U utorak 30. ožujka je održana sjednici Odbora općinske organizacije HSS-a Preseka. Aktualni načelnik te općine, HSS-ovac Nikola Kožar dobio je podršku kako bi se ponovno kandidirao za tu funkciju na predstojećim lokalnim izborima. Na sjednici odbora prisustvovali su predsjednica HSS-a Zagrebačke županije Martina Glasnović te Hrvoje Frankić, aktualni zamjenik župana Zagrebačke županije i kandidat za zamjenika župana na svibanjskim izborima.

Nikola je najmlađi načelnik u Hrvatskoj, a nakon devet godina života u Zagrebu vratio u svoj kraj te preuzeo ključeve općine. I otac i djed su mu bili “haesesovci” pa nije bilo nikakvo iznenađenje kada se i on učlanio u HSS. Ipak, nešto veće je iznenađenje bilo kad je kao 24-godišnjak kandidiran, a potom i izabran za načelnika malene općine u blizini Vrbovca.

Naravno, nije sve idilično. Općina Preseka financijski i nije baš u najboljoj situaciji, pa je preuzimanje načelničke dužnosti, narodski rečeno, bio vruć krumpir, osobito za (politički) neiskusnu osobu.

“Istina da, kada sam preuzeo načelničku dužnost situacija u Općini je bila dosta teška. Ali uz dosta truda i rada svih ljudi oko mene uspjeli smo popraviti situaciju i sada se lakše diše”, rekao je Nikola nakon dvogodišnjeg mandata.

“Prvi dani su bili dosta teški, trebalo se upoznati sa svime, problematikom koja me očekuje. Pošto sam bio novi načelnik, bilo je osoba koje su to htjeli iskoristiti, dosta ljudi iz različitih firmi su svakodnevno nazivali i nudili svoje proizvode pod izlikom da je to sada u trendu te da to sve općine uzimaju, da su surađivali i s prošlim načelnikom… Međutim, bivši načelnik je moj zamjenik i rekao je da nije s njima nikada surađivao, tako da mi je u prvim danima on dosta pomogao i dao savjete”, prepričava prve dane nakon izbora 2017. godine.

Osim što je načelnik, Nikola Kožar je i poljoprivrednik, roditelji mu imaju farmu krava na kojoj i on zasuče rukave, a također vlasnik je i diplome Tehničkog veleučilišta u Zagrebu.

“Proveo sam devet godina u Zagrebu tijekom svog školovanja, što u srednjoj školi što na fakultetu, a živio sam u domu, često ostajao i preko vikenda zbog obveza. Ali za mene je najljepši život na selu. Nema toliko prometa, nije buka i galama, a što je i najbitnije zrak je kvalitetniji”, ističe za početak prednosti, pa nastavlja:

“Danas je život na selu jako težak jer država jako malo, gotovo ništa ne ulaže u poljoprivredu i ruralne sredine. Od rada na poljoprivredi se danas jako teško živi, preživljava. Zarada je nikakva, gotovo da je i nema, a najveći problem je pokrenuti sve ispočetka, otvoriti novi OPG i zbog toga mladi i mlade obitelji sele u urbane sredine, a često i iseljavaju van Lijepe naše. Sve bi se to dalo riješiti kada bi država više uložila u selo i u svog seljaka, kada bi ga zaštitila i osigurala mu sigurno tržište i dostojnu cijenu za kvalitetan život, a ne da mora preživljavati. Kada bi seljak bio sretniji i zadovoljniji tada bi i država bila zadovoljnija i napredovala bi”, ocjenjuje.

Nakon obavljanja načelničkih dužnosti, opušta se radom na obiteljskom OPG-u. “Nakon rada u Općini, rad doma na OPG-u me opušta. Oba posla su dosta teška i zahtjevna, samo što je jedan fizički posao, a drugi psihički. Ima poslova koje i ne volim, a to je u vrijeme ljetne sjetve. Kada kosimo ječam i srodne žitarice, pa kad slijedi spremanje, to je ljetno doba, velike vrućine su, prašine ima puno. Kad se to sve spoji jako vas iritira, iscrpljeni ste i samo čekate da dođete doma i da se istuširate”, ispričao je za kraj.

