zgrada holding

HSS Zagreb: Predsjedniče Uprave Holdinga, javi se i upoznaj građane s planovima za usluge koje skupo plaćaju

Zagrebački Holding je komunalno poduzeće u vlasništvu Grada Zagreba, a u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima ima svoju upravu koja ima svoje zakonske ovlasti. Unatoč tome, Grad se opredijelio za političko upravljanje. Strateški važne odluke o Holdingu komunicira gradonačelnik Tomašević ili njemu bliski ljudi, pa se pitamo, donose li i oni odluke o Holdingu, iako za to nemaju ovlasti, te gdje je i što radi predsjednik Uprave Holdinga? Prema dosada viđenom, ponaša se kao čudnovati kljunaš za kojeg znamo da postoji, ali ga nigdje nema.

Činjenica je da su se i dosadašnje uprave vodile isključivo temeljem političkih odluka svoga vlasnika. Pa je zbog takvog načina upravljanja, gubitak u 2020. godini iznosio 230.366.262 kuna. Ako se poslovanja Holdinga usporede sa sličnim komunalnim poduzećima u primjerice Sloveniji i Austriji, lako možemo zaključiti da Holding posluje izrazito neučinkovito, a zbog toga ispaštaju stanovnici grada Zagreba koji skupo plaćaju nekvalitetne usluge.

U Holdingu je potrebno hitno provesti poslovno restrukturiranje u cilju podizanja učinkovitosti i kvalitete usluga te njegova ospobljavanja za novi ciklus ulaganja u komunalnu infrastrukturu koji je neizbježan.

Proces preustroja mora imati svoju stratešku i razvojnu komponentu te otvoriti perspektivu poslovnog rasta i razvoja kakav su ostvarila slična gradska komunalna poduzeća u Sloveniji i Austriji.

Stroga Stručno vijeće HSS-a Zagreb predlaže sljedeće u strateškom pogledu:

  • Fokusirati se na pružanje komunalnih usluga te unaprijediti njihovu učinkovitost i kvalitetu
    • Proširiti temeljne djelatnosti na one komunalne usluge koje danas ne pruža, a koje pružaju slični gradski holdinzi u Austriji (usluge digitalne infrastrukture, ko-generacijska proizvodnja energije, reciklaža otpada i sl.)
    • Za netemeljne djelatnosti pronaći partnere u privatnom sektoru
    • Prodati viškove imovine u cilju smanjivanja ukupnog duga
    • Pokrenuti novi ciklus ulaganja u komunalnu infrastrukturu i proširenje temeljnih poslovnih djelatnosti.
  • Na operativnoj razini je u kratkom roku nužno provesti slijedeće:
    • Pokrenuti sveobuhvatnu reorganizaciju i optimizaciju broja radnih mjesta
    • Integrirati glavne poslovne procese na razini holdinga
    • Uvesti novu procesnu organizaciju
    • Pokrenuti sveobuhvatnu digitalizaciju poslovanja.

Darko Vuletić, predsjednik HSS-a Zagreb

marosevic

Marošević: Ne žele svi poljoprivrednici sijati samo pšenicu i kukuruz, mlade ljude zanima zelena poljoprivreda

Novoizabrani predsjednik osječko-baranjskog HSS-a, 34-godišnji Antun Marošević gostovao je na Slavonskoj televiziji. Govorio je o planovima za tu slavonsku županijsku organizaciju HSS-a te razvoju Slavonije, Baranje i Srijema. Prilikom predstavljanja je rekao kako godinama radi u privatnom sektoru te da studira na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijeku. Član HSS-a je 15 godina.

“Nikakve koristi od politike nemam osim što želim napraviti da stanovnici grada Osjeka i Osječko-baranjske županije žive bolje i budu sretniji, da ne sele, da ostanu na svome”, rekao je uvodno Marošević te je dodao kako mu je cilj pomlađivanje HSS-a u toj županiji.

“Poštujemo naše starije, volimo da su oni s nama, da nas savjetuju, da nam pomažu, ali moramo osvježiti našu organizaciju. HSS Osječko-baranjske županije, mogu slobodno reći, kreće iz početka, krećemo s mladim ljudima i sa starijim članovima koji su pravi HSS-ovci, koji žele biti dio HSS-a, koji žele postupati po politici HSS-a, a ne po nekom njihovom shvaćanju o tome što je zapravo HSS. Tako da su svi dobrodošli. Sa svima mogu razgovarati, poslušati njihove ideje, njihove prijedloge”, pojasnio je.

