati bili puno bolji. Status prosvjetnih djelatnika je nešto poboljšan, ali nedovoljno. Ono što prosvjetnim djelatnicima nedostaje je autoritet. Nastavnik, učitelj, profesor bez autoriteta ne može obavljati svoj posao na način kako bi trebao obavljati, pogotovo kad si sve više roditelja dopušta postavljati se iznad nastavnika”, rekao je Beljak.
Pohvalio je rad zdravstvenih djelatnika koji su najveći dio ove pandemijske krize iznijeli na svojim leđima.
“Njima jesu povećane plaće, ali s obzirom na okolnosti u kojima rade, to je premalo.”
Za prehrambenu samodostatnost je rekao kako to dobro zvuči u teoriji, ali u praksi uz sve napore koji se ulažu teško da će se ostvariti u ovom vremenu globalizacije. Skrenuo je pozornost na porast cijena energenata, što je posebno pogodio poljoprivrednike.
Beljak je podsjetio premijera kako je zaboravio spomenuti ponašanje policije na vanjskim granicama.
“Odnos prema migrantima je jedna tema o kojoj bi trebali razgovarati na višim razinama. To je granica Europske unije, ne samo Hrvatske. Činjenica da kritike koje dolaze iz EU se ne bi smjele odnositi isključivo na naše policijske snage nego na europski sustav zaštite granica.”
Što se tiče energetike, spomenuo je kako smo propustili priliku da ne ovisimo o drugima.
“Propustili smo vlak kojim smo si mogli osigurati samoodrživost u krizi. Prodali smo INA-u, naftne bušotine, bušotine plina. Sad ovisimo o drugima, a mogli smo biti barem na 70, 80 posto samoodrživi što se tiče energetike.”
Upozorio je i na lošu demografsku sliku.
“Gledajući što se događa u ostalim zemljama, bez obzira kakve mjere donosili demografska slika se neće popraviti. Svi zajedno ćemo morati prije ili kasnije shvatiti da je jedina mogućnost poboljšanja demografske strukture stanovništva kontrolirano useljavanje.”
Što se tiče problema s otpadom, predložio je da se jednostavno kopiraju zakoni zemalja koje su problem s otpadom uspješno riješile.
Za državnu imovinu je rekao kako je to mrtvi kapital koji gomila nove gubitke te da je slabo iskorištena zbog spore administracije i loših zakona.
Zakon o obnovi nakon potresa je okarakterizirao kako taoca spore administracije te je izrazio nadu da će se po tom pitanju poduzeti konkretniji koraci.
Beljak je izrazio zabrinutost stanjem u pravosuđu.
“Da li je Hrvatska pravedna zemlja? Nije. I danas imate ljude koji će u zatvoru završiti zbog minornih stvari i imate kriminalce koji su pokrali milijarde, a njima se ne događa ništa. Ne možemo govoriti da smo pravedna zemlja, tu su potrebne korjenite reforme kojih na vidiku nema.
Pozdravljam plan borbe protiv korupcije, ali korupcija se nažalost u državi diže na jednu drugu razinu. Imate umrežene projektante, nadzor, izvođače koji zaobiđu politiku da bi dobili posao. To je jedna nova dimenzija koja ide u prilog političarima koji su govorili da sve države imaju svoju mafiju, a da jedino u Hrvatskoj mafija ima svoju državu”, kazao je.
Podržao je napore oko uvođenja eura i ulazak u Schengen, a pohvalio je i ukidanje viza za SAD.
Pozdravio je to što je premijer priznao da je bilo i pogrešaka.
„To je velik pomak pa ne mogu biti protiv svega. Mi kao opozicijski klub ne možemo glasati za Vaše izvješće. Hoćemo li biti protiv ili suzdržani ili ćemo se izuzeti iz glasovanja, to ćemo dogovoriti naknadno”, zaključio je Beljak.
Predsjednik HSS-a Krešo Beljak komentirao je u srijedu 20. listopada bosanskohercegovačku realnost tamošnjih Hrvata.
“Ljudi trebaju odlučiti. Ja ne razumije zašto bi se netko u Sarajevu ili među bošnjačkim političarima bojao ostvarivanja onih prava Hrvata koja, recimo, imaju Srbi. Možemo to nazvati i trećim entitetom. Zašto bi to bila nedodirljiva sveta krava o kojoj se ne smije pričati? Ja se sjećam priča iz devedesetih gdje se govorilo da će BiH biti uređena po uzoru na Švicarsku“, rekao je te objasnio kako danas u Švicarskoj postoje male jezične i nacionalne skupine koje u svojim kantonima ostvaruju svoja prava.
