radic umro

Na današnji dan prije 92 godine preminuo je Stjepan Radić

Dana 8. kolovoza 1928. godine u 57. godini života umro je suosnivač HPSS-a (kasnije HSS) i velikan hrvatske povijesti Stjepan Radić. Njegova je smrt bila posljedica komplikacija nastalih pri atentatu u tadašnjem Parlamentu 20. lipnja, a zdravstveno stanje nakon ranjavanja dodatno mu je bilo otežano i zbog dijabetesa od kojeg je bolovao. Poslije ranjavanja imao je stalno povišenu temperaturu, dobio je upalu pluća i na kraju, podlegao srčanom udaru.

Naime, u Stjepana Radića pucao je iz revolvera radikalni zastupnik Puniša Račić, koji je tom prilikom ubio Đuru Basaričeka i Pavla Radića (nećaka Stjepana Radića). Stjepana Radića, Ivana Pernara i Ivana Granđu je teško ranio.

Radić je pokopan na zagrebačkom groblju Mirogoj, a njegova sahrana je najmasovniji događaj u modernoj hrvatskoj povijesti. Točan broj ljudi koji su se okupili na njegovoj sahrani nije poznat, različiti izvori navode između 200 i 300 tisuća. U svakom slučaju više nego što je Zagreb tada imao stanovnika.

Atentat na Radića i hrvatske zastupnike zapravo je bio uspješan pokušaj gušenja demokratskih odnosa u tadašnjoj državi, jer je ubrzo uspostavljena Šestosiječanjska diktatura.

Tko je bio Stjepan Radić?

Inicijatora i suosnivača Hrvatske seljačke stranke Stjepana Radića se danas u Hrvatskoj najčešće doživljava kroz prizmu njegove mučeničke smrti, koja u drugi plan potiskuje daleko važniju činjenicu da se radi o jednom od najvećih hrvatskih političara, prosvjetitelju i organizatoru hrvatskog naroda te prvom političaru uz kojeg je stala većina Hrvata, a slijedile su ga i nacionalne manjine.

Radić je bio i mnogo više od toga, jer je u hrvatsku politiku uveo temu ljudskih prava, prvi je progovorio o pravima žena i zalagao se da one u Hrvatskoj dobiju pravo glasa, prvi je zastupao mirotvorstvo i republikanizam, bio je odličan i često neobuzdan govornik, a kao prvi diplomirani politolog u Hrvatskoj, s pariškom diplomom, napisao je brojne radove s temama iz politike, gospodarstva, povijesti i kulture.

Također je među prvima u Saboru problematizirao teme koje danas zovemo ekološkima. Bio je borac za prava potlačenih slojeva društva, ali i žestoki protivnik korupcije.

Marija i Stjepan Radić u bolnici nakon atentata
Sahrana Stjepana Radića u Zagrebu
Emisija “Hrvatski velikani” o Stjepanu Radiću
skupstina 1

Izabrano novo vodstvo HSS-a

U četvrtak 30. srpnja održana je Glavna izborna skupština HSS-a na kojoj je 64,5 posto delegatkinja i delegata izabralo novo vodstvo HSS-a.

Za predsjednika stranke izabran je aktualni predsjednik Krešo Beljak. Za potpredsjednike su izabrani kandidati iz pet hrvatskih regija te jedan iz Grada Zagreba. Tako su delegatkinje i delegati povjerenje dali Klari Šćuki iz Brodsko-posavske županije, Hrvoju Petriću iz Koprivničko-križevačke županije, Vlatku Smiljaniću iz Grada Zagreba, Teu Jeličiću iz Splitsko-dalmatinske županije, Tomislavu Boljaru iz Karlovačke županije te Branku Graši iz Primorsko-goranske županije.

Za tri birana člana Predsjedništva izabrani su Dražen Draganić iz Zagrebačke županije, Mario Tomašek iz Međimurske županije i Tomislav Pinterić iz Osječko-baranjske županije.