Na pitanje o tome koja je perspektiva HSS-a budući da je danas sve manje ljudi na selu i sve manje ih se bavi poljoprivredom, Marošević je rekao kako u Osječko-baranjskoj županiji ima mladih koji se i dalje bave poljoprivredom, koji nemaju strah od HSS-a, ali je naglasio da ima i mladih ljudi kojima je u cilju održivi razvoj, zelena poljoprivreda, koji ne žele “samo sijati pšenicu i kukuruz nego žele nešto drugo. I koji su inovativni”.

“Nažalost, naš seljak je fokusiran na nekoliko kultura, mi imamo puno povrtlarskih kultura koje mogu uspjeti kod nas, a ljudi se slabo time bave. I dalje nam nedostaje povrća, i dalje više uvozimo nego što izvozimo uz svu tu plodnu zemlju što Slavonija, Baranja i Srijem imaju, ali drugi dijelovi Hrvatske. Kad kažem da trebamo pomladiti našu organizaciju, isto tako trebamo “pomladiti” i našu poljoprivredu, pružiti priliku mladim ljudima s novim idejama”, kazao je te naglasio kako bi država trebala ravnomjernije dijeliti poticaje i paziti kome se daju poticaji. “Nažalost, imamo poljoprivrednika koji se bave poljoprivredom samo zbog poticaja, a ne da nešto proizvedu. Meni nikako nije jasno da netko dobije novac, poticaje za primjerice 100 hektara zemlje i da kupi mercedesa i nikome ništa. Kako?! Kako država ne pita – Zašto ti to radiš, odakle ti to pravo? Imaj ti mercedesa, ali na osnovu toga što si proizveo neku kulturu pa si je prodao i zaradio”, rekao je.

Podjestio je kako je HSS jedina stranka koja se zalaže za legalizaciju marihuane. “Mislim da od toga možemo imati samo korist, mislim da nijedan turist neće reći – tamo je legalizirana marihuana, tamo neću ići.”  

Na pitanje o rezultatima popisa stanovništva, rekao je kako je očekivao još lošije rezultate, ali da je činjenica kako je Slavonija demografski opustošena. “Ono što mene brine u našoj županiji, mi imamo 35 općina, imamo sedam gradova. Imamo čak 20 općina koje nemaju ni 2 tisuće stanovnika. Pa to bi trebalo biti veće selo, a ne općina. Imamo dvije općine Levanjska Varoš i Podravska Moslavina koje nemaju tisuću stanovnika, a to su općine, radi u tim općinama nekoliko ljudi i primaju plaću. Nema smisla imati toliko općina i tih nekih manjih gradova, idemo u okrupnjavanje svega toga. Ali i to isto se neće promijeniti dok god velikim strankama odgovara”, kazao je Marošević te dodao kako se odlučio aktivnije uključiti u politiku kako bi pokušao napraviti nešto za svoju županiju.

“Tu sam da napravim nešto za ovaj grad, za ovu županiju, za naše općine, za naša sela. Ne kažem da ću biti uspješan, da ću ostvariti neke rezultate, ali dugujem sebi i HSS-u nakon svih tih godina da pokušam. Mislim da su upravo mladi ti koji trebaju pokušati promijeniti stvari na bolje, jer nažalost, mladi koji su pali pod utjecaj starijih, koji već rade pogrešno, nisu rješenje, bez obzira što su mladi. Mora doći osoba koja nikome nije dužna, koja zbilja želi nešto napraviti, koja je mlađa, koja ima nove ideje. To je rješenje za budućnost Hrvatske, ali i HSS-a”, zaključio je.

Cijeli intervju možete pogledati na priloženom linku: https://stv.hr/clanak/marosevic-doslo-je-vrijeme-za-mlade-nade-u-hrvatskoj-seljackoj-stranci/1012.

field-533541_1920

HSS Virovitičko-podravske županije: Pravedna raspodjela državnog poljoprivrednog zemljišta uvjet za razvoj Slavonije

Situacija u ruralnim dijelovima Hrvatske, posebice Slavoniji i više je nego kritična. Nova raspodjela državnog poljoprivrednog zemljišta može biti od presudne važnosti za spas slavonskih sela i naših poljoprivrednika.