“Ne vidim razloga zašto bi se netko bojao ostvarivanja hrvatskog prava na razini kako to danas imaju Srbi… Mislim da bi to bio kraj dugoročnih problema u Bosni i Hercegovini i početak izgradnje Bosne i Hercegovine kao društva tri ravnopravna naroda i da onda ne bi dolazilo do problema koji, nažalost, dolaze u zadnjih 25 godina”, kazao je Beljak za RTV HB.
Izjave predsjednika HSS-a Beljaka nisu ništa novo kada je u pitanju status Hrvata u BiH. Beljak je, naime, cijelo vrijeme otkako djeluje na političkoj sceni u Hrvatskoj konzistentan kada su u pitanju bh. Hrvati.
U tijeku su unutarstranački izborni procesi u svim organizacijama HSS-a na svim razinama. Tako je u Vinkovcima održana Izborna skupština te gradske organizacije.
Nakon provedenog glasanja za predsjednika Gradske organizacije HSS-a Vinkovci izabran je Danijel Sofrenović, a za potpredsjednike Sanja Vidoš i Krešimir Lukenda. Sanja Vidoš je ujedno imenovana za zamjenicu predsjednika, a za tajnika Siniša Udicki. Danijel Sofrenović, inače tajnik Županijske organizacije HSS-a Vukovarsko-srijemske županije i član Glavnog odbora HSS-a, zahvalio se članicama i članovima na povjerenju te na riječima podrške.
“HSS će se potruditi građanima ponuditi kvalitetne ideje kroz suradnju s gradskim vlastima, bit ćemo otvoreni za suradnju s političkim strankama koje djeluju na području grada, medijima, udrugama i svima koji iskažu dobru volju za suradnjom”, rekao je Sofrenović nakon izbora za predsjednika.
Dosadašnji predsjednik vinkovačkog HSS-a Zdravko Kelić se zahvalio članicama i članovima na suradnji te je poželio puno uspjeha u radu novom vodstvu. Prilikom svog obraćanja podsjetio je na brojne događaje i ljude otkako je prvi put izabran za predsjednika prije 26 godina.
Skupštini su nazočili politički tajnik HSS-a i načelnik Općine Štitar Stjepan Gašparović, potpredsjednik vukovarsko-srijemskog HSS-a i predsjednik HSS-a u Cerni Mislav Pažur, načelnik Općine Cerna Josip Štorek i predsjednica Organizacije žena HSS-a “Hrvatsko srce” Vukovarsko-srijemske županije Anica Gašparović.
Zastupnik Željko Lenart upozorio je u Hrvatskom saboru na poskupljenja koja se događaju u poljoprivrednoj proizvodnji u Hrvatskoj. Rekao je kako je propalo stočarstvo, mljekarstvo, povrtlarstvo i voćarstvo. Jedino što opstaje je ratarstvo, no izrazio je bojazan da se i tom sektoru sprema crni scenarij.
“Cijene umjetnih gnojiva nisu porasle nego podivljale! Pokušat ću vam to slikovito dočarati na primjeru mog gospodarstva od 26 hektara. Prošle godine su me umjetna gnojiva za sjetvu ukupno koštala 45.000 kuna s PDV-om. Po današnjem cjeniku iduća sjetva bi me umjesto 45.000 kuna koštala 130.000 kuna samo za gnojivo! Vjerujte mi da mnoga manja gospodarstva neće moći platiti ovakav iznos koji možda čak niti nije konačan. Mnogi će morati prepoloviti ili tri puta manje gnojiti. A znate što to znači? To znači da će nam proizvodnja pasti za barem u pola u prvoj godini, a druge godine još i više jer postoji još nešto zaliha u tlu koje će se koristiti, ali one će se istrošiti”, upozorio je zastupnik HSS-a.
Lenart je podsjetio kako se zalagao da Petrokemija treba ostati u pretežito većinskom državnom vlasništvu.
“Ja sam iz Kutine. Proizvodnja uree i amonijaka u Kutini stoji već neko vrijeme. Upitno je hoćemo li za iduću sjetvu moći imati cjenovno pristupačna gnojiva i hoće li uopće biti dovoljno gnojiva. Država više nema utjecaja na proizvodnju umjetnih gnojiva koja su hranjiva za proizvodnju hrane i bez kojih je nezamisliva intenzivna poljoprivredna proizvodnja koja hrani stanovništvo.”
Upitao je zbog čega su gnojiva poskupila 300 posto kad plin u Hrvatskoj nije poskupio 3 puta više i nije poskupio 300 posto.