Izabrane su i članice i članovi te zamjene članica i članova Nadzornog odbora, Statutarnog povjerenstva i Časnoga suda.

“Danas je HSS izabrao novo vodstvo koje će voditi stranku sljedeće četiri godine. Hvala im na tim glasovima, zahvaljujem i svima onima koji su glasali za ostale članove, ali i onima koji nisu glasali. I to je poruka, i meni i svima nama, poruka koju ćemo jako dobro razumjeti, poruka da je HSS i dalje u problemima, poruka da se moramo svi dobro odmoriti, udahnuti i nakon toga odmah vrlo brzo krenuti raditi, jer pred nama su lokalni izbori na kojima je HSS oduvijek bio treća stranka u Hrvatskoj”, rekao je izabrani predsjednik Beljak nakon Skupštine.

Na pitanje novinara u čemu vidi optimizam da će HSS na predstojećim lokalnim izborima ponovno biti treća stranka u Hrvatskoj, Beljak je rekao kako je na stranci da napravi balans između državne i lokalne politike te da će raditi na tome da velika većina HSS-ovih županijskih organizacija izađe na izbore sa svojim kandidatima. 

“Onda uspjeh sigurno neće izostati. Mi se moramo vratiti na teren, raditi s ljudima, približavati im svoje politike jer je taj dio u zadnje četiri godine izostao. Svjestan sam da su loši rezultati HSS-a na parlamentarnim izborima isto tako većim dijelom ili jednim dijelom, moja krivica. Napravit ću sve od sebe da se te pogreške iz prošlosti ne ponavljaju, nego da zajedno gradimo i dižemo HSS kako bi se vratili tamo gdje nam je mjesto”, zaključio je Beljak.

Glavna izborna skupština ove se godine zbog epidemije COVID-19 odvijala u posebnim uvjetima pa su tako delegati mogli glasati na biračkom mjestu u središnjici stranke u Zagrebu, ali i elektroničkim i telefonskim putem.

Krešo Beljak, predsjednik HSS-a
Željko Lenart, glavni tajnik HSS-a
Biračko mjesto u središnjici HSS-a u Zagrebu
Biračko mjesto u središnjici HSS-a u Zagrebu
Biračko mjesto u središnjici HSS-a u Zagrebu

earth-4455336_1920

Digitalna tribina HSS-a “Prema zelenoj Hrvatskoj”

U subotu 1. kolovoza s početkom u 20 sati održat će se digitalna tribina HSS-a “Prema zelenoj Hrvatskoj”.

Uvodno će dr. sc. Hrvoje Petrić, povjesničar i potpredsjednik HSS-a napraviti pregled razvoja ekološke svjesti u Hrvatskoj. Potom će govoriti ekolog Vjeran Piršić o potencijalima solarne energije, gradonačelnik Križevaca Mario Rajn o zelenim politikama u urbanim područjima, a predsjednik HSS-a Štitar Stjepan Gašparović o zelenim politika u ruralnim područjima.

Moderator je potpredsjednik Sveučilišne organizacije HSS-a Roko Tadin, tribina će trajati oko 1:15 sati, a može se pratiti na službenoj HSS-ovoj Facebook stranici: https://www.facebook.com/HSS.Hrvatska

U prilog najavi tribine podsjećamo kako je nedavno članak „Five centuries of human observation reveal Europe’s flood history“ čiji je autor dr. sc. Hrvoje Petrić objavljen u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature.

Članak je važan jer je, između ostalog, utvrdio kako su u protekla tri desetljeća Europu poharale najveće poplave rijeka, ako se uzmu podaci u posljednjih 500-tinjak godina. U istraživanju je utvrđeno kako karakteristike europskih poplava posljednjih desetljeća nisu slične onima iz prethodnih stoljeća. Petrić je posebno obradio poplave rijeke Drave od 16. stoljeća do suvremenosti.