Apeliramo na vladajuće da omoguće poštenu i transparentu podjelu državnog poljoprivrednog zemljišta bez obzira na stranačku pripadnost, jer je krajnje vrijeme da zajedno stanemo u obranu najbitnije, ali trenutačno najnezaštićenije karike u gospodarskom lancu, a to su naši poljoprivrednici.

Objavom popisa stanovništva svima bi nam trebalo biti jasno kako se dogodio odljev radne snage, mladih i perspektivnih građana naše zemlje, a prvi korak pri zaustavljanju tog negativnog trena u Slavoniji može biti pravedna raspodjela državnog poljoprivrednog zemljišta. Tako bi zadržali dosadašnje, ali i potaknuli nove, mlade ljude da se počnu baviti poljoprivredom i da svoju budućnost grade upravo ovdje, u našoj Slavoniji. Mali čovjek, proizvođač, temelj je svake lokalne samouprave, a HSS upravo u tome vidi način za napredak. Jer, što je država bez svojih žitelja?

Lana Jurkin, predsjednica HSS-a Virovitičko-podravske županije

antun marosevic

Antun Marošević novi predsjednik osječko-baranjskog HSS-a

U utorak, 21. prosinca održana je Izborna skupština Županijske organizacije HSS-a Osječko-baranjske županije. Povjerenje delegatkinja i delegata dobio je dugogodišnji član HSS-a Antun Marošević.

“Svjestan sam odgovornosti koju imam kao predsjednik HSS-a u našoj županiji, no bez obzira na to što nas čeka mukotrpan posao, nisam imao dvojbi. Odlučan sam u namjeri da HSS vratim tako gdje je nekad bio – na prvo mjesto, jer Slavonija ne može bez HSS-a.

Neće biti lako vratiti povjerenje naših glasačica i glasača, budući da su posljednjih godina razni ljudi bez kredibiliteta pokušali naštetiti HSS-u, uglavnom radi njihovih interesa”, rekao je Marošević i dodao kako je njegov zadatak vratiti zajedništvo i privući mlade članice i članove te kreirati održive i konkretne politike za razvoj tog dijela Slavonije.

Za potpredsjednicu HSS-a u Osječko-baranjskoj županiji izabrana je Dajana Tolić, a za potpredsjednike Igor Čupić, Milan Kranjčević te Bruno Zorić.

sandra bozic

Na inicijativu HSS-ove vijećnice Sandre Božić, postavljeno dječje igralište u Novim Mikanovcima

U Vukovarsko-srijemskoj županiji u Novim Mikanovcima postavljeno je novo dječje igralište zahvaljujući inicijativi HSS-ove vijećnice Sandre Božić.

Dosadašnje igralište nije bilo primjereno niti sigurno za djecu te je tako postavljeno novo sa svim popratnim elementima (antistres podloga, zaštitna ograda, tobogan, penjalice, njihalice…). Novim igralištem podignuta je razina sigurnosti i uvjeti u kojima djeca borave tijekom igre (promet, prolaz poljoprivrednih strojeva, lokve vode poslije nepovoljnih vremenskih uvjeta) koja je zasigurno prioritet u svakoj lokalnoj zajednici.

“Ovim putem zahvaljujemo načelniku Općine Stari Mikanovci Mariju Milinkoviću na podršci i realizaciji ove incijative. Najavljujemo daljnje aktivnosti HSS-ovih vijećnika po svim pitanjima na korist mještana Općine Stari Mikanovci, jedna od njih je i sigurnost naše djece”, poručila je Božić.

predsjednistvo

Beljak pozvao na pomirenje i ujedinjenje svih onih koji se osjećaju HSS-ovcima

Nakon što je u srijedu 22. prosinca, na Dan HSS-a,  održana redovita godišnja Glavna skupština HSS-a, na kojoj je 92% delegatkinja i delegata (uz odaziv od 75%) podržalo Izvješće o radu predsjednika stranke Kreše Beljaka te mu tako, u skladu sa statutom dalo “zeleno svijetlo” za nastavak rada, održana je i sjednica Proširenog predsjedništva HSS-a.   

Između ostalog, Prošireno predsjedništvo je jednoglasno poduprlo Beljakovu inicijativu te ga ovlastilo da krene u proces razgovora i pregovora sa svim strankama proizašlim iz HSS-a, a kojih je čak 17, te pojedincima koji su iz različitih razloga prestali biti članovi, a trenutačno nisu članovi nekih trećih stranaka.

