pgz skupstina 2

Održane redovne godišnje Skupštine HSS-a Zadarske i Primorsko-goranske županije

U petak, 28. veljače su održane redovne Skupštine HSS-a Zadarske županije i Primorsko goranske županije. Delegatkinje i delegati su jednoglasno prihvatili izvješća predsjednika HSS-a Zadarske županije Zorana Morovića kao i ono Ive Zrilića, predsjednika HSS-a Primorsko-goranske županije županije.

Na Skupštini u Zadru bio je prisutan predsjednik HSS-a Krešo Beljak, a na Skupštini u Rijeci glavni tajnik Željko Lenart. Govorili su o pripremama za parlamentarne izbore koji će se održati ove godine, kao i planovima za lokalne izbore koji će se održati sljedeće godine, ali i o važnosti uključivanja mladih te više žena u izborne procese.

LNG

Davor Vlaović o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti

U srijedu, 26. veljače u Hrvatskom saboru raspravljano o Izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti koji bi trebao građanima osigurati dostupnije energente te utjecati na učinkovitije korištenje energije.

Saborski zastupnik Davor Vlaović predložene izmjene zakona usporedio je sa stanjem u primjeni istog iz čega se moglo zaključiti kako su  izmjene zakona trebale biti cjelovitije ako se željelo voditi stvarnu brigu o čovjeku i okolišu u kojem živimo.

„Prilikom donošenja zakona u fokusu bismo trebali imati interese građana. Kada su u pitanju strateški interesi države također se mora voditi briga o građanima. U projektu izgradnje naftnih terminala u Omišlju nije se vodila briga o građanima. Protiv terminala su bili i građani i Općinsko vijeće i Županijska skupština Primorsko –goranske županije, projekta nema u prostornim planovima, a gradnja se neovisno o tomu prikazuje kao strateški interes koji je iznad interesa građana. Tako nešto je neprihvatljivo. Neprihvatljivo je to i nama Slavoncima. Poslove za JANAF nije mogla dobiti brodska tvrtka „Đuro Đaković“ koja je radila takve spremnike, posao je dobila tvrtka koja nema reference.  O uskrsnom zagađenju vode iz 2018. još uvijek nemamo nikakve javne podatke. Toliko ova Vlada razmišlja o građanima Hrvatske”, rekao je Vlaović.

Vlaović je govorio o važnosti energetske neovisnosti te je kazao da su za energetsku neovisnost važna ulaganja u istraživanja i eksploataciju kojih u Hrvatskoj nije bilo te da se o tomu ne smije razmišljati kao o trošku.

„Sve troškove države plaćaju porezni obveznici izdvajanjem poreza u državni proračun, zato je nedopustivo da popravak za promašene investicije ponovno plaćaju porezni obveznici odnosno građani kroz cijenu toplinske ili druge energije.”

Zastupnik Vlaović smatra kako se nedovoljno ulaže u energetsku obnovu obiteljskih kuća i pribojava se netransparentnosti najavljenog javnog natječaja zbog male financijske omotnice za taj izdatak.

„Slavonci bi rado ulagali u energetsku obnovu svojih obiteljskih kuća, nažalost imaju male plaće, a natječaja nema samo se već dvije godine o tomu priča. Najavljuje se ulaganje 150 milijuna kn iz državnog proračuna ove godine. To je dovoljno za samo 150-200 obiteljskih kuća. Hoćemo li se opet igrati „najbržeg prstića“ ili opet neće biti za Slavonce. Zato predlažem da 350 milijun kn koje ćemo donošenjem zakona oprostiti tvrtkama uvjetujemo ulaganjem u energetsku učinkovitost jer tek tako će građani od toga imati koristi”, naglasio je te je dodao:

“Kao primjer navodim tvrtku Brod plin, neka oni, kada im otpišemo polovinu naknade za energetsku učinkovitost, prepolove cijenu priključka na plinsku mrežu građanima Slavonskog Broda i okolnih naselja kako bi prešli s grijanja na kruta goriva na plinsko grijanje. Biti će to značajan pomak ka čišćem zraku u Slavonskom Brodu.“

Vlaović je tijekom rasprave o energetskoj učinkovitosti postavio pitanje plinofikacije Rafinerije Bosanski Brod koja je obećana, jer pitanje onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu još uvijek nije riješeno. Rasprave zastupnika Vlaovića možete pogledati na priloženim linkovima.