Kako je za potrebe članka korištena bogata europska povijesna dokumentacija o povijesti poplava, ona bi mogla biti od pomoći kreatorima politika u razvijanju strategije upravljanja poplavama u budućnosti. Poplave su na mnogim mjestima snažnije nego prije, vremenski razmak između njih je promijenjen, a odnos između pojave poplava i temperature zraka preokrenut.

U prošlosti su se poplave češće događale u hladnim razdobljima, dok je danas globalno zagrijavanje jedan od glavnih pokretača njihovog porasta, navodi se u članku koji potpisuju 42 koautora iz raznih dijelova Europe, među kojima je i potpredsjednik HSS-a i povjesničar Hrvoje Petrić.

Nature je jedan od najprestižnijih časopisa u kojem se može objaviti izvorni istraživački rad u prirodnim znanostima, a znanstvenici iz humanističkih znanosti poput povijesti vrlo teško i rijetko mogu u njemu objavljivati. Časopis Nature pokrenut je 1869. godine, a za znanstvenike  predstavlja izvor nekih od najvažnijih radova u povijesti znanosti.

„Najčešće se objavljivanje u njemu smatra velikim profesionalnim uspjehom, koji otvara mnoga vrata, a svaki rad hrvatskih znanstvenika doprinosi vidljivosti naše domovine i moga zavičaja”, ističe dr. sc. Hrvoje Petrić.

mail-2237468_1280

Glavna izborna skupština HSS-a

Glavna izborna skupština HSS-a će se održati sutra, u četvrtak 30. srpnja od 7 do 19 sati, a novo vodstvo stranke birat će 965 delegata iz svih županijskih organizacija.

Dva su kandidata za Predsjednika HSS-a – aktualni predsjednik Krešo Beljak i glavni tajnik Željko Lenart.

Osim Predsjednika stranke, Glavna izborna skupština bira i šest potpredsjednika, tri birana člana Predsjedništva te članove i zamjenike članova Nadzornog odbora, Statutarnog povjerenstva i Časnog suda HSS-a.

S obzirom na epidemiološku situaciju u Hrvatskoj delegati će, osim na biračkom mjestu u središnjici HSS-a u Zagrebu, moći glasati i elektroničkim/telefonskim putem.

Rezultati glasanja trebali bi biti poznati istoga dana oko 21 sat.

Hrvoje Petric

Rad potpredsjednika HSS-a Hrvoja Petrića objavljen u znanstvenom časopisu Nature

Članak dr. sc. Hrvoja Petrića, redovitog profesora na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, objavljen je u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature.

Riječ je o članku „Five centuries of human observation reveal Europe’s flood history“, koordiniranom na Bečkom tehničkom sveučilištu (TU Wien) u kojoj su sudjelovale 34 istraživačke skupine iz raznih dijelova Europe, a Petrićevim doprinosom zastupljena je i Hrvatska.

Članak je važan jer je, između ostalog, utvrdio kako su u protekla tri desetljeća Europu poharale najveće poplave rijeka, ako se uzmu podaci u posljednjih 500-tinjak godina. U istraživanju je utvrđeno kako karakteristike europskih poplava posljednjih desetljeća nisu slične onima iz prethodnih stoljeća. Petrić je posebno obradio poplave rijeke Drave od 16. stoljeća do suvremenosti.

Kako je za potrebe članka korištena bogata europska povijesna dokumentacija o povijesti poplava, ona bi mogla biti od pomoći kreatorima politika u razvijanju strategije upravljanja poplavama u budućnosti. Poplave su na mnogim mjestima snažnije nego prije, vremenski razmak između njih je promijenjen, a odnos između pojave poplava i temperature zraka preokrenut.

U prošlosti su se poplave češće događale u hladnim razdobljima, dok je danas globalno zagrijavanje jedan od glavnih pokretača njihovog porasta, navodi se u članku koji potpisuju 42 koautora iz raznih dijelova Europe, među kojima je i naš povjesničar Hrvoje Petrić.

