Svečanost obilježavanja 120. obljetnice osnivanja HSS-a i Glavna skupština HSS-a održana je ove subote, 1.3.2025. godine u Samoboru. Odaziv delegatkinja, delegata i gostiju iz svih dijelova Hrvatske je najbolji dokaz da stranka s najdužom tradicijom političkog djelovanja je itekako aktivna na političkoj sceni.

Skupštini su nazočili i brojni gosti, potpredsjednica Hrvatskog sabora Sabina Glasovac, predsjednik HSS-a Bosne i Hercegovine Mario Karamatić, sveučilišni profesor Tihomir Cipek, potpredsjednica Narodne stranke – Reformisti Natalija Martinčević, umirovljeni pukovnik HV-a Mirko Ljubičić, predsjednik stranke umirovljenika Lazar Grujić, predstavnik Političke platforme Umirovljenici zajedno Mladen Novosel, bivši načelnik općine Vir Kristijan Kapović te kandidat za župana Zadarske županije Antonio Vučetić.

Sukladno odluci Predsjedništva HSS-a, a povodom obilježavanja 120. obljetnice osnivanja, dodijeljena su i priznanja zaslužnim članicama i članovima HSS-a iz novije povijesti. Uz 24 brončana i 12 srebrnih priznanja, dodijeljena su i 4 zlatna priznanja koja su primili: Marija Ledinski Anić iz Zagrebačke županije, Ivan Kovačić iz Bjelovarsko bilogorske županije, Ivan Pal iz Koprivničko križevačke županije i Velibor Tolopovec iz Primorsko goranske županije. Predsjednik HSS-a Krešo Beljak čestitao je svima na zasluženim priznanjima, a Marija Ledinski Anić zahvalila se u ime nagrađenih.

Nakon svečanosti dodjele priznanja, članice i članovi Glavne skupštine velikom većinom glasova usvojili su izvješće o radu Predsjednika HSS-a Kreše Beljaka te izmjene i dopune Statuta HSS-a.

HSS je i na ovoj skupštini pokazao velike ambicije za nadolazeće lokalne izbore, a sjednica je zaključena riječima Stjepana Radića:

„Samo živom voljom, u suradnji svih za sve, stvara se sa živima živa povijest jednog naroda.“

Vjera u Boga i seljačka sloga!

Delegacija Hrvatske seljačke stranke poklonila se Sibinjskim žrtvama u srijedu, 19. veljače 2025. godine povodom 90. godišnjice pogibije HSS-ovaca koji su 1935. godine odlaskom na mirne prosvjede u Sibinj kod Slavonskog Broda podržavali hrvatske politike Vladka Mačeka koji je ideal hrvatskog naroda vidio na način da Hrvat bude gospodar u svome domu, u svojoj slobodnoj Hrvatskoj.

Pobuna slavonskih seljaka, Mačekovih sljedbenika bila je velika prijetnja beogradskom centru moći.
Sljedbenici HSS-ovih politika ušutkani su metcima i bajunetama, tržili su prava Hrvata na demokraciju, i republiku u kojoj će se donositi odluke.

Danas smo republika i članica Europske unije čiji centar moći nas ne pusti niti slušati ispod stola, nisu nam dopustili ulazak u sobu u kojoj se donose odluke o ratu i miru, ili ipak o gospodarstvu i trgovinskoj razmjeni.

Hrvatska sirotinja će dobiti priliku poslati mladost na čuvanje tuđe granice za neke ino dnevnice, a svi koji ostanu u Hrvatskoj plaćati će poreze po najvišoj stopi. Zapravo se nije puno toga promijenilo u odnosu na vrijeme u kojem su seljaci, HSS-ovci podržavali politike Vladka Mačeka. Hrvatska i dalje upute o organizaciji života u Hrvatskoj dobiva iz stranih središte moći.

