“Ovaj zakon o sjemenu i sadnom materijalu nije prepoznao geopolitičke i geostrateške probleme u svijetu vezano uz sjeme i proizvodnju hrane”, rekao je zastupnik Željko Lenart u saborskoj raspravi.

Upozorio je kako zakon nije prepoznao da je bolje lošije farmersko sjeme nego najbolje certificirano sjeme do kojeg ne možete doći. Kao poljoprivredni proizvođač, Lenart je naveo probleme sa sjemenom s kojima se poljoprivrednici na terenu susreću.

Sjemenarske kuće žele potpuno ovladati tržištem sjemena i sadnog materijala

“Ove godine smo imali problem da najproduktivniji hibridi kukuruza nisu bili dostupni mnogima koji su ih željeli sijati. Zato su morali sijati manje produktivne. Zbog čega je to tako? Zašto što mi te hibride ne proizvodimo, ne certificiramo, ne distribuiramo. Danas postoje proizvođači koji kupe certificirano sjeme. Primjerice, kupe najjeftinije sjeme soje, njime hrane svoju stoku, a siju svoje farmersko sjeme jer im je ono kvalitetnije i daje veće urode”, rekao je Lenart te dodao kako kroz ovaj zakon sjemenarske kuće žele potpuno ovladati tržištem sjemena i sadnog materijala.

Za kvalitetu sjemena ne može biti odgovoran samo dobavljač sjemena

Spornim je ocijenio članak 20. zakona, gdje u stavku 7 stoji da je za kvalitetu sjemena odgovoran dobavljač sjemena koji ga stavlja na tržište kada sjeme drže u uvjetima koji ne osiguravaju održavanje njegove kvalitete.

“Kako ćemo mi to dokazati? Kupio sam sjeme, donio ga kući i spremio jer sjeme moram kupiti početkom godine ako želim sijati ono što želim. Posijem ga, ono ne nikne zbog, reći će dorađivači, loših uvjeta sjetve, suše, neznanja i ne znam što sve neće navesti. Niti jedan proizvođač neće moći dokazati da je proizvođač sjemena, dorađivač ili dobavljač kriv za lošu kvalitetu tog sjemena”, istaknuo je.

Lenart je na taj članak zakona podnio amandman. Njime traži da u zakonu stoji da u lancu proizvodnje sjemenskog materijala za kvalitetu mora biti odgovoran i proizvođač sjemena i dorađivač sjemena i dobavljač sjemena koji ga stavlja na tržište.

“Ove godine sam nabavio tri vrećice sjemena soje iz Italije. Kada sam otvorio tu vrećicu divio sam se kvaliteti toga sjemena. Kada sam nabavio i otvorio sjeme hrvatskog proizvođača, onda bi se najradije bio rasplakao što nisam ostavio sjeme od prošle godine. Zbog čega mi proizvođači moramo trpjeti aljkavost dorađivača sjemena i njihov monopol na tržištu, a nemamo nikakva prava?”, upitao je zastupnik HSS-a.

Svima treba biti cilj opstanak malih proizvođača

Lenart je podnio amandman i na članak 17. Zakona o sjemenu i sadnom materijalu.

“Članak 17 govori da farmeri mogu na svom gospodarstvu uzgojiti sjeme iz skupine žitarica, uljarica i predivog bilja. Trebalo bi omogućiti da se povisi ta količina hektara proizvodnih površina. Moram priznati da mi nije jasno da li je to ukupno ili za svaku od vrsta? Zašto to niste pojasnili”, upitao je.

Pozvao je vladajuće i ministricu Vučković da razmotre prijedloge koje je iznio. Zaključio je kako svima treba biti cilj da bude lakše živjeti i opstati malim proizvođačima.

Saborski zastupnika HSS-a Željko Lenart ocjenio je manjkavim Konačni prijedlog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja P.Z.E. 99 koji je Vlada uputila u Sabor.

“Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja nije prepoznao geopolitičke i geostrateške probleme u svijetu vezano uz sjeme i proizvodnju hrane. Danas živimo u izobilju, a nismo svjesni da smo na korak od gladi i da se to može dogoditi preko noći. Bolje je lošije farmersko sjeme nego najbolje certificirano sjeme do kojeg ne možete doći.

Već smo ove godine imali problem s dostupnošću nekih hibrida kukuruza i nekih sorta soje pa ste na kraju morali posijati ono što niste željeli sijati. Ono što sjemenari prodaju u Hrvatskoj često je loše kvalitete i protiv toga se ne možemo boriti, a ovaj zakon im daje još više mogućnosti da nam prodaju što god hoće.