Analizom podataka identificirano je devet razdoblja s čestim poplavama i područja u kojima su se zbivale, među kojima su najistaknutija razdoblja od 1560. do 1580. u zapadnoj i srednjoj Europi; od 1760. do 1800. u većem dijelu Europe; od 1840. do 1870. u zapadnoj i južnoj Europi te od 1990. do 2016. u zapadnoj i srednjoj Europi. Autori se slažu kako se upravljanje poplavama mora prilagoditi novim stvarnostima jer se u ranijim periodima 41 posto srednjoeuropskih poplava događalo ljeti, dok danas one predstavljaju 55 posto.

Ova je pojava povezana s promjenama količina padalina, isparavanjem i otapanjem snijega te je važan pokazatelj za razlikovanje uloge klimatskih promjena u odnosu na druge faktore poput krčenja šuma i upravljanja rijekama. Vezano uz rijeku Dravu je to posebno važno jer ona, za razliku od većine drugih hrvatskih rijeka, ima snježno-kišni režim, koji je zanimljiv zbog gotovo obrnute pojave velikih i malih voda tijekom godine u odnosu na ostale tekućice Hrvatske te većeg utjecaja snježnice u prihrani.

Nature je jedan od najprestižnijih časopisa u kojem se može objaviti izvorni istraživački rad u prirodnim znanostima, a znanstvenici iz humanističkih znanosti poput povijesti vrlo teško i rijetko mogu u njemu objavljivati. Časopis Nature pokrenut je 1869. godine, a za znanstvenike  predstavlja izvor nekih od najvažnijih radova u povijesti znanosti.

„Najčešće se objavljivanje u njemu smatra velikim profesionalnim uspjehom, koji otvara mnoga vrata, a svaki rad hrvatskih znanstvenika doprinosi vidljivosti naše domovine i moga zavičaja”, ističe dr. sc. Hrvoje Petrić.

Izvor: Ekovjesnik

584d9681-9144-4c42-8ec1-ebedfba2a310

Održana sjednica Glavnog odbora, posljednja uoči Glavne izborne skupštine

U četvrtak, 23. srpnja održana je sjednica Glavnoga odbora HSS-a, posljednja uoči Glavne izborne skupštine. Prema ranijoj odluci Predsjedništva HSS-a, Glavna izborna skupština održat će se 30. srpnja, a na njoj će se birati novo vodstvo stranke.

Na današnjoj sjednici Glavnog odbora potvrđene su sve pravovaljano pristigle kandidature. Službeni kandidati za predsjednika HSS-a bit će aktualni predsjednik stranke Krešo Beljak te glavni tajnik Željko Lenart.

Glasanju je od ukupno 91 članice i članova Glavnog odbora s pravom glasa, pristupilo njih 90, a sve točke dnevnog reda usvojene su većinom glasova.

U prilogu je Izvod iz zapisnika s održane sjednice Glavnog odbora.

macek

Obljetnica rođenja dr. Vladka Mačeka

Vladko Maček (Jastrebarsko, 20. srpnja 1879. – Washington, 15. svibnja 1964.) je bio drugi predsjednik HSS-a. U politički život se uključio još kao gimnazijalac i nastavio političku djelatnost kao student.

Bio je uvjereni protivnik mađaronske politike te je redovito iskazivao oporbena uvjerenja. Stjepana Radića prvi je put vidio i čuo krajem 19. stoljeća „na jednom sastanku mladića, koji su se bili sastali u gostioni preko puta ulaza u Maksimirski perivoj…“

Treba spomenuti da je Maček kao student održavao kontakt s Antunom Radićem te je od njega „primio veći dio svog svjetovnog nazora“, koji ga „je kasnije vodio i u privatnom i u javnom životu.“ I poslije je održavao kontakte s Antunom, a uspostavio ih je i sa Stjepanom, posebice nakon što se ovaj 1902. stalno nastanio u Zagrebu, „na Prilazu, tek kojih pet do šest kuća“ od kuće gdje je stanovao Maček.