“Gdje je sada Vlada RH da se oglasi o ovome problemu? Da sjedne s vlasnikom Petrokemije i pokuša pronaći model da to ne bude tako? Mislim da će biti problema i s uvozom gnojiva. Na korak smo od gladi. Neka pandemija pojača, stvari će se zakomplicirati. Već je i sada je dostupnost i opskrba robama u problemu. Ako se ovako nastavi, što ćemo jesti u narednim godinama?”, zaključio je.
Predsjednik HSS-a Krešo Beljak u petak 15. listopada pozvao je na ujedinjenje opozicijskih stranaka i na izborima.
“Iako postoje brojne razlike između stranaka opozicije, iako se radi o “nespojivim” ideologijama i cijelom spektru stranaka od krajnje ljevice do krajnje desnice, politička pragmatika i matematika jednostavno nalažu ovo rješenje kao prihvatljivo i poželjno.
Naime, bez obzira na sve razlike, postoji i zajednički nazivnik, a nadam se i interes svih tih stranaka. A to je borba protiv HDZ-a i interes da se HDZ nakon idućih izbora pošalje u opoziciju, a možda nakon toga i u ropotarnicu povijesti.
Takvih primjera je bilo bezbroj u povijesti, a ima ih i danas. Spomenut ću samo Vladka Mačeka, koji je na zadnjim izborima prije Drugoga svjetskog rata bio čelnik ujedinjene opozicije cijele tadašnje države, od Makedonije do Slovenije. Jer je svima njima tada bilo u interesu poraziti vladajuće”, kazao je te podsjetio kako je uoči izbora 2020. već predlagao nešto slično, ali i da njegov prijedlog o ujedinjenju opozicije nije baš naišao na odobravanje od nijedne stranke, a niti od ostatka javnosti.
“Rezultat je bio takav da je HDZ ostao na vlasti. Možda je vrijeme da se opet razmisli o tome imaju li sve opozicijske stranke bar jedan zajednički cilj ili je stvarno nekima u interesu da HDZ i dalje, usprkos podršci od manje od trećine birača, ostane na poziciji vlasti”, zaključio je.
Predsjednik HSS-a Krešo Beljak komentirao je presudu Vrhovnoga suda kojom su HDZ kao stranka te Ivo Sanader, bivši predsjednik te stranke osuđeni za kriminalne radnje i izvlačenje novca iz državnog proračuna.
HDZ je od danas pravomoćnom presudom postalo i službeno kriminalna organizacija, mada je to meni osobno, a i brojnim našim stanovnicima jasno još najkasnije od sredine devedesetih, ako ne i prije. Franjo Tuđman dakle, nije nikakav “otac domovine”, nego obični osnivač i prvi “capo di tutti i capi” kriminalne skupine koja se u njegovo vrijeme “proslavila” velebnim pljačkama hrvatskih građana u tzv. privatizaciji društvenog vlasništva. Iako je većina tvornica i poduzeća zapravo bila u vlasništvu njihovih radnika i zaposlenika, dakle bila je radničko, a ne opće društveno vlasništvo.
Za vrijeme nasljednika, novog lidera te mafijaške organizacije, don Sanadera i njegovih potrčaka od kojih i danas neki figuriraju kao velike face na političkoj sceni, “posao” se razvio još koju razinu više. Nije se čak niti pokušavalo “muljati”, nego je “središnjica” hobotnice jednostavno naređivala šefovima javnih poduzeća da u vrećama nose novac, ne samo za osobne potrebe “senatora”, nego i za potrebe predizbornih kampanja. A to je osobito bitno.
Naime, ukradenim novcem su se vodile kampanje, ali i dobivali izbori. S obzirom na današnju pravomoćnu presudu jesu li izbori, primjerice oni 2007., uopće bili regularni? Naravno da nisu, ali koga briga. Tempi pasati.
Jedno vrlo kratko vrijeme, Jadranka Kosor je, istina, pokušavala raditi pošteno, ali znamo kako je prošla od strane članova te organizacije. Na stranu moja osobna ideološka nepomirljivost s njim, ali Tomislav Karamarko, često javno kritiziran i ocrnjivan, smaknut je za, barem za HDZ-ovske kriterije, minorni prekršaj, za kojeg se kasnije ispostavilo da ga zapravo nije niti bilo. I on je prošao kao bos po trnju.
