Saborski zastupnik Davor Vlaović u Hrvatskom saboru je raspravljao o Zakonu o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podatka. Zakon je to koji bi trebao osigurati brzi pristup podacima gruntovnice i katastra, odnosno zemljišnim knjigama. Gotovo da nema građanina koji nije čekao u redovima kako bi dobio neophodan akt za gradnju, a onda ga je službenik za šalterom poslao u drugu instituciju. Potencijalni investitori u Hrvatskoj nailaze na iste probleme.
“Potencijalni strani investitori nam kažu da smo prenormirani, a zakoni se mijenjaju brzinom svjetlosti. Gruntovnica i katastar su nam neuređeni i zato pozdravljamo težnju sređivanja stanja u prostoru. Osim stranim investitorima, pomoći ćemo našim OPG-ovima, obrtima i građanima u lakšem pristupu potrebnim informacijama za ishođenje građevinske dozvole”, rekao je zastupnik HSS-a.
Pozitivnim je ocijenio ne donošenje zagrebačkog GUP-a te rekao kako je to pobjeda građana, struke i razuma u odnosu na pogodovanje odabranima. Zaključio je kako bi takve dokumente trebalo potvrđivati referendumom.
Predloženi zakon predviđa sudjelovanje DHMZ-a i Ministarstva poljoprivrede u donošenju prostornih dokumenata.
“Sudjelovanje DHMZ-a će sigurno doprinijeti boljem razumijevanju pojava elementarnih nepogoda te doprinijeti predlaganju kvalitetnih preventivnih mjera. Te pojave su u Hrvatskoj sve češće i izraženije. U zadnjih 30 godina ne gradimo akumulacije i retencije koje su predviđene u prostornim planovima i čija je uloga sprečavanje šteta. Nažalost, na tim mjestima na obroncima Dilja i Papuka danas raste šikara, a bujice uzrokuju erozije. Tražim izgradnju planiranih retencija i akumulacija u Slavoniji”, rekao je Vlaović.
Pozvao je da se napravi revizija stanja poljoprivrednih površina u Hrvatskoj i utvrdi njihova točna površina.
“Naši načelnici i gradonačelnici susreću se s problemom borbe za prevlast na poljoprivrednim površinama. Hrvatske šume i Hrvatske vode žele raspolagati sa svim česticama koje su u neposrednoj blizini kanalske mreže ili šuma, a u stvarnosti su obradive poljoprivredne površine. Zato se ne raspisuju natječaji za državno poljoprivredno zemljište već dvije godine. Država nije uredila podatke koji su u njenoj ingerenciji”, upozorio je.
Vlaović je govorio o nesređenosti gruntovnice i katastra, a ti podaci su potrebni svakom građaninu koji ima bilo kakvu imovinu.
“Nesređene zemljišne knjige su česta brana investicijama. Žalosno je da još uvijek, nakon provedene komasacije, imamo dio podataka koji nisu uneseni niti u katastar niti u gruntovnicu. Želimo li jačati poljoprivrednu proizvodnju moramo omogućiti okrupnjavanje posjeda grupiranjem i razmjenom čestica. U takvoj situaciji se događa da zainteresirane strane moraju platiti porez na prijenos nekretnina što je apsurdno jer zapravo nikakve prodaje nije bilo. Država se mora odreći tog prihoda”, rekao je.
Vlaović je istaknuo problem plaćanja administrativnih pristojbi kod nasljeđivanja. Rekao je kako nedopustivo da svi nasljednici moraju plaćati pristojbu, dovoljno bi bilo platiti samo jednu administrativnu pristojbu, a to bi sigurno dovelo do uređenijeg stanja u zemljišnim knjigama. Zatražio je nastavak zemljišnih izmjera na razini jedinica lokalne samouprave jer je taj postupak imao pozitivne efekte.
“Ako želimo upravljati našim hrvatskim prostorom na zadovoljstvo svih građana, zemljišne knjige moraju biti uređene”, zaključio je Vlaović.