Nakon studija prava radio je u Zagrebu, Petrinji, Samoboru, Ivaniću, Krapini i Sv. Ivanu Zelini. Član Hrvatske pučke seljačke stranke bio je od osnutka, a od 1906. član je Glavnog odbora HPSS-a. Osobito je bio politički aktivan u kotarevima Krapina i Sv. Ivan Zelina.

Nakon Prvog svjetskog rata, u kojem je sudjelovao kao časnik, preselio se u Zagreb i bavio političkim radom u bliskoj suradnji sa Stjepanom Radićem. Početkom 1920. izabran je za potpredsjednika HPSS-a. Više puta je biran za narodnog zastupnika, a 1924. kratko je potpredsjednik Narodne skupštine Kraljevine SHS. Godine 1927. izabran je za predsjednika Oblasne skupštine Zagrebačke oblasti, a bio je predsjednik Oblasne štedionice u Zagrebu. Pod njegovim vodstvom HSS je organizacijski znatno ojačao te se pretvorio u općehrvatski pokret.

Izjava Vladka Mačeka nakon uspostave Šestosiječanjske diktature „Kak vidite, lajbek je raskopčan“ nadovezuje se na povijesnu frazu ugarskog državnika Deaka koji je caru i kralju Franji Josipu I. rekao: „Ako se prsluk krivo zakopča, nema druge nego ga opet cijeloga raskopčati i iznova pravilno zakopčati“. Vladko Maček se izrazio da je „lajbek raskopčan“ u
trenucima kada se želio izboriti za bolji položaj Hrvatske u tadašnjoj kraljevini. Maček je prvi upotrijebio frazu da tuđe ne želimo, a svoje ne damo, te termin „željezna zavjesa“ za blokovsku podjelu Europe.

Više o djelovanju dr. Mačeka možete pročitati na linku: https://hss.hr/wp-content/uploads/2019/05/Iz-povijesti-HSS-a.pdf

107434725_3384845614899700_6250465992858238863_n

Glavna izborna skupština 30. srpnja, 1177 delagata izabrat će novo vodstvo

Prema odluci Predsjedništva Glavna izborna skupština u HSS-a će se održati 30. srpnja.

Do jučerašnjeg dana, četvrtka 16. srpnja, kada je bio krajnji rok za predaju, urudžbirana su imena 1177 delegatkinja i delegata s pravom glasa iz cijele Hrvatske. Riječ je o maksimalnom broju, a konačan broj će se znati kada se provjeri zadovoljavaju li sve delegatkinje i delegati uvjete za sudjelovanje na Glavnoj izbornoj skupštini. Uvjeti su propisani Statutom HSS-a.

Izjave pojedinih članica i članova HSS-a o tome kako se Glavna izborna skupština neće održati ili da odluka o njezinu raspisivanju nije u skladu sa Statutom HSS-a, nisu istinite. Jednako tako nisu istinite izjave ili informacije da se bilo koja članica ili član navodno ne može ili ne smije kandidirati za bilo koju funkciju u stranci. Sve takve izjave samo su dio unutarstranačke predizborne kampanje budući da je već najmanje troje članova neslužbeno najavilo svoje kandidature za predsjednika_cu stranke.

Naglašavamo kako sve članice i članovi HSS-a imaju puno pravo i mogu se kandidirati za sve funkcije koje se biraju na Glavnoj izbornoj skupštini. Rokovi za kandidature za sve funkcije (Predsjednik, potpredsjednici, birani članovi Predsjedništva, Statutarno povjerenstvo, Nadzorni odbor, Časni sud) još uvijek teku. Zadnji dan za predaju kandidatura je četvrtak, 23. srpnja. 

kreso 2

Beljaku 2. najbolji rezultat na izborima od svih 46 gradonačelnika na listama za Sabor

Na listama za Hrvatski sabor nalazilo se ukupno 46 gradonačelnica i gradonačelnika, a u novi saziv Sabora ući će tek 13 gradonačelnika, jedan više nego što ih je bilo u prošlom sazivu. No, u sljedeće četiri godine neće biti nijedne gradonačelnice.