 Slavonci bi ulagali u energetsku učinkovitost kuća da ima natječaja

Vlaović: LNG na Krku se nastoji prikazati kao strateški interes koji je iznad građana Republike Hrvatske

 

Mario Rajn

Gradonačelnik Križevaca Mario Rajn postao član HSS-a

U srijedu 26. veljače s početkom u 11 sati u Hrvatskom saboru održat će se konferencija za medije Kluba HSS-a na temu energetske tranzicije prema obnovljivim izvorima energije. 

Na konferenciji za medije govorit će predsjednik HSS-a Krešo Beljak te gradonačelnik Križevaca Mario Rajn. 

 

Mario Rajn je sveučilišni prvostupnik matematike Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s pedagoško-psihološkim kompetencijama stečenim na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Kao stipendist Veleučilišta VERN stručno se usavršavao na diplomskom studiju IT menadžment. Završio je i godišnji program Akademije za politički razvoj Vijeća Europe.

Više od desetljeća aktivan je kao volonter u civilnom sektoru, a četiri godine prije stupanja na funkciju gradonačelnika bio je predsjednik križevačke Udruge P.O.I.N.T. u kojoj je realizirao mnoge dobrotvorne akcije kao i organizirao razne kulturno-umjetničke festivale i projekte koji promoviraju obrazovanje, poput Sajma studija, Priprema za državnu maturu, itd. Završetkom mandata u udruzi odlučio se posvetiti bavljenju lokalnom politikom za javno dobro.

Bio je član Gradskog savjeta mladih Grada Križevaca od 2009. do 2013. godine i član Županijskog savjeta mladih Koprivničko-križevačke županije od 2012. do 2014. Pripravnički staž je odradio u bankarskom sektoru. Nekoliko je godina radio kao nastavnik matematike u osnovnim i srednjim školama Križevaca i okolice, a zatim je prešao u privatni sektor.

Prije izbora za gradonačelnika Križevaca dvije godine je radio na poziciji izvršnog direktora u jednom križevačkom poduzeću s četrdesetak zaposlenih, na poslovima razvoja poslovanja i strateškog upravljanja. Nedavno je pripremio te iz sredstava EU fondova uspješno osigurao financiranje projekta za uvođenje suvremenih tehnoloških rješenja u poslovanje poduzeća, čija provedba je u tijeku.

Područja od posebnog interesa su mu IT, održivi razvoj te energetika – obnovljivi izvori energije

Otkako je Rajn na čelu Križevaca, mediji su taj grad u Koprivničko-križevačkoj županiji prozvali šampionom EU fondova, gradom budućnosti, gradom solarne energije te gradom koji “misli zeleno”, a Rajn ističe kako im je u planu da do 2030. godine Križevci postanu potpuno energetski neovisan grad u Hrvatskoj – Križevci – grad koji misli “zeleno”.

Križevci: Prvi grad u Hrvatskoj čiji su građani sufinancirali izgradnju solarne elektrane

Govori engleski i njemački jezik. Oženjen je suprugom Vlatkom, liječnicom koja je specijalizantica školske medicine, imaju kćerkicu Evu. U slobodno vrijeme voli zaigrati mali nogomet, a sa suprugom rado sudjeluje u pub kvizovima. Ljubav prema glazbi u mladenačkim danima je njegovao kao klavijaturist u križevačkom rock-sastavu Porota, a završio je i osnovnu glazbenu školu, instrument harmonika. Veliki je ljubitelj knjiga, posebno iz ekonomskih i tehnoloških područja.

Članom HSS-a postao je u veljači 2020. godine, a dosada nije bio član niti jedne druge političke stranke.

HSS | Spomen na Sibinjske žrtve

Spomen na Sibinjske i Vrbsko-rušičke žrtve

Izaslanstvo HSS-a predvođeno zamjenikom predsjednika Davorom Vlaovićem zapalilo je svijeće i položilo cvijeće kod spomenika Sibinjskim žrtvama u Sibinju, u srijedu, 19. veljače 2020.