U utorak 30. ožujka u Osijeku je službeno predstavljan HSS-ov kandidat za župana na svibanjskim lokalnim izborima. Riječ je o 43-godišnjem Tomislavu Pinteriću, aktualnom predsjedniku osječko-baranjskog HSS-a. Pinterić je rođeni Osječanin. Diplomirao je elektrotehniku na FER-u u Zagrebu, a potom se vratio u Osijek gdje radi u privatnom sektoru. Oženjen je i otac je dvojice sinova.

“Svim žiteljima županije želim ponuditi program kojega sam nazvao „Moja zelena županija“ čije su temeljne odrednice obrazovanje, kultura te poljoprivreda i gospodarstvo kroz prizmu politika europskog zelenog plana. Od polja do stola, samodostatnost, samoodrživost, očuvanje bioraznolikosti… samo su dijelovi toga plana. Bitan je svaki grad, općina, svaki čovjek je bitan”, poručio je Pinterić pozvavši pri tom sve da izađu u što većem broju na predstojeće izbore.

Podršku mu je dao i predsjednik HSS-a Krešo Beljak koji je istaknuo kako se stranka na neki način vraća u tu županiju te da mu je drago što su pronašli snage i ambicije kako bi predstavili svog kandidata.

“Tomislav je čovjek koji ne živi od politike, a koji predstavlja novu snagu HSS-a i za kojeg sam uvjeren da će ostvariti dobar rezultat i u Osijeku i u Osječko-baranjskoj županiji te na taj način postaviti temelje za ono što je HSS-u najbitnije, a to je samostalan izlazak na slijedeće parlamentarne izbore”, rekao je Beljak.

Na upit hoće li imati kandidata za gradonačelnika Osijeka, predsjednik HSS-a Beljak je rekao da osječka Gradska organizacija HSS-a ima mnogo kvalitetnih ljudi, no da u ovom trenutku još uvijek nisu donijeli konačnu odluku hoće li izaći sa svojim kandidatom ili u koaliciju.

Podršku Tomislavu Pinteriću u utrci za župana došao je dati i Igor Čupić, HSS-ov kandidat za gradonačelnika Donjeg Miholjca.

U ponedjeljak 29. ožujka u Šibeniku je Davor Živković službeno predstavio kandidaturu za gradonačelnika te je najavio planove i projekte koje ima namjeru ostvariti u gradu u sljedeće četiri godine, ako dobije povjerenje građana.

“Kad sam ranije pokušavao politički djelovati govorili su mi da sam ili preradikalan ili da nisam za ovo vrijeme. Moj prvi politički angažman je bio u mladim danima kad sam bio neiskusan, a sad mi mogu reći da sam ostario i da imam previše iskustva, gotovo i nepotrebnog. Kad mi se ponudila kandidatura prihvatio sam samo zato što se nalazimo u najtežim vremenima. Ako se sad nalazimo u najtežim vremenima, a meni su ranije govorili da sam ispred svog vremena, onda sam upravo sad spreman za ovo vrijeme u kojem se nalazimo”, započeo je svoje predstavljanje Živković.

HSS-ov kandidat za gradonačelnika Šibenika je napomenuo i kako su mu učitelji i treneri govorili da baci sat i uzme kompas.

“Oni koji su dosad vodili grad sve su napravili dobro, ali su ga vodili u krivom smjeru i zato je potreban kompas da promijenimo smjer. Ako smo izgradili grad i zato utrošili 2,5 milijarde kuna iz proračuna te nam se dogodio boljitak na način da nam je 10.000 ljudi otišlo iz Šibenika u neke druge zemlje graditi svoju budućnost, onda moramo promijeniti smjer na način da trebamo ulagati u ljude, jer ljudi su grad. Domovinski rat je obećavao da ćemo biti svoj na svome i da ćemo svoju egzistenciju graditi upravo ovdje”, pojasnio je Živković.