Seljaci, HSS-ovci su 1935. strah od reakcije vladajućih nadvladali, izašli na prosvjede i branili opći hrvatski interes. Moramo se zapitati jesmo li mi danas dovoljno odgovorni da izađemo na birališta kako bismo mijenjali Hrvatsku, možemo li zatomiti pragmatizam kojim čuvamo dane nam mrvice. Jesmo li spremni izaći iz zone komfora kako bismo svojim nasljednicima osigurali društvenu jednakost u demokratskom društvu koje se ne dijeli prema stranačkim interesima uz negativnu selekciju radi koje gubimo Hrvatsku za koju su Hrvati ginuli kroz povijest?

U Sibinju smo odali počast poginulim seljacima, HSS-ovcima od kojih trebamo učiti kako se čuva domovina, polaganjem cvijeća kod spomenika Sibinjskim žrtvama s porukom: naša težnja da Hrvatsku vode Hrvati se ostvarila, ali ne živimo bolje jer socijalne politike su izostale, a društvena nejednakost se povećala, sve nas je manje.

Slavonce su na svili zlatom vezene nošnje i povezani dukati na dan ranije održanoj predsjedničkoj inauguraciji podsjetili na nekad bogatu Slavoniju i ono što bi novim hrvatskim politikama Slavonija mogla biti, hraniteljica Hrvatske, ona za koju su slavonski seljaci u Sibinju 1935. izginuli.

U subotu 18. siječnja smo se u Vrbovcu okupili 27. godinu za redom kako bismo odali počast ne samo čovjeku, već simbolu borbe za pravdu, jednakost i dostojanstvo hrvatskog seljaka. Okupili smo se kako bismo se prisjetili narodnog tribuna Josipa Jože Pankretića čija neiscrpna energija, ljubav prema narodu i vjera u bolju budućnost ostaju vječna inspiracija svima nama.

Josip Pankretić rođen je u Gaju kraj Vrbovca 15. siječnja 1933., a preminuo je 10. siječnja 1998. godine.

Na njegovu grobu u Dijanešu toga dana su brojne HSS-ovke i HSS-ovci te predstavnici DVD-a Gaj s obitelji Pankretić položili vijence i zapalili svijeće. Nakon mise održane u crkvi svetog Vida upriličen je i prigodni program u restoranu Marija u Vrbovcu.

Pozdravnu riječ u ime domaćina, vrbovečkog HSS-a uputio je predsjednik gradske organizacije Marko Belošević, nakon kojeg se obratila predsjednica koordinacije asocijacija HSS-a Marija Ledinski Anić, a potom i predsjednik HSS-a Krešo Beljak.

Svake godine ovom prigodom HSS Zagrebačke županije dodjeljuje priznanja s likom Josipa Pankretića. Ove godine priznanja su dodijeljena Martini Glasnović, Goranu Ivančanu, Marini Kosanović, Marijanu Rožiću, Željku Stanecu i Zlatku Šoštariću. Priznanja im je uručio predsjednik HSS-a Krešo Beljak, a u ime nagrađenih prisutnima se zahvalila Martina Glasnović.

Kako nas je jedna od govornica podsjetila, čovjek živi dok god postoje ljudi koji ga se sjećaju, a naš Joža je ostavio toliko dubok trag u HSS-u i Hrvatskoj da će živjeti vječno, što pokazuje i današnji skup u Vrbovcu.

Neka nas nasljeđe ovog velikog narodnog tribuna podsjeća da je zajedništvo najmoćnije oružje u borbi za pravednije društvo. Nastavimo njegovim putem, vođeni idealima poštenja, solidarnosti i hrabrosti, jer njegov san o boljitku nije bio samo njegov – to je san svih nas.

Vjera u Boga i seljačka sloga!

Na današnji dan prje 120 godina HSS su osnovali Antun i njegov mlađi brat Stjepan Radić, velikan hrvatske povijesti i jedan od najvećih hrvatskih političara svih vremena.

Hrvatska seljačka stranka najstarija je politička stranka u Hrvatskoj. Osnovana je 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS). Seljačka zato što je tada 90 % stanovništva živjelo na selu, no članstvo stranke nikada nisu činili isključivo seljaci, nego i gradsko stanovništvo, radnici i brojni intelektualci, kao što je to i danas.

Godine 1920. HPSS mijenja ime u Hrvatska republikanska seljačka stranka (HRSS) i pod tim imenom, u okviru republikanskog programa, postaje ključna hrvatska politička stranka. Godine 1925. HRSS mijenja ime u ono koje je zadržao do danas – Hrvatska seljačka stranka (HSS).