Ukidanje farmerskog sjemena neće riješiti bitan problem, ali sjemenari žele uhvatiti taj dio tržišta koji trenutno ne mogu zahvatiti jer proizvođači ostavljaju svoje sjeme. Ljudi se okreću sjemenu iz drugih država. Potičemo li proizvodnju našeg sjemena u našim institutima i kod naših proizvođača ili ćemo na ovaj način potjerati naše proizvođače da oni odu i kupuju vani kvalitetnije sjeme? Treba omogućiti farmerima da uzimaju dio svog sjemena kao nekakvu stratešku rezervu kako bi mogli osigurati opstojnost i sigurnost proizvodnje hrane u Hrvatskoj”, kazao je Lenart.

Sveučilišna organizacija HSS-a u srijedu, 29. rujna ocijenila je neprimjerenim ponašanje i postupke predsjednika Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu Mihovila Miokovića te se pridružila inicijativi za njegovom smjenom. 24-godišnji Mioković je inače i član HDZ-a, a široj javnosti je postao poznat nakon što je objavljeno kako je spiskao 700 000 kuna javnoga novca na skupe stvari i usluge koje nisu potrebne za funkcioniranje institucije kojoj je na čelu.

“S obzirom na višednevne medijske napise o skandalu koji je uzrokovao Mihovil Mioković, aktualni predsjednik Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišna organizacija HSS-a u potpunosti podržava zahtjev za njegovim opozivom, ako ništa drugo, barem iz moralnih razloga.

Njegovim potezima i istupima trajno je nanesena šteta ugledu časne institucije Studentskoga zbora zagrebačkoga Sveučilišta, predstavničkoga tijela više od 70 000 studenata.

Smatramo da je kolega Mihovil Mioković svojim poslovanjem kao predsjednik spomenutoga studentskoga zbora, ali i određenim nastupima u javnosti, narušio ugled predstavnika studenata i zbog toga više nema legitimitet među studentima“, poručili su studenti okupljeni u Sveučilišnoj organizaciji HSS-a.

Mladi HDZ-ovac je, uz objavu faktura na Facebooku, najavio i da će se ponovno kandidirati za novi mandat na čelu Zbora. Aktualni mandat mu istječe krajem za par dana.

Foto: Facebook/Mihovil Mioković

“U Hrvatskoj se pojavio trend izgradnje spalionica i zbrinjavanja otpada nepoznatog sastava na mjestima na kojima to ne bi trebalo biti dozvoljeno”, rekao je Željko Lenart i sa saborske govornice se usprotivio izgradnji spalionice u Kutini. Upozorio je i na ekološke prijetnje s kojima se susreću stanovnici Sisačko-moslavačke županije.

Spalionica u Kutini neće biti ni EKO ni RECI

“Projekt spalionice u Kutini naziva se Eko reci park. Zgodan naziv. Eko asocira na ekološko, reci na reciklažu, a park na nešto što je zeleno i lijepo. No, tu se radi se o ogromnom pogonu. Taj pogon treba spaljivati 205 tisuća tona plastike svih vrsta i saturacijskih muljeva iz pročistača raznih gradova. Ti muljevi u sebi sadrže najgore otpade i teške metale koji se mogu naći u pročistaču”, kazao je Lenart.

Podsjetio je kako je Kutina poznata po Petrokemiji koja im zagađuje zrak i okoliš od kraja 60-ih godina, a 80-ih je još i proširena.

“Kutina je odnedavno poznata po aferi gradonačelnika, predsjednika Gradskog vijeća i komunalnog poduzeća oko zapošljavanja i kupovine gradskih vijećnika. Sada će, nažalost, biti poznata po najvećoj spalionici u Hrvatskoj koja će producirati pet puta više pepela nego što Kutina proizvede komunalnog otpada godišnje”, upozorio je te dodao kako je taj projekt velik 205 tisuća tona, a vrijedi 120 milijuna eura.

Povećanje zagađenja za dva do tri posto se ne smije ignorirati

Lenart je izrazio sumnju da se filteri za pročišćavanje zraka neće koristiti.

“U studiji se navodi da se kutinsko zagađenje povećava za dva do tri posto. To  nije zanemarivo zagađenje, a Kutinčane se pokušava uvjeriti da je to nešto dobro. Kutina ima Petrokemiju i ima deponiju fosfogipsa. Trideset godina se na tom mjestu taloži nus produkt proizvodnje fosforne kiseline. Znate što se sad tamo događa? Odvojena je tijekom privatizacije od Petrokemije jer bi sanacija koštala milijarde. Prodana je za 1 kunu i u nju se u kazete ugrađuje saturacijski mulj. Kutina ima i deponiju komunalnog otpada i autocestu u blizini. Zar je Kutina postala smetlište? Zar Kutinčani ništa ne vrijede? Hoće li ih se trovati do besvijesti?”, upitao je Lenart.