Predstavio je i neke projekte koje planira ostvariti, a to su Centar mobilnih aplikacija, Centar za zadrugarstvo te Urbani vrtovi. 

Živković je rođen 1960. godine u Šibeniku. Oženjen je, otac dvoje djece i djed jednoj unuci. Dugogodišnji je aktivist u društvenim, sportskim i tehničkim neprofitnim organizacijama. Osnivač je prve udruge nezaposlenih u Hrvatskoj, jedan od osnivača udruge za zaštitu životinja AMOR d’CANI, osnivač košarkaškog kluba “KK Vidici”, osnivač auto i karting kluba “AKK Stari Grad”, osnivač udruge Šibenskih informatičara UŠI.

U dva mandata je bio predsjednik Zajednice tehničke kulture grada Šibenika i predsjednik Društva inženjera i tehničara. Direktor je i osnivač zadruge Dalmazanat – Šibenik.

Kratko vrijeme radio je kao nastavnik u osnovnoj i srednjoj obrtničkoj školi. U nadzornoj službi izgradnje najvećeg pogona u sklopu TLM-a, valjaonica V-24, radio je kao ovlašteni inženjer za strojarske instalacije te kao rukovoditelj strojarske energetike u sklopu cijelog TLM-a. Bio je glavni inženjer na izgradnji najvećeg vjetroparka u Hrvatskoj, “Krš Pađene”.

U ponedjeljak 29. ožujka u Šiškovcima u Općini Cerna potpisan je sporazum o podršci i suradnji između HSS-a i Josipa Dabre, nezavisnog kandidata za župana.

Uvodno se obratio kandidat za načelnika Općine Cerna, HSS-ov Josip Štorek. U svom  obraćanju osvrnuo na brojne probleme, a naročito iseljavanje te je ukazao na nužnost promjena.

“I sam sam se kandidirao za načelnika općine jer smatram da je krajnje vrijeme kako bi se dogodile promjene. Kako na općinskoj, tako i na županijskoj razini. Svi smo svjedoci neodrživog stanja u županiji iz koje, kao i iz naše općine, odlazi ogroman broj mladih i obrazovanih ljudi koji svoju sreću i budućnost traže i grade u tuđini, umjesto na svojoj djedovini”, naglasio je Štorek.

U ime Županijske Organizacije HSS-a Sporazum je potpisao politički tajnik HSS-a Stjepan Gašparović koji je na početku svog govora istaknuo da mu je osobito drago što je ovaj događaj organiziran u Šiškovcima, jer Šiškovci za HSS imaju posebnu simboličnu važnost. “Upravo je u Šiškovcima 17. travnja 1905. godine HSS započeo svoje političko djelovanje u Istočnoj Slavoniji”, rekao je Gašparović.

“Zahvaljujem partnerima na podršci mojoj kandidaturi za župana Vukovarsko-srijemske županije i veselim se suradnji na provedbi programa “Mladost je rješenje“ koji jamči nova rješenja za bolji život svih građana naše županije”, istaknuo je nezavisni kandidat za župana Josip Dabro.

Naglasio je kako se godinama ne rješavaju najveći problemi koji sputavaju razvoj tamošnjeg kraja, poput poticanja prerađivačke industrije u poljoprivredi, drvno prerađivačke industrije čiji su potencijali nemjerljivi zbog bogatstva šumom hrasta lužnjaka, izgradnje hladnjača za skladištenje voća i povrća i drugih. Povećanje poticaja mladim poduzetnicima, obrtnicima i OPG-ovima posebice je istaknuo kao važnu kariku u provedbi svoga gospodarskog programa.