Vjera u Boga i seljačka sloga!

U srijedu 30. listopada delegacija HSS-a zapalila je svijeće i položila vijence u povodu blagdana Svih Svetih na Mirogoju pred Zidom boli, Grobnicom narodnih heroja, kod Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata te na grobovima HSS-ovih prvaka i drugih zaslužnih građana.

Nakon Mirogoja počast su odali i u Vrbovcu gdje su položili vijenac narodnom tribunu Joži Pankretiću u prisustvu njegove obitelji.

Delegaciju HSS-a predvodio je Glavni tajnik Mario Vlahović, predsjednica koordinacije asocijacija Marija Ledinski Anić i Organizacijski tajnik stranke Marko Belošević.

Ove nedjelje brojni HSS-ovci iz svih dijelova Hrvatske okupili su se na 19. hodočašću u svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici.

Prije samog hodočašća, okupljenima su se obratili Kristina Škoda Vajdić, povjerenica Organizacije žena HSS-a Hrvatsko srce te Dražen Čvek, predsjednik ŽO HSS-a Krapinsko-zagorske županije. Na hodočašću su bili i glavni tajnik HSS-a Mario Vlahović te predsjednica koordinacijeasocijacija HSS-a Marija Ledinski Anić.

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak je pozdravio okupljene, pozvao na zajedništvo i pripremu za Lokalne izbore iduće godine. Predsjednik Beljak rekao je kako bi HSS u cijeloj Hrvatskoj trebao unificirano izaći na Lokalne izbore sa puno kandidata za načelnike, gradonačelnike i župane te kako u tom slučaju uspjeh sigurno neće izostati.

Na današnji dan 1928. godine u 57. godini života umro je suosnivač HPSS-a (kasnije HSS) i velikan hrvatske povijesti Stjepan Radić.
Delegacija HSS-a odala mu je počast na njegovu grobu u arkadama zagrebačkog groblja Mirogoj.

Radićeva smrt bila posljedica komplikacija nastalih pri atentatu u tadašnjem Parlamentu 20. lipnja, a zdravstveno stanje nakon ranjavanja dodatno mu je bilo otežano i zbog dijabetesa od kojeg je bolovao. Poslije ranjavanja imao je stalno povišenu temperaturu, dobio je upalu pluća i na kraju, podlegao srčanom udaru.
Naime, u Stjepana Radića pucao je iz revolvera radikalni zastupnik Puniša Račić, koji je tom prilikom ubio Đuru Basaričeka i Pavla Radića (nećaka Stjepana Radića). Stjepana Radića, Ivana Pernara i Ivana Granđu je teško ranio.

Brojne HSS-ovke i HSS-ovci diljem Hrvatske također su odali počast našem osnivaču polaganjem vijenaca kod njegovih spomenika.

Naša koalicija Rijeke pravde predala je u četvrtak DIP-u u Hrvatskom saboru svoje izborne liste u 10 izbornih jedinica.

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak rekao je da ovo nije država za koju su ginuli hrvatski branitelji i da državu vode oni koji su za vrijeme rata bili mami pod suknjom.

Predsjednik Beljak rekao je i da je ovo što se dogodilo zadnjih mjesec dana, pobudilo nadu da Hrvatska doista može postati onakva država za kakvu su ginuli hrvatski branitelji, a ta nada su rijeke pravde koje će preplaviti Hrvatsku, izbrisati sav talog, svo smeće koje je HDZ napravio i već 18. travnja ćemo svi zajedno graditi Treću RH!

Zbog privatiziranja ovlasti i nadležnosti Županijske skupštine Zagrebačke županije, te na taj način stavljanja funkcije predstavničkog tijela i njegovih članova i članica, neovisno da li su isti trenutno u poziciji ili opoziciji, isključivo u funkciju osobnih afiniteta i želja župana Stjepana Kožica, a ne stvarnih nadležnosti i zakonom i općim aktima propisanog načina rada, dana 28. veljače 2024. godine Martina Glasnović dala je ostavku na dužnost predsjednice Županijske skupštine Zagrebačke županije te Klub vijećnika HSS-a nije više dio većine u Županijskoj skupštini Zagrebačke županije.