Zamjenik predsjednika Davor Vlaović istaknuo je HSS-ovu stoljetnu borbu za dostojanstven život svakog građanina Hrvatske.

U Sibinju smo se poklonili žrtvama velikosrpskog režima kao članovi HSS-a. Oni su poginuli za čovječnost i pravdu kao HSS-ovci, oni koji su dali otvorenu i javnu podršku opozicijskom političaru, HSS-ovcu Vladku Mačeku. Neki pokušavaju prešutjeti da su ti seljaci bili članovi stranke. Kažu da su poginuli tek kao neki seljaci iz odvoračkih sela. Nije tako, poginuli su od srpske puške i bajunete jer su željeli promjene i slobodnu Hrvatsku, jer su bili HSS. Uzroci tadašnjih nemira su bili teški gospodarsko-socijalni uvjeti”, poručio je Vlaović te rekao kako se i današnje prilike mogu opisati istim riječima.

“Zato HSS-ovci i danas govore o gospodarstvu, čuvanju nacionalnih interesa, važnosti uspostave reda u sudstvu i javnoj upravi. Država nije i ne smije biti svojina odabranih pojedinaca. Država pripada narodu! I danas napadaju HSS i HSS-ovce, ne bajunetama, već režiranom medijskom hajkom”, rekao je Vlaović.

Podsjetio je kako su odrednice politike HSS-a zaustavljanje korupcije, utvrđivanje porijekla nelegalno stečene imovine, stvaranje energetski neovisne i zelene Hrvatske te očuvanje vode, zemlje i šuma.

Patriotizam nije držanje desne ruke na srcu za vrijeme intonacije himne. Patriotizam je briga za svakog građanina i očuvanje nacionalnih interesa Republike Hrvatske“, zaključio je Vlaović u svom govoru.

Nakon svečanog obilježavanja sjećanja na Sibinjske žrtve i svete mise održana je redovita Programska skupština Općinske organizacije HSS-a Sibinj. Na skupštini je prihvaćen program rada za 2020. godinu. Glavna odrednica rada u nadolazećem razdoblju je priprema za nadolazeće parlamentarne izbore jer HSS ima cilj sudjelovati u donošenju odluka koje su interesu hrvatskog naroda.

Dan kasnije, u četvrtak, 20. veljače 2020. godine izaslanstvo HSS-a je odalo počast i Vrbsko-rušičkim žrtvama povodom godišnjice njihove pogiblje.

Prošlo je 85 godina otkad su seljaci iz Vrbe i Ruščice, pripadnici HSS-a, poubijani na putu prema Brodu gdje su namjeravali dati podršku dan ranije pohapšenim kolegama seljacima. Željeli su da vlast u državi preuzme Vladko Maček i HSS, a vodili su se idejama patriotizma i nacionalne osviještenosti.

HSS | Spomen na Vrbsko-rušičke žrtve

Juraj Krnjevic 3

125. obljetnica rođenja trećeg predsjednika HSS-a Jurja Krnjevića

Juraj Krnjević rođen je u Ivanić Gradu 19. veljače 1895. godine, a podrijetlom je bio iz obrtničke (krojačke) obitelji. Otac mu se zvao Mato, a majka Ana (rođena Marčinić). Imao je pet godina mlađeg brata Cvjetka. Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu, a dalje se školovao u Nadbiskupskom Orfanotrofiju u Zagrebu. Klasičnu gimnaziju završio je u Zagrebu. Zbog bolesti srednjeg uha bio je proglašen nesposobnim za vojnu službu pa je izbjegao sudjelovanje u Prvom svjetskom ratu. Pravo je studirao u Zagrebu, Beču i Budimpešti te ponovo u Zagrebu gdje je doktorirao nakon što je 15. ožujka 1919. položio ispit zvan rigoroz te se zaposlio kao odvjetnički perovođa.