U nedjelju 28. ožujka na središnjem gradskom trgu u Donjem Miholjcu, ispred koalicije HSS – SDP – HSU svoju kandidaturu za gradonačelnika grada Donjeg Miholjca objavio je Igor Čupić. Igor je rođeni Miholjčanin, a osnovno i srednjoškolsko obrazovanje završio je u rodnom gradu dok je Poljoprivredni fakultet pohađao u Osijeku. Oženjen je i otac dvoje djece te je dugogodišnji član HSS, a o svom angažmanu na platformi “Za Miholjac kakav želimo” rekao je slijedeće:

“Grad Miholjac i prigradska naselja iz godine u godinu vidno zaostaju u odnosu na sve gradove u okruženju. To zaostajanje ćemo zaustaviti i pokrenuti grad te ga staviti na mjesto koje mu pripada, a to je grad poželjan za investicije i gospodarstvo i ugodan za život nas i naše djece. Kako bi to napravili potrebno je restrukturirati gradsku upravu, napraviti reviziju javnih financija te ih učiniti transparentnima i dostupnima na stranici grada. Najavljujem da će u gradu koji ću voditi sa svojim timom sve javne nabave i natječaji biti na najvišoj razini transparentnosti. Sadašnje projekte ćemo dovršiti  nove što prije ostvariti.”

Od prioriteta nove gradske uprave Čupić je istaknuo poboljšanje komunalne infrastrukture, posebice kanalizacije i nogostupa te što skorije rješenje pitanja raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, koje je aktualna gradska vlast potpuno zanemarila, rekao je. “Plan je dovesti nova ulaganja u industrijsku zonu, urediti središte grada i vratiti tradicionalne obrte u centar te ga tako oživjeti. Isto tako, grad Domagoja Vide zaslužuje stadion za naše NK “Jedinstvo”. Maksimalno ćemo podupirati mlade obitelji, učenike i studente, a umirovljenicima i korisnicima socijalne pomoći omogućit ćemo uskrsnice i božićnice. Uz ove konkretne ciljeve, smatramo kako je i krajnje vrijeme da 25 godina nakon Domovinskog rata naši hrvatski branitelji dobiju svoju ulicu u našem gradu”, istaknuo je Čupić.

“Vjerujemo da je Igor i naša koalicija časnih i poštenih ljudi ono što treba našem Miholjcu i našoj županiji. Želimo Miholjac na koji ćemo biti ponosni i u kojem će ljudi rado živjeti od svog rada i rado se vraćati zbog perspektive koju će nuditi” istaknuo je Tomislav Pinterović predsjednik Županijske organizacije HSS-a Osječko-baranjske županije.

“Okupili smo se oko kandidata s kojim želimo mijenjati naš grad. Uz svjetonazore spaja nas i predanost uvjerenju da lokalna vlast mora biti transparenta, poštena i na usluzi građanima, sve ono što do sada nije bio slučaj” rekao je Željko Macanić, predsjednik Gradske organizacije SDP-a Donji Miholjac.

“Igor je osoba koje je spremna svoju energiju, viziju i poštenje staviti na raspolaganju svome gradu. Takav čovjek je potreban Miholjcu da ga izvuče iz gliba zapostavljenosti i zaboravljenosti u koji ga je bacila sadašnja vlast i HDZ. Miholjac je biser Osječko-baranjske županije koji nikako ne može ostvariti svoj potencijal zbog bezidejnosti i nesposobnosti onih koji ga godinama vode i koji Miholjac svode na zagrebačku deponiju otpada. To mijenjamo sada, promjena počinje današnjim danom s Igorom i koalicijom ‘Za Miholjac kakav želimo’” zaključio je Domagoj Hajduković, predsjednik Županijske organizacije SDP-a i saborski zastupnik te je dodao kako ne bi imao dileme za koga glasati da živi u Miholjcu.