Naveo je kako Sisak također planira spalionicu, o čemu je javna rasprava provedena online i to u vrijeme godišnjih odmora. Popovača ima kompostanu u kojoj se kompostira sumnjivi materijal i komunalni otpad. Na Trgovskoj gori se planira skladištiti nuklearni otpad.

“Zašto se jednu od najzelenijih županija želi pretvoriti u smetlište? Pitam gradonačelnika Kutine hoće li biti sretan što će sugrađane trovati ovom spalionicom?”, zaključio je raspravu zastupnik HSS-a.

U raspravi oko Konačnog prijedloga zakona o tržištu električne energije, zastupnik Željko Lenart podsjetio je na slučaj gospodina Marijana Dvorskog iz Batine, na području grada Kutine. Gospodin Dvorski već petnaestak godina pokušava ishoditi priključak električne energije za svoju kuću.

“HEP nije u stanju odraditi jedan vod od kilometar i dovesti čovjeku električnu energiju. Danas smo u 21. stoljeću i pričamo o novim tehnologijama. Ovo je sramota za HEP koji se maćehinski odnosi prema svojim potrošačima. Čovjek koji je odradio svoj radni vijek, uplaćivao sve komunalne naknade i sva davanja već petnaest godina živi bez električne energije! To je vrlo teško za čovjeka koji je otišao u mirovinu”, upozorio je zastupnik HSS-a.

Lenart je podsjetio kako je u siječnju 2020. uputio i zastupničko pitanje ministru Ćoriću. Nije dobio konkretan odgovor niti prijedlog kako riješiti problem. Rekao je kako ni gradska uprava ni HEP ne čine ništa kako bi tom čovjeku omogućili električnu energiju pod starije dane. Postoji ulica i nekoliko objekata u toj ulici, ali nema električne energije.

Zamolio je državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivu Milatića da pokuša pomoći kako bi gospodin Dvorski dobio električnu energiju u kući. 

“Ne zanima me čija će biti zasluga. Pomozimo tom čovjeku i ljudima koji stvarno teško žive”, poručio je Lenart.

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak u utorak, 22. rujna gostovao je na N1 televiziji te je reagirao na opasku predsjednika Vlade i HDZ-a Plenkovićeva koju mu je uputio prošloga tjedna u Saboru o tome kako će se “HSS kad tada vratiti na desni centar i kako je HSS-u mjesto uz HDZ”.

“Nije stvar niti u osobnoj razini, cijenim gospodina Plenkovića kao čovjeka. Radi se o tome da HSS i HDZ ne mogu biti zajedno. Mi smo ideološki dijametralno suprotni. To što on misli da smo mi bliski, to znači da on nema pojma o politici. Dakle, HDZ je konzervativna, demokršćanska stranka, pustimo sad kriminal… koja se zalaže za krupni kapital, još od Tuđmanovih 200 obitelji. HSS je nasuprot njima stranka koja se zalaže za “malog” čovjeka. Dijametralno suprotna politička ideologija ne može ići zajedno, ma što on mislio ili znao.

HSS može imati jednog predsjednika, drugog, koji zna, koji ne zna. HSS može imati i predsjednika koji misli da smo mi poljoprivredna stranka. HSS je stranka koju je osnovao Stjepan Radić s jasnim regulama i jasnim postavkama. HSS je jasno lijeva stranka. Lijeva stranka i to prije komunista i partizana.

HSS je prva anstifašistička stranka u Hrvatskoj. Prvi koji je govorio protiv Mussolinija 20-ih godina prošloga stoljeća je bio Stjepan Radić.

Stranke se mijenjaju i propadaju, a pozivanje na Stjepana Radića nije kredit. To je temelj HSS-a, mi smo stranka malog čovjeka, a ne krupnog kapitala. Na to pozivam i hrvatska politika u ovom trenutku treba stranku poput HSS-a koja će se boriti za malog čovjeka, jer se nitko ne bori za njega. Dakle, protiv banaka, protiv krupnog kapitala…

Oduvijek sam govorio, ako je HDZ za 200 bogatih obitelji, HSS je za dva milijuna obitelji koje mogu živjeti od svojega rada. I to je ta razlika, mi se zalažemo za taj koncept”, pojasnio je predsjednik HSS-a Beljak.

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak u srijedu 15. rujna u Saboru je upitao predsjednika Vlade Plenkovića zna li da je predsjednik Sabora Jandroković lažno prijavio za prijetnje jednog građanina samo zato što ga je nazvao “Njonjo” i građanin je nakon toga završio na obavijesnom razgovoru u policiji.