Krnjevićeva djelatnost u Narodnom vijeću je bila presudna za to što je upoznao Stjepana Radića i to kada je posjetio Ivanić Grad 10. studenoga 1918. Narodno vijeće je pozvalo Radića da bude govornik na skupštini, ali tom prilikom nitko nije htio predsjedati skupštinom pa je tu dužnost preuzeo Juraj Krnjević iako je bio najmlađi u odboru Narodnog vijeća. Skupština je bila uspješna, a Juraj Krnjević je Radića pozvao na ručak k svojim roditeljima, a prvi susret s njim opisao:

„I tako smo mi Stjepana Radića pozvali da bude govornik na toj Skupštini. Onako na zgodnom mjestu je to bilo uređeno, čitaonica, kroz prozor se govorilo dalje… On je kolosalno govorio, ljudi su bili oduševljeni, sve se jako dobro svršilo… ali nitko nije htio pozvati na objed Stjepana Radića k sebi doma, od gospode ivanićke, nego sam ja naredio i rekao svojoj mami i onda sam ga dovel doma k sebi. On je obedval zajedno s nama i onda on veli da popodne ide u Moslavinu gdje on sa svojim rođacima – seljacima iz Trebarjeva – ima vinograd… Rekao mi, hoću li ja ići s njim tamo.“

Krnjević je prihvatio Radićev prijedlog i proveo s njim dva dana te izjavio kako je od njega čovjek mogao puno naučiti, a i da mu je bilo „daleko najsimpatičnije ono sve što sam čuo od njega“.

Krnjević je nakon pristupanja u Hrvatsku pučku seljačku stranku vrlo brzo stekao povjerenje stranačkog vodstva. Stoga ne treba čuditi što je već 1920. bio kandidiran u Varaždinskoj županiji te uspješno izabran u Ustavotvornu skupštinu Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca.

Krnjević je kao odvjetnički perovođa nakon posla često obilazio Radićevu Slavensku knjižaru u Jurišićevoj ulici u Zagrebu. To mu nije bio problem jer se knjižara nalazila blizu suda gdje je obavljao poslove za odvjetnika. Kada nikoga drugog nije bilo u knjižari, a Stjepan Radić se nalazio u zatvoru, onda je Krnjević preuzimao razgovore sa seljacima koji su dolazili iz raznih krajeva Hrvatske. Jednom prigodom je netko iz Varaždina telefonirao u knjižaru i predložio da predstavnici Hrvatske pučke seljačke stranke dođu na sajam u Varaždin gdje se nakon sajma sastajalo mnoštvo naroda koji je bio spreman na stranačko organiziranje. Juraj Krnjević je prihvatio inicijativu te obišao varaždinski kotar, ali se uputio i u Međimurje gdje je bio prvi predstavnik HPSS-a koji je tamo počeo organizirati stranku.

„Bilo nas je malo intelektualaca u stranci, pa je trebalo često putovati. Tako smo u travnju 1920. trebali održati godišnju skupštinu u Zagrebu, pred izbore u studenome. Na skupštinu je došlo, cijenilo se, oko 20 tisuća ljudi – vlakovima, kolima, pješke. Zabranili su nam skupštinu. Ban je bio Laginja. Potpredsjednik HSS, dr. Maček, išao je k njemu, i on nam je dopustio da skupštinu održimo izvan Zagreba, ispod Susedgrada. O toj skupštini nisu zagrebačke novine napisale ni riječi. Jedino sam ja uspio progurati malu vijest u „Jutarnji list“, u kojem sam povremeno pisao. A ta skupština u Podsusedu učinila je da smo u studenom na izborima izašli jači od svih drugih stranaka. Kad smo na tim izborima pobijedili, vlasti su navečer pustile Radića iz zatvora. Evo u čemu je povijesna važnost tih izbora 1920.: kada je hrvatski narod mogao slobodno progovoriti i izraziti svoju volju, on je tim svojim činom, glasovanjem, poništio onaj čin ujedinjenja sa Srbijom što su ga 1918. izveli izaslanici Narodnog vijeća. Mi nismo išli u Beograd u ustavotvornu skupštinu koja se sastala poslije Božića 1920., nego smo se sastali kao „Hrvatsko narodno zastupstvo“, budući da smo predstavljali većinu hrvatskih zastupnika. Dok su oni u Beogradu raspravljali ustav kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, poslije nazvan „vidovdanski ustav“, mi smo u travnju raspravili i izglasali ustav mirotvorne „Neutralne Seljačke Republike Hrvatske“. Kako mi taj ustav nismo mogli provesti u život, zaključili smo da to bude program Hrvatske seljačke stranke, i taj je program na snazi i danas”, iznio je Krnjević u svojim sjećanjima nakon izbora za Ustavotvornu skupštinu Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca.