Politički tajnik HSS-a, 29-godišnji Stjepan Gašparović, kandidat je za načelnika Općine Štitar u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Završio je Pravni fakultet u Osijeku, a osim posla u struci, bavi se i poljoprivredom unutar obiteljskog OPG-a. Politika ga je, kaže, uvijek zanimala, a u HSS-u je službeno devet godina, no i prije toga bio je aktivan u Organizaciji mladih HSS-a.

STJEPAN RADIĆ KAO UZOR

“Uzor u politici mi je Stjepan Radić i mislim da taj odgovor nije neočekivan. Pročitao sam njegova djela i smatram da griješe oni koji kažu da bi njegov nauk trebalo osuvremeniti. Mislim da oni koji to tvrde nisu niti pročitali djela Stjepana Radića u kojima predlaže ustrojstvo Hrvatske koje je daleko ispred i današnjega vremena. Pogotovo mislim na Ustav koji je napisao za Hrvatsku kada Hrvatska jednom postane država”, navodi Stjepan.

Ima podršku obitelji u političkom angažmanu, a što se tiče prijatelja, već su naviknuli na njegovu političku aktivnost, kaže. U svojem dosadašnjem djelovanju bavio sam se širokim spektrom tema koje su vezane uz probleme ruralnog prostora, javnih nabava, poljoprivrede, mladih, zapošljavanja te lokalne samouprave i drugim temama, a tim će se pitanjima baviti i dalje, najavljuje Stjepan.

ZA MLADE U HRVATSKOJ NEMA MJESTA

Problemi mlade osobe u Hrvatskoj, po njegovu mišljenju, daju se svesti na jednu rečenicu – za njih nema mjesta.

“Počevši od politike, od koje sve i počinje, u našem Zakonu ne postoji ograničenje kandidature na dva uzastopna mandata za načelnike, gradonačelnike i župane. Postoje primjeri, čak prevelik broj, da su pojedinci prvi put izabrani još za rata kada su i sami bili mladi te su od tada na funkciji, a neki su na funkcijama i umrli uslijed prirodnog razloga starosti. Sustav je zatvoren, za mlade nema mjesta. Događa se čak da su u pojedinim općinama u kojima načelnici rade korektno i ne bahate se po selu ti isti zapravo usmrtili višestranački sustav do te mjere da na izborima sudjeluje samo jedna lista. Mladi nemaju nikakve šanse ni prilike”, ističe Stjepan.

Smatra da za mlade nema mjesta ni u javnoj nabavi, što zbog netransparentnosti, što zbog veličine posla.

“Za radove do pola milijuna kuna općine i gradovi ne objavljuju javne natječaje, nego načelnici ili gradonačelnici šalju u kuverti poziv trojici po svojoj volji izabranih izvođača da se natječu u cijeni, a ostali (najčešće mladi obrtnici) se niti ne mogu natjecati za izvođenje radova. Za mlade nema mjesta niti u poljoprivredi iz koje se mlade istiskuje apsurdnim sustavom obveza čak i za one koji iz poljoprivrede ne ostvaruju dohodak u visini minimalne plaće pa se time i onemogućuje početak bavljenja poljoprivrednom djelatnošću te nizom drugih apsurdnih mjera i zakona kojima se zemlja dodjeljuje megalomanima bez mogućnosti da mlada osoba uopće ima šanse za uzeti u zakup državnu zemlju i svoj zakup plaćati pošteno i pod jednakim uvjetima dao drugi”, zaključuje Stjepan.

Raspravljajući o zakonu o sjemenu, Željko Lenart rekao je kako mora biti bezobrazan i pitati koja budala je pisala taj zakon. Posebno se osvrnuo na spornu odredbu da za kvalitetu uvoznog sjemena odgovara dobavljač koji ga prvi stavlja na tržište te trgovci sjemenom.