“Naime, dana 5. kolovoza jedan inače HDZ-ov simpatizer i glasač, sada doduše vjerojatno bivši, zamolio je jednog njihovog zajedničkog poznanika da mu da broj gospodina Jandrokovića kojeg čovjek neizmjerno simpatizira i cijeni, a s ciljem da ga nazove kako bi mu osobno čestitao praznik Dana pobjede i domovinske zahvalnosti što mu je dotični gospodin u najboljoj namjeri i dao.

Nakon što ga je nazvao i uspio dobiti, gospodin Jandroković ga je sasuo salvom najvulgarnijih uvreda i odmah mu spustio slušalicu. To doduše nije kazneno djelo, ali možda jest ono što je nakon toga uslijedilo.

Već idućeg dana taj vaš simpatizer i glasač dobio je poziv od policije na obavijesni razgovor u svojstvu osumnjičenika za kazneno djelo prijetnje iz čl. 139 KZa.

Na obavijesnom razgovoru, zbog kojeg je inače kao turistički djelatnik izgubio vrijeme i materijalnu korist, jer se cijeli događaj zbio u špici turističke sezone, da ne govorimo o pretrpljenom stresu, saznao je da je prijava stigla iz Zagreba te da ga je prijavio gospodin Jandroković ili netko drugi po njegovom nalogu čime postoji opravdana sumnja da je gospodin Jandroković počinio dva kaznena djela i to: kazneno djelo lažnog prijavljivanja kaznenog djela (čl. 304. KZa) te kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti (čl. 291. KZa), jer je očito da promptna reakcija djelatnika PP Hvar nije mogla ići bez intervencije s više razine”, kazao je predsjednik Beljak, a predsjednik Vlade Plenković je rekao kako nije upoznat s tim slučajem.

“Niste upoznati s detaljima? Ja jesam.

Dakle, oštećena osoba je gospodina Jandrokovića oslovila s “gospodine Njonjo” naivno misleći da je gospodinu Jandrokoviću taj nadimak simpatičan. Bez ikakve namjere da ga uvrijedi. Uostalom, dobar dio medija gospodina Jandrokovića tako oslovljava u tekstovima i nikada se nije mogao steći dojam da gospodin Jandroković  to smatra uvredom, a kamoli da je to za njega prijetnja, odnosno kazneno djelo.

Podsjetit ću Vas da državne institucije često uopće ne reagiraju na prijave prijetnji, primjerice zlostavljanih žena, što nažalost zna kulminirati čak i ubojstvima, a ovim banalnim slučajem se stignu baviti.

Brojni političari primaju ozbiljne prijetnje na što institucije, kojima ste Vi nadređeni, u pravilu mlako ili nikako ne reagiraju.

Jedan od zadnjih primjera bile su zastrašujuće prijetnje zastupnicima Grmoji i Petrovu na što ste Vi osobno reagirali, citiram: “Meni takve prijetnje stižu na dnevnoj, tjednoj bazi, pa ne govorim nikome, nego se navikneš nositi s time. Oni sada plaču.“

Dakle, Vi osobno nadimke ne smatrate prijetnjom. Poznato je da i Vi imate nadimak, poznato je da mene pola države zove “pajser”, poznato je da većina političara ima neke nadimke i nitko, ali baš nitko to ne smatra prijetnjom. Osim gospodina Jandrokovića.

Gospodin Jandroković ima doista već dosta privilegija. Zar on želi tu banalnu stvar, što jedan običan nadimak smatra prijetnjom, čak i to samovoljno i protuzakonito, usudio bih se reći i bezobrazno, uzeti sebi kao još jednu privilegiju”, upitao je predsjednik HSS-a Krešo Beljak.

Uoči najavljenog referendum protiv eura, predsjednik HSS-a Krešo Beljak istaknuo je kako se HSS zalaže za što brži ulazak Hrvatske u eurozonu.

“Od kada znam za sebe, 90 % stanovnika Hrvatske je sanjalo Hrvatsku kao dio zapadne civilizacije, kao dio uljuđene Europe, EEZ-a, EZ-a, pa napokon i Europske unije. Sa svime što ide uz to. Sada pojedinci odjednom zaboravljaju kako se svih ovih godina naši sugrađani ravnaju i štede uglavnom u njemačkim markama, odnosno danas u eurima. Lijepo je imati nacionalnu valutu, iako ona nema nikakvu podlogu u čvrstim vrijednostima ili u jakom gospodarstvu pa je dugoročno ništa drugo nego “obični” papir. Zato, i zbog još mnogo razloga, mi u HSS-u se zalažemo za što brži ulazak u eurozonu, odnosno za uvođenje eura kao naše valute”, istaknuo je.

Realno je očekivati kako će uvođenjem eura doći i do određenih negativnih odjeka, koje će najviše osjetiti bankarski sektor, ali benefiti za izvoznike i građane zadužene u eurima su višestruko veći.