“Vrijeme je da počnemo proces pomirenja, ako hoćete i međusobnog praštanja te pokušamo uskladiti sve nesuglasice, a sve u duhu mirotvorne politike osnivača naše stranke. Vrijeme je da svađe i prepucavanja između svih nas koji se osjećamo HSS-ovcima prestanu pa sam u skladu s tim spreman saslušati, pa i prihvatiti uvjete ljudi i stranaka koje bi izrazile želju da se pomirimo, ujedinimo i nastavimo dalje zajedno graditi bolji i jači HSS. Naravno, ako su i svi oni spremni na međusobne kompromise te ako su spremni prijeći preko nekih stvari koje su nas dovele do svađa i raskola, na isti način kako sam spreman i osobno”, poručio je Beljak te dodao kako se poziv na pomirenje upućuje svima koji se osjećaju HSS-ovcima, osim rijetkih pojedinaca poput Marijane Petir, koja je de facto članica HDZ-a, dakle dio vladajuće većine, pa je njezin povratak u HSS kao opozicijsku stranku, dok je to tako, praktički nemoguć.

bor kuglica HSS

HSS slavi 117. rođendan

Hrvatska seljačka stranka najstarija je politička stranka u Hrvatskoj. Osnovana je 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS). Seljačka zato što je tada 90 % stanovništva živjelo na selu, no članstvo stranke nikada nisu činili isključivo seljaci, nego i gradsko stanovništvo, radnici i brojni intelektualci, kao što je to i danas.

Godine 1920. HPSS mijenja ime u Hrvatska republikanska seljačka stranka (HRSS) i pod tim imenom, u okviru republikanskog programa, postaje ključna hrvatska politička stranka. G. 1925. HRSS mijenja ime u ono koje je zadržao do danas – Hrvatska seljačka stranka (HSS). HSS su osnovali Antun i njegov mlađi brat Stjepan Radić, velikan hrvatske povijesti i jedan od najvećih hrvatskih političara svih vremena.

U svibnju 1904. Stjepan Radić je u selu Drnje stvorio svoju prvu organizacijsku jezgru na terenu, iz koje je dalje širio hrvatski seljački pokret. Iz Drnja je Radić svoj nauk širio po susjednim selima – Torčec, Đelekovec, Sigetec, Hlebine, Peteranec itd. U kolovozu 1904. Stjepan Radić sa svojim je suradnikom Peroslavom Ljubićem stvorio drugu političku jezgru na terenu, djelujući među narodom u Novigradu Podravskom, Molvama i Virju.

Nažalost nisu sačuvana imena aktivista koji su sudjelovali na sastancima tijekom osnivanja Hrvatske pučke seljačke stranke 1904. No iako je u programska pitanja bilo uključeno više osoba, Stjepan Radić ističe “da kod osnivanja Hrvatske seljačke stranke najživlje sudjeluju: Peroslav Ljubić, urednik Podravca, dr Svetimir Korporić, urednik Hrvatske misli, dr A. Radić, urednik Doma, St. Radić, urednik Hrvatske misli, Josip Stiić, veleposjednik, dr Benjamin Šuperina, odvjetnik, Iso Velikanović, urednik Knuta, dr Božo Vinković, odvjetnik i narodni zastupnik”. U grupi koja je razmatrala programska pitanja sudjelovao je i Rudolf Horvat, gimnazijski profesor u Petrinji.

Formalni početak djelovanja nove stranke je vezan uz dogovor o mogućem spajanju novina Dom i Hrvatski narod 5. prosinca 1904. Prijedlog o spajanju novina tada je prihvaćen, a istovremeno je donesena odluka o osnivanju Hrvatske pučke seljačke stranke, o čemu je sastavljen zapisnik koji nije sačuvan. Taj su zapisnik, prema kasnijem svjedočenju Stjepana Radića, uz njega potpisali Antun Radić, Benjamin Šuperina, Svetimir Korporić, Milan Krištof i Ivan Gmajner. Iako su se neki koji su sudjelovali u osnivanju spletom okolnosti odvojili, s vremenom se krug utemeljitelja Hrvatske pučke seljačke stranke proširio. U cijelom procesu osnivanja nove stranke sudjelovalo je 27 osoba. Među njima je bilo šestorica urednika i izdavača novina, četvorica svećenika, četvorica odvjetnika odnosno pravnika, trojica posjednika, dvojica književnika, dvojica seljaka te po jedan novinar, obrtnik, knjigovođa, trgovac, upravitelj imanja i gimnazijski profesor. Velika većina bila je iz središnje Hrvatske, te po jedan iz Srijema i Dalmacije.