Biran je za zastupnika u skupštini 1920., 1923., 1925. i 1927. U radikalsko-radićevoj vladi (1925.-1927.) državni je podsekretar za socijalnu politiku. Zatvoren početkom 1925. kada je na stranku kojoj je pripadao primijenjena Obznana. Za tajnika Hrvatske republikanske seljačke stranke je izabran 1923., a od 1928. glavni tajnik HSS-a. Izabran je za privremenog tajnika skupštine Zagrebačke oblasti 1927., kasnije na dužnosti predstojnika Odjela za socijalnu pomoć oblasti. Po uspostavi Šestosiječanjske diktature odlazi u emigraciju. Najviše boravi u Ženevi radi djelovanja na rješavanju hrvatskog pitanja kod Društva naroda.

Nakon sporazuma Cvetković-Maček vratio se u Zagrebu i bio imenovan senatorom. Po napadu na Jugoslaviju 1941. Vladko Maček ga je delegirao na mjesto potpredsjednika vlade Kraljevine Jugoslavije u inozemstvu. Bio je glavni predstavnik HSS-a u emigraciji, a u vladama Kraljevine Jugoslavije ministar i potpredsjednik od travnja 1941. do kolovoza 1943. Nastojao je dobiti jamstva za obnovu statusa Banovine Hrvatske nakon rata. Nakon izlaska iz vlade ostao je politički aktivan kao glavni tajnik HSS-a te je djelovao iz Londona. Isprava u suradnji s Vladkom Mačekom, a nakon njegove smrti samostalno je pomagao djelovanje organizacija HSS-a diljem svijeta (Kanada, SAD, Belgija, Velika Britanija, SR Njemačka, Austrija, Australija, Južna Amerika itd.). Posebnu vezu je održavao s HSS-om u Kanadi gdje je bio prisutan na gotovo svim poslijeratnim konvencijama sve do raskola u kanadskom HSS-u krajem 1970-ih godina.

Nakon smrti Vladka Mačeka izabran je za predsjednika HSS-a (1965.) i na toj je dužnosti ostao do kraja života. Jedno je vrijeme uređivao stranačka glasila Dom i Hrvatski glas. U emigraciji je 1980. osnovao Središnji odbor HSS-a čiji je predsjednik bio do smrti 9. siječnja. 1988., a mandat kojega je 1991. prenesen na novo vodstvo ujedinjenog HSS-a u Republici Hrvatskoj.

Klub seniora 1

Ponovno se aktivirale nekadašnje članice i članovi slavonskog HSS-a

Nakon 10 godina kaosa i politike podjela koju su vodila bivša vodstva osječko-baranjskog HSS-a ponovno su se okupile nekadašnje članice i članovi slavonskog HSS-a te su osnovali Klub seniora te županijske organizacije. Bilo je i suza radosnica, jer se HSS vraća tamo gdje mu je oduvijek bilo i mjesto – na poziciju centralne stranke političkog i društvenog života Slavonije.

Povratak bivšeg članstva potvrda je aktualnom županijskom vodstvu na čelu s gospodinom Tomislavom Pinterićem kako je politika zajedništva i okupljanja koju vodi, pravi put pri povratku HSS-ova ugleda i političke moći na području Slavonije.

Čestitamo novoizabranom predsjedniku Kluba seniora Osječko-baranjske županije gospodinu Pavi Šarčeviću te njegovim kolegicama i kolegama u Predsjedništvu na prihvaćanju te zahtjevne i odgovorne uloge uz poruku: Tako je dobro vidjeti vas opet!

Beljak i Milanović

Komentar predsjednika HSS-a Kreše Beljaka na govor predsjednika Republike Zorana Milanovića

Zoran Milanović je napravio ono što je i najavljivao u kampanji, rekao je da će biti normalan predsjednik te da će vratiti dostojanstvo toj funkciji. Skromna, ali svečana prisega prvi je korak prema tome.

HSS se zalaže za obnovu republike i njezinih temelja, a upravo bi Milanović mogao biti nositelj tih promjena što je i vidljivo kada se pažljivo posluša ili pročita njegov govor. Vidi se da mu je Stjepan Radić često štivo. Govori o republici solidarnosti i socijalne kulture, republici u kojoj se svaki rad vrednuje tako da omogućava dostojanstven život te republici koja je dom svih njezinih građanki i građana bez obzira na njihove specifičnosti.