Predsjednik HSS-a i gradonačelnik Samobora Krešo Beljak, kako navodi portal Gradonačelnik.hr nalazi se među najpopularnijim gradonačelnicima s drugim najbolji rezultatom od svih kolegica i kolega.

Analizirali smo izborne rezultate i kako su, godinu dana prije lokalnih, na parlamentarnim izborima prošli…

Gepostet von Gradonačelnik.hr am Montag, 6. Juli 2020

Iako ovaj put nije izborila ulazak u Sabor, HSS-ova gradonačelnica Ana-Marija Petin potvrdila je popularnost u svom gradu. U Orahovici je osvojila najviše glasova od svih kandidata na listama.

Građanska dužnost obavljena, imamo još sat vremena.

Gepostet von Ana-Marija Petin am Sonntag, 5. Juli 2020
Kreso Beljak

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak o rezultatima izbora

Drage prijateljice i prijatelji,

obično se kaže da je jutro pametnije od večeri, ali u ovom slučaju to nikako nije. Dojmovi su još uvijek jaki, razočarenje je beskrajno, izborni poraz još jače boli, ali bez obzira na sve – život ipak mora ići dalje.

Drage prijateljice i prijatelji, obično se kaže da je jutro pametnije od večeri, ali u ovom slučaju to nikako nije….

Gepostet von Krešo Beljak am Montag, 6. Juli 2020

Prvo želim zahvaliti svima vama koji ste izašli na izbore i povjerili mi svoj glas te mi tako omogućili da vas zastupam još jedan mandat kao saborski zastupnik. Zahvaljujem posebno mojim Samoborkama i Samoborcima koji su u Samoboru najviše preferencijalnih glasova od svih kandidata sa svih lista dali upravo meni.

Hvala od srca svim onim članicama i članovima HSS-a koji su mukotrpno odradili ovu kampanju i ove izbore, boreći se praktički za svaki glas. Hvala i onima koji nisu, vjerojatno su imali dobre razloge za to. Hvala svim kandidatkinjama i kandidatima koji su branili naše boje na ovim izborima.

Hvala svima onima koji su izašli na izbore i tako odlučili o smjeru u kojem će Hrvatska ići. Sviđalo se to meni i svima nama ili ne, HDZ je uvjerljivi pobjednik ovih izbora, a Andrej Plenković je ostatku političke scene pokazao “kako se to radi” i na tome mu treba čestitati.

Treba čestitati i mladoj ekipi iz koalicija okupljenih oko stranaka Možemo i Pametno na izvrsnom uspjehu i zaželjeti im puno sreće u borbi za drugačiju i bolju Hrvatsku.
Ono što je sreća (u ovoj nesreći) da će ortodoksna desnica, po svemu sudeći, ostati u opoziciji. I to je tračak nade za Hrvatsku kojeg svi zajedno trebamo sačuvati.

HSS kao stranka je uspio (nekako) preživjeti, a s osvojena dva saborska mandata imamo priliku pokušati ponovno graditi povjerenje birača koje smo očito poprilično izgubili. Najveći krivac za ovaj (ipak) neuspjeh sam naravno, kao predsjednik, ja osobno i od te odgovornosti ne mogu i neću bježati.

Zato ću vrlo skoro, već ovaj tjedan, obaviti konzultacije s užim vodstvom stranke te zatim sazvati Predsjedništvo HSS-a, na kojem ćemo razmotriti sve mogućnosti i zajedno odlučiti što i kako ćemo dalje. Glave gore! Još uvijek smo živi, a to je u ovom trenutku svakako najbitnije!

Krešo Beljak, predsjednik HSS-a

© 2019. Hrvatska seljačka stranka. Sva prava pridržana. Pravila privatnosti