Poljoprivredni proizvođači se tjeraju u sivu zonu

Naveo je da ako će poljoprivrednici sijati necertificirano sjeme, onda više neće smjeti prodavati plodove sjemena kao što je primjerice podravska paprika. Ako će prodavati tu papriku, onda će proizvođači kršiti zakon i biti u sivoj zoni. Sijati će svoje sjeme, a prikazivati nešto što su kao kupili kao certificirano sjeme.

“Zbog čega ih tjeramo u sivu zonu? Zbog čega mučimo ljude? Zašto im ne damo mogućnost da siju ono što su sijali do dan danas i na čemu su radili godinama da bi dobili vrste koje danas imaju?”, rekao je zastupnik HSS-a.

Nikome nije u interesu sijati loše sjeme

Podsjetio je kako se on već 30 godina bavi poljoprivrednom proizvodnjom povrća i ratarskih kultura.

“Ni ove godine u ratarskim kulturama neću posijati niti jedno zrno necertificiranog sjemena. Ali, svaki puta kad otvorim sjemensku vreću soje, ljut sam na sebe zašto nisam ostavio soju od prošle godine za sjetvu ove godine. Kvaliteta sjemena je katastrofalna i ne postoji način kako se izboriti za odštetu zbog lošeg sjemena”, kazao je.

Istaknuo je i kako malim poljoprivrednim proizvođačima nije u interesu sijati loše sjeme jer je njima vrlo bitan prinos kako bi opstali.

“Imali smo ovih godina loših ministara i manje loših ministara. Ne mogu reći da smo imali izuzetno dobrih ministara jer nam poljoprivredna proizvodnja ne bi bila u ovakvoj situaciji. Obaveza Republike Hrvatske je omogućiti poljoprivrednicima sjeme i dati im pravo da oni sami proizvode svoje sjeme”, rekao je Lenart te dodao kako su sjeme i poljoprivredna proizvodnja geopolitičko i strateško pitanje.

Ne može za kvalitetu sjemena biti odgovoran dobavljač koji ga prvi stavlja na tržište u RH

Rekao je kako država ne može biti suverena ako nema svoje sjeme, ako nema proizvodnju vlastite hrane i ako će stranci preuzeti poljoprivredno zemljište. A upravo to se u Hrvatskoj događa. Posebno je istaknuo kako je najviše sporno to da za kvalitetu sjemena odgovara dobavljač koji ga prvi stavlja na tržište u Hrvatskoj.

Kao primjer naveo je sjeme koje je kupio – sjeme lubenica nizozemskog proizvođača porijeklom s Tajlanda te sjeme dinja nizozemskog proizvođača, a porijeklom iz Kine.

“Kako naš trgovac, ovaj gospodin od kojega sam ja to jutros kupio, može biti odgovoran za kvalitetu ovoga sjemena? Odgovoran je ako ga ne drži u odgovarajućim uvjetima koji će zadržavati kvalitetu sjemena. Kako ćemo mi to saznati? Kako taj trgovac može biti za to odgovoran? Ne može biti nikako! To je pokazatelj da su u ovom zakonu glavni krivci dorađivači sjemena. Jer oni se ne mogu pomiriti s činjenicom da se 20 posto sjemenskog materijala proizvodi na obiteljskim gospodarstvima. Pa zar moraju sve uzeti?”, upitao je Lenart te dodao kako će seljaci i dalje uzimati svoje sjeme. 

“Neki koje znam, prošle godine su kupili sjeme soje i spremili ga u šupu da imaju pokriće. Sijali su sjeme koje su sami uzimali. Pokazalo se da im je daleko bolja klijavost, da je bolja energija klijanja i da je daleko bolja biljka i bolji urod bio od tog sjemena koje su sami proizveli.”

Europska unija ne brani svojim poljoprivrednicima da uzimaju farmersko sjeme

Lenart je podsjetio kako zemlje Europske unije ne brane svojim poljoprivrednicima da uzimaju farmersko sjeme. Hrvatska ne dopušta ono što dopušta Europa, zato ni ne čudi da smo zadnji po svim pokazateljima.