I onda je došao Plenković. O njemu će svoje više reći budućnost, puno toga ćemo saznati kad ga više ne bude na čelu Vlade, a onda vjerojatno analogno s tim, niti na čelu HDZ-a. No, niti on ne može pobjeći od činjenice da su mu neki od današnjih najbližih suradnika vjerno služili još i Tuđmana, a svakako dobar dio Sanadera. No, o Plenkoviću i njegovom današnjem HDZ-u možda i najviše govori “gromoglasna šutnja” odnosno “hod po jajima” praktički svih medija u Hrvatskoj pri odabiru naslova na današnju VIJEST svih VIJESTI vjerojatno u zadnjih 30 godina. Boje se, očito je. Koga? Pa sigurno ne mene. Boje se da ne bi ostali bez “potpora”, reklama, bez sredstava za život. Poznato iz vijesti od prije neki dan? Kurz? Ma k…. Kurz, ovo je ipak Sicilija, pardon Balkan.
I na kraju, kako ćemo sad nakon ovoga živjeti dalje? Što će se promijeniti? Vjerojatno, gotovo sigurno – ništa. HDZ će i dalje biti najpopularnija stranka u Hrvatskoj, prema svim relevantnim (hahha) anketama. Pojeo vuk magare, opljačkao HDZ Hrvatsku, poslije kiše uvijek dolazi opet kiša. I tako dalje. I svijet je opet lijep. Bit će da nije samo njih, do članova pravomoćnom presudom okvalificirane kriminalne organizacije zvane HDZ. Bit će da je i do polupismenosti (da se grublje ne izrazim) ljudi koji im daju glasove. Bit će i do školskog sustava koji je upropastio desetke i desetke generacija, pa mnogi mladi danas u njima vide ne samo heroje, već i priliku da se i sami “unovače”. Bit će i do razno raznih brojnih umreženih krakova te hobotnice, od braniteljskih udruga, vjerskih zajednica, uhljebničkih komora, pa sve do raznih sportskih saveza koji svi pušu u taj isti rog, i koje se svi jako dobro “hrane” s tog čini se, nepresušnog izvora. Bit će i do plaćenih medija koji će ovu vijest vrlo brzo baciti u arhive. Zapravo, bit će da je do svih nas pomalo, jer na kraju, možda Hrvatska niti ne zaslužuje bolje. Ipak, nada umire posljednja. Nekad, ali samo iznimno, i slijepci progledaju. Pa možda će jednom progledati i ova naša lijepa, ali nažalost, slijepa Hrvatska.
Raspravljajući o izboru Radovana Dobronića za predsjednika Vrhovnog suda, predsjednik HSS-a Krešo Beljak rekao je kako je njegov izbor pobjeda Zorana Milanovića nad HDZ-om, neovisno što oni o tome mislili.
„To je 1:0, a strijelac je Zoran Milanović. Naravno da to nećete priznati. Pobijedio vas je Milanović i smatram da je ovaj izbor samo mali kotačić u promjenama koje će uslijediti u idućim godinama“, poručio je Beljak zastupnicima HDZ-a.
Istaknuo je kako problemi u pravosuđu postoje već dugo i da se zna tko je kriv za to.
“Glavni plijen politike koja je inaugurirala svoje pravosuđe i suce bila je privatizacijska pljačka koja je protekla po zakonu. Nusprodukti svega lošega u pravosuđu je to da su gotovo svi suci usko vezani uz HDZ”, rekao je.
“Ono što se sada događa s dramatičnim i značajnim poskupljenjima je prvi korak prema galopirajućoj inflaciji”, poručio je Krešo Beljak u Hrvatskom saboru.
Kazao je kako je i bez poskupljenja goriva došlo do rasta cijena.
“Od kad je krenula pandemijska kriza poskupilo je dosta toga i bez poskupljenja goriva. Došlo je do povećanja cijena u građevinskom sektoru, poskupljenja cijena stanova i nekretnina. I sve to uzrokuje inflaciju. Što Vlada čini da bi prevenirali katastrofalni scenarij?”, upitao je.
Podsjetio je kako sada ovisimo o drugima. Kupujemo naftu i plin s istočnog tržišta po najvišoj cijeni, a nekad smo imali relativno samodostatan energetski sektor. Osvrnuo se i na stanje u poljoprivredi. Izrazio je zabrinutost kako će Hrvatska biti gladna ako se nastavi ovakvo uništavanje poljoprivredne proizvodnje.
“Ne daj Bože da sve one generacije koje su mlađe od 30 godina, koje se ne sjećaju što znači inflacija, vide što znači poskupljenje cijena na dnevnoj bazi i što znači kupovanje čvrstih valuta”, rekao je predsjednik HSS-a.
© 2019. Hrvatska seljačka stranka. Sva prava pridržana. Pravila privatnosti