22. prosinca 1904. održana je sjednica Privremenoga glavnog odbora za osnutak Hrvatske pučke seljačke stranke. Tada je usvojen i program, pa se taj dan uzima kao dan osnivanja stranke. I od tada stranka djeluje u kontinuitetu.

HSS je bio prva hrvatska moderna stranka i zbog toga, ali i zbog 115-godišnjeg kontinuiteta, on je danas bez dvojbe hrvatska politička baština, pradjedovina, naslijeđe koje treba proučavati, pamtiti i vraćati mu se, danas više no ikada. Zašto mu se vraćati? Zato što je nauk braće Radić, prije svega Stjepana Radića, u vrijeme kada je nastajao bio ne samo hrvatska već i europska, svjetska politička avangarda. To su prepoznali članovi, podupiratelji i simpatizeri HSS-a: Ivan Goran Kovačić, Mihovil Pavlek Miškina, Slavko Kolar, Marija Jurić Zagorka, Božidar Magovac, Mara Matočec, Ilija Jakovljević, Dragutin Tadijanović…

Prvi hrvatski školovani politolog Stjepan Radić, s diplomom slavne pariške škole Sciences Po, postavio je temelje moderne republike. Njoj se trebamo vratiti! Sve ono što je promišljao, o čemu je ostavio pisani trag i što je prije stotinjak godina provodio u djelo Stjepana Radića svrstava među političke velikane.

Dakle, stoga i danas – HSS. I kao tradicija, i kao politička vrednota, i kao stranka koja se zalaže za obnovu republike, njenih temelja, prije svega razorenih institucija, za republiku u kojoj je (civilno) društvo organizirano i utjecajno, za republiku solidarnosti, socijalne kulture, republiku u kojoj se svaki rad vrednuje tako da omogućava dostojanstven život obitelji. Za republiku u čijem su središtu djeca, stariji, bolesni i sve ranjive skupine, republiku političkog i svakog drugog pluralizma, republiku u kojoj će se u praksi brisati razlike između pripadnika manjina i građana iz redova većinskog, hrvatskog naroda. HSS se vraća svojim korijenima.

No, jedna od najvećih i najtežih zadaća HSS-a u idućemu razdoblju je borba protiv korupcije, prije svega one političke, majke svih korupcija. Inzistirat ćemo ponajprije na temeljitoj reformi školstva, pravosuđa kao rak-rane hrvatske države i društva, izbornog zakonodavstva, državne uprave i lokalne samouprave, na uspostavi kriterija čiji su temelji talent i obrazovanje, a ne podobnost i partijska knjižica. Osnovne pretpostavke za demografsku obnovu, zaustavljanje iseljavanja i povratak iseljenih su uspostavljanje moralnih normi (većina ulagača, ali i onih koji odlaze iz Hrvatske nepravdu i pravni nered navode kao glavne uzroke), pokretanje zapostavljene proizvodnje, pogotovo prerađivačke industrije i poljoprivredne proizvodnje, koja može i mora stvarati suficit, čuvajući okoliš prema kojem se sve češće ponašamo maćehinski.

ZELENI, AVANGARDNI, ČOVJEKU POSVEĆEN HSS!

584d9681-9144-4c42-8ec1-ebedfba2a310

Završen izborni proces u HSS-u, izabrana nova vodstva svih organizacija

S danom 21. prosincom završen je izborni proces u HSS-u te su izabrana vodstva svih organizacija na županijskim, općinskim i gradskim razinama. Održane su i preostale Izborne skupštine u županijskim organizacijama.

Za predsjednika HSS-a u Krapinsko-zagorskoj županiji izabran je Dražen Čvek. Za potpredsjednike su izabrani Silvestar Vučković, Ivan Šantek, Branko Tukač i Mirko Horvat.

U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji će voditi Darko Knežić, dugogodišnji načelnik općine Nova Rača. Za potpredsjednike su izabrani Borislav Kozić i Igor Grčić.