Kad govori o vanjskoj politici, Milanović je i u tome na tragu HSS-ove političke ideje – kaže da će inzistirati na onome što nas spaja sa susjedima. Nadalje, za razliku od Orbana kojega je ovih dana puna hrvatska štampa, Milanović govori suštinski posve suprotno i kaže da patriotizam temeljen na poštivanju ljudskih prava nema alternativu.

Poručuje da patriotizam podrazumijeva i svjesnost o našim posrnućima, ali rečenicom „Istina nije pitanje slobodne reinterpretacije niti želje naroda“ jasno daje do znanja da slobodarsko naslijeđe Hrvatske, temeljeno na antifašizmu, ne može svatko tumačiti kako želi.

 

Krešo Beljak, predsjednik HSS-a

HSS | Hrvatski sabor | Željko Lenart rasprava

Lenart: HRT je postao zadnji izbor koji ćete pritisnuti na daljinskom upravljaču

U raspravi o poslovanju HRT-a zastupnik Željko Lenart istaknuo je kako je HRT postao zadnji izbor koji će građani pritisnuti na daljinskom upravljaču.

“Na HRT-u nema istraživačkog novinarstva. Nema emisije o nepravdama s kojima se građani susreću, nema emisije koja istražuje kriminal ili korupciju. Postojala je emisija “Hrvatska uživo” koja je emitirana 13 godina i onda je najednom donijeta odluka da se više ne emitira. A baš ta emisija se bavila socijalnim temama i problemima s kojima se građani susreću”, rekao je Lenart.

Zbog čega mi plaćamo pristojbu HRT-u? Apsurdno je da se ta pristojba plaća i za radioprijemnik u traktoru ili radnom stroju! Pitanje je i kako se troše ta sredstva jer programi koji se kupuju ruše kulturni standard nacionalne televizije“, istaknuo je zastupnik HSS-a te dodao kako bi HRT trebao imati redakciju za istraživačko novinarstvo.

“Mogli bi donijeti daleko zanimljivije priče, nego što to donose druge komercijalne televizije. One bi mogle razotkriti vrlo mnogo nepravdi nego što ih danas možemo vidjeti u istraživačkom novinarstvu. Građani bi cijenili da HRT postane nezavisna i da može raditi priloge o svima bez obzira kojoj političkoj opciji pripadaju.”

HSS | Davor Vlaović | Nacionalna infrastruktura prostornih podataka

U uređenom društvu, zemljišne knjige moraju biti uređene

Saborski zastupnik Davor Vlaović u Hrvatskom saboru je raspravljao o Zakonu o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podatka. Zakon je to koji bi trebao osigurati brzi pristup podacima gruntovnice i katastra, odnosno zemljišnim knjigama. Gotovo da nema građanina koji nije čekao u redovima kako bi dobio neophodan akt za gradnju, a onda ga je službenik za šalterom poslao u drugu instituciju. Potencijalni investitori u Hrvatskoj nailaze na iste probleme.

“Potencijalni strani investitori nam kažu da smo prenormirani, a zakoni se mijenjaju brzinom svjetlosti. Gruntovnica i katastar su nam neuređeni i zato pozdravljamo težnju sređivanja stanja u prostoru. Osim stranim investitorima, pomoći ćemo našim OPG-ovima, obrtima i građanima u lakšem pristupu potrebnim informacijama za ishođenje građevinske dozvole”, rekao je zastupnik HSS-a.

Pozitivnim je ocijenio ne donošenje zagrebačkog GUP-a te rekao kako je to pobjeda građana, struke i razuma u odnosu na pogodovanje odabranima. Zaključio je kako bi takve dokumente trebalo potvrđivati referendumom.

Predloženi zakon predviđa sudjelovanje DHMZ-a i Ministarstva poljoprivrede u donošenju prostornih dokumenata.