Pozvao je saborske zastupnike da ne podrže ovaj zakon ako žele da mali poljoprivredni proizvođači opstanu.

“Drage kolegice i kolege, sjetite se poljoprivrednih proizvođača. Sjetite se koliko puta ste se možda zauzimali za njih, predstavljali se borcima za selo i seljaka. Hoćete li podržati ovakav zakon? Slavonci, hoćete li vi podržati ovakav zakon gdje svojim poljoprivrednicima branite da oni proizvedu svoje sjeme? Zagovornici zdrave hrane, kako ćete vi objasniti svom biračkom tijelu, svojim susjedima, da ne dopuštate da ljudi proizvedu sjeme od autohtonog sjemena, uzgajaju biljku i prodaju na tržištu urod od tog sjemena? To je besmisleno! Pa ovo su naši seljaci, ovo je naša Republika Hrvatska, ovo je hrana koju mi proizvodimo, pa dajmo, trgnimo se malo i borimo se za svoju zemlju!”, zaključio je Lenart.

Govoreći o stanju u poljoprivredi, Željko Lenart upozorio je kako poljoprivredna proizvodnja nezaustavljivo propada.

Uništavaju se oni najmanji poljoprivredni proizvođači

Naveo je kako je 33.000 hektara vrijednog poljoprivrednog zemljišta iz grupe Agrokor prešlo u vlasništvo stranog vlasnika Fortenova. Propada svinjogojska i mljekarska proizvodnja.

Lenart je upozorio na nepoštivanje zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu te podsjetio kako uskoro istječe moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima. Rekao je kako se uništavaju najmanji poljoprivredni proizvođači, a za stanje u poljoprivredi krive sve vlade i svi ministri, ali i poljoprivredni proizvođači.

“S obzirom na to da sam ja poljoprivredni proizvođač, mogu slobodno reći da su krivi da su krivi i poljoprivredni proizvođači, seljaci. Jedini veliki prosvjed smo imali u Zagrebu. Jedan jedini! I od tada više nismo imali velikih prosvjeda. Pogledajte kako seljaci u Europi istjeruju pravdu i kako se bore za svoja prava. Ne boje se oni niti njihove policije, niti kazni, niti represije kojom vlada ide na njih”, rekao je.

Novac iz fondova prvo treba dati malim poljoprivrednim proizvođačima

Naveo je primjer Poljske, gdje su novac iz fondova prvo dobili mali, što nisu mali iskoristili dali su srednjima, a onda ono što je ostalo dali su velikima.

“Kako to ide u Hrvatskoj? Prvo su dobili oni sa stranačkim iskaznicama, onda su dobili donator predizborne kampanje, za neke od njih se i zakoni posebno rade, pa su dobili veliki, a one mrvice koje su ostale dobili su mali”, istaknuo je Lenart.

Zašto se maćehinski odnosimo prema poljoprivredi?

Pitao je zašto ne koristimo skrivene potpore i nacionalne mjere u poljoprivredi.

“Zbog čega svinjetina iz Nizozemske ili Njemačke dolazi u Hrvatsku s tako niskom cijenom? Pa zato što te najbogatije i najstarije članice Europske unije imaju mjere skrivenih potpora. Oni omogućuju da njihovi proizvođači proizvode ispod cijene i plasiraju na tržišta kao što su naša i uništavaju našu poljoprivredu.

Kako plasiraju? Preko svojih trgovačkih centara. Pa čiji su centri došli u Hrvatsku? Nisu došli iz Bugarske i Rumunjske, došli su iz zapadne Europe da bi prodavali njihovu sirovinu i uništili našu poljoprivrednu proizvodnju”, rekao je Lenart te zaključio kako za to trebamo okriviti sebe jer smo to dozvolili.