Dugogodišnji načelnik općine Brinje Zlatko Fumić ponovno je izabran za predsjednika Županijske organizacije HSS-a Ličko-senjske županije. Potpredsjednici su Matej Guščić, Ivan Perković i Milko Tomljanović.

Novi predsjednik HSS-a u Međimurskoj županiji je Zoran Vidović, a za potpredsjednike su izabrani Zdravko Kvakan te Zvonimir Siladi.

Povjerenje delegatkinja i delegata u Zadarskoj županiji ponovno je dobio načelnik općine Sali Zoran Morović. Za potpredsjednike su izabrani Jole Petričević, Slavko Maksan, Igor Blažević i Tino Festini.

Jure Gurdulić i dalje ostaje predsjednik HSS-a Splitsko-dalmatinske županije. Potpredsjednici su Teo Jeličić i Dražen Vlašić.

dinamo

Zagrebački HSS gradonačelniku Tomaševiću: Ne kalkulirajte, dajte Dinamu koncesiju za gradnju novog stadiona

Foto: GNK Dinamo

Zagrebački HSS pozdravlja najavu gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića o održavanju sastanka s Upravom Dinama kako bi se pronašlo rješenje za dugogodišnji problem stadiona u Maksimiru. Ovim putem isto tako pozivamo gradonačelnika Tomaševića da ne bude isključiv u tim razgovorima nego da Dinamu izađe u susret. Prilika je to da uđe u povijest grada kao gradonačelnik kojem će se pripisivati zasluge za izgradnju Dinamova stadiona. Jedino što bi Grad trebao dati je gradska imovina, odnosno koncesija za gradnju novog stadiona na mjestu postojećeg stadiona u Maksimiru. Iz Dinama su već najavili kako bi stadion gradili vlastitim sredstvima i uz pomoć investitora, tako da Grad odnosno građanke i građani Zagreba ne bi za tu investiciju izdvojili niti kune.

Dinamo je europski klub koji ostvaruje sjajne rezultate i kao takav zaslužuje vlastiti dom na ponos svih Zagrepčana. U konačnici, izgradnjom stadiona u Zagrebu i Hrvatska nogometna reprezentacija bi imala reprezentativno mjesto za igranje svojih utakmica.

Darko Vuletić, predsjednik HSS-a Zagreb

megaphone

Demanti izjave Nikole Grmoje o podršci Mostovom referendumu

Zajedničkim priopćenjem danas su u Saboru četiri oporbena saborska kluba reagirala na neistinite izjave zastupnika Mosta Nikole Grmoje.

Priopćenje prenosimo u nastavku.  

„Klubovi zastupnika u Hrvatskom saboru – Klub zeleno-lijevog bloka, Klub Centra i GLAS-a, Klub HSS-a i Radničke fronte te Klub IDS-a najoštrije demantiraju izjavu Nikole Grmoje, zastupnika Mosta u Hrvatskom saboru, izrečenu danas u medijima. Gospodin Grmoja izjavio je da je dobio garanciju od cijele oporbe da će Mostov prijedlog referenduma dobiti našu podršku.

Ta izjava je potpuna laž! Potpisani klubovi zastupnika niti su sudjelovali na sastanku zastupnika povodom referendumske inicijative, niti su na bilo koji način dali ili obećali svoju podršku. Nejasno je zašto zastupnik Grmoja ima potrebu iznositi takve laži, ali ovim putem još jednom naglašavamo da naši zastupnici ni na koji način nisu sudjelovali u toj navodnoj podršci referendumskoj inicijativi Mosta što jasno proizlazi iz svih naših dosadašnjih izjava i inicijativa.

Dapače, neki od članova naših klubova izravno su više puta upozoravali članove Mosta da će referendumska inicijativa dodatno podijeliti građane, mobilizirati antivakserski sentiment, pridonijeti širenju lažnih vijesti i teorija zavjera, te potencijalno doprinositi eskalaciji nasilja među građanima.“

Krešo Beljak, predsjednik Kluba zastupnika HSS-a i RF-a

Sandra Benčić, predsjednica Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka

Emil Daus, predsjednik kluba zastupnika IDS-a

Anka Mrak-Taritaš, predsjednica Kluba zastupnika Centra i GLAS-a

© 2019. Hrvatska seljačka stranka. Sva prava pridržana. Pravila privatnosti