“Sudjelovanje DHMZ-a će sigurno doprinijeti boljem razumijevanju pojava elementarnih nepogoda te doprinijeti predlaganju kvalitetnih preventivnih mjera. Te pojave su u Hrvatskoj sve češće i izraženije. U zadnjih 30 godina ne gradimo akumulacije i retencije koje su predviđene u prostornim planovima i čija je uloga sprečavanje šteta. Nažalost, na tim mjestima na obroncima Dilja i Papuka danas raste šikara, a bujice uzrokuju erozije. Tražim izgradnju planiranih retencija i akumulacija u Slavoniji”, rekao je Vlaović.

Pozvao je da se napravi revizija stanja poljoprivrednih površina u Hrvatskoj i utvrdi njihova točna površina.

“Naši načelnici i gradonačelnici susreću se s problemom borbe za prevlast na poljoprivrednim površinama. Hrvatske šume i Hrvatske vode žele raspolagati sa svim česticama koje su u neposrednoj blizini kanalske mreže ili šuma, a u stvarnosti su obradive poljoprivredne površine. Zato se ne raspisuju natječaji za državno poljoprivredno zemljište već dvije godine. Država nije uredila podatke koji su u njenoj ingerenciji”, upozorio je.

Vlaović je govorio o nesređenosti gruntovnice i katastra, a ti podaci su potrebni svakom građaninu koji ima bilo kakvu imovinu.

“Nesređene zemljišne knjige su česta brana investicijama. Žalosno je da još uvijek, nakon provedene komasacije, imamo dio podataka koji nisu uneseni niti u katastar niti u gruntovnicu. Želimo li jačati poljoprivrednu proizvodnju moramo omogućiti okrupnjavanje posjeda grupiranjem i razmjenom čestica. U takvoj situaciji se događa da zainteresirane strane moraju platiti porez na prijenos nekretnina što je apsurdno jer zapravo nikakve prodaje nije bilo. Država se mora odreći tog prihoda”, rekao je.

Vlaović je istaknuo problem plaćanja administrativnih pristojbi kod nasljeđivanja. Rekao je kako nedopustivo da svi nasljednici moraju plaćati pristojbu, dovoljno bi bilo platiti samo jednu administrativnu pristojbu, a to bi sigurno dovelo do uređenijeg stanja u zemljišnim knjigama. Zatražio je nastavak zemljišnih izmjera na razini jedinica lokalne samouprave jer je taj postupak imao pozitivne efekte.

“Ako želimo upravljati našim hrvatskim prostorom na zadovoljstvo svih građana, zemljišne knjige moraju biti uređene”, zaključio je Vlaović.

HSS | Davor Vlaović | Strategija energetskog razvoja RH

Vlaović: HSS ne podržava energetsku strategiju jer nije usklađena s ciljevima EU

U Hrvatskom saboru zastupnici su raspravljali o prijedlogu Strategije energetskog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050.

“Strategija energetskog razvoja RH rađena je prije dvije godine, a tek nedavno je ušla u proceduru. U međuvremenu su se dogodile velike klimatske promjene u Europi i svijetu”, rekao je zastupnik Davor Vlaović te naglasio kako strategija mora dati odgovor na proizvodnju energije bez ugljikova dioksida.

Strategija nije u skladu s Europskim zelenim planom. Taj plan predviđa kako će do 2050. Europa postati prvi klimatski neutralan kontinent. Također predviđa kako potaknuti gospodarstvo, poboljšati zdravlje i kvalitetu života, zaštititi prirodu i pritom nikoga ne zapostaviti“, upozorio je zastupnik HSS-a te dodao kako je Europski zeleni plan strategija za postizanje održivosti gospodarstva EU-a.

“Taj plan obuhvaća sve gospodarske sektore, a posebice promet, energetiku, poljoprivredu, održavanje i gradnju zgrada te industriju. Ova Strategija energetskog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu ne uvažava ove činjenice. Iz tih razloga HSS je ne može podržati i tražimo izradu nove strategije! Strategija velikim djelom nije usklađena s ciljevima EU. Ona ne ide u smjeru smanjenja potrošnje energije kroz povećanje energetske učinkovitosti i povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora. Ovaj prijedlog Strategije energetskog razvoja RH samo je malim djelom uzeo u obzir veliki potencijal i resurse obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj”, zaključio je zastupnik HSS-a.

© 2019. Hrvatska seljačka stranka. Sva prava pridržana. Pravila privatnosti