Unatoč tome što je Županijska skupština Zagrebačke županije donijela Proračun za 2024. godinu još 27. studenog 2023. godine, prva u Republici Hrvatskoj, izvršna vlast, tj. župan Stjepan Kožić ne pokazuje političku volju da se pravovremeno krene s realizacijom dijela programa i projekata planiranih Proračunom za 2024. godinu kao i javnih poziva i natječaja za sufinanciranje programa i projekata udruga (dobrovoljno vatrogastvo, braniteljske i druge udruge) iako za to postoje svi preduvjeti.

HSS Zagrebačke županije kao i predsjednica Županijske organizacije HSS-a Zagrebačke županije Martina Glasnović ne prihvaća pritiske i ne boji se prijetnji, ne podržava podcjenjivanje članova i članice Županijske skupštine koji su izabrani predstavnici građana te odbija sudjelovati u namjeri da predstavničko tijelo bude „smokvin list“ izvršnoj vlasti za stavljanje na dnevni red sjednice Županijske skupštine Zagrebačke županije točaka dnevnog reda čiji dokumenti nisu u skladu sa Statuom, Poslovnikom o radu Županijske skupštine Zagrebačke županije i drugim županijskim aktima ili onih dokumenata koji nisu u njenoj nadležnosti.

HSS-a je stranka koja unatoč burnim vremenima postoji i djeluje već 120. godina. S dobrom vjerom HSS je kroz rad u Županijskoj skupštini dao doprinos u kreiranju i donošenju kvalitetnih programa i projekata u Proračunu Zagrebačke županije za 2024. godine. Na izvršnoj vlasti je da realizira te programe i projekte, a ne da „taktizira“ iz samo njoj znanih interesa.

Sveučilišna organizacija HSS-a (SOHSS) podržava jučerašnji prosvjed poljoprivrednika te srodne prosvjede koji se događaju na europskoj razini. Bez kvalitetne politike, seljaka (poljoprivrednika) će biti manje, a to je za “neke” kojima su ljudi broj – samo manji pritisak na okoliš. Prema istim “nekima”, bit će i manje stoke, a samim time i manje plinova koji su štetni za okoliš. Upravo ti “neki” žele da to bude hrvatski doprinos borbi protiv klimatskih promjena. Žele nestanak hrvatskog poljoprivrednika i prevlast stranog proizvoda!

Mi im kažemo da je DOSTA takvog upravljanja!

U Hrvatskoj stočari ostaju bez pašnjaka, a zemlje se dobivaju na sumnjiv način. To su samo neki od problema. Naši poljoprivrednici na konstantnom su udaru vlasti te rade pod pritiskom i strahom od HDZ-a. Sve je to jako dobro poznato i sada je stvarno DOSTA!

Pitamo se ponekad jesu li ljudi koji upravljaju sustavom ikada vidjeli komad zemlje, kravu, pilića ili klip kukuruza. Proizvodnja je skupa, a otkup je nizak. Država na kvalitetan način ne pomaže u smislu pomoći oko poboljšanja ili modernizacije, a što se tiče daljnje izgradnje sustava, on nije moguć pod vlasti HDZ-a.

Potrebna je i reforma Hrvatske poljoprivredne komore.

SOHSS, između ostalog, smatra da je potrebna zakonska promjena na sljedeći način:

1. Skupštinu Hrvatske poljoprivredne komore činili bi delegati Općinskih poljoprivrednih komora

2. Potrebno je osnivati Općinske poljoprivrede komore kojih sada nema i koje bi imale vlastitu pravnu osobnost

Ustvari, predlažemo sustav po principu Obrtničke komore. To su ključne promjene u odnosu na sadašnji Zakon. Trenutno lokalnih poljoprivrednih komora uopće nema. Nadalje, trenutno je Skupština tijelo organizirano izbornim inženjeringom s ciljem gušenja glasa poljoprivrednika.

Vrijeme je za promjene! DOSTA JE!

Foto izvor: Jutarnji.hr