U srijedu, 23. ožujka održana je sjednica Predsjedništva HSS-a. Raspravljalo se o jedinoj točci dnevnog reda: pregovori oko ujedinjenja svih stranaka proizašlih iz HSS-a.

Sjednici su, kao gosti nazočili i predsjednici 6 stranaka: Autohtonog-HSS-a, HSS-Braće Radić, HSS-Stjepan Radić, Hrvatske radićevske stranke HRS-a, Nezavisnih seljaka Hrvatske te Demokrata.

Kako je jedina točka dnevnog reda bila upravo pokušaj ujedinjenja, odnosno povratka svih tih stranaka u HSS-a, nazočni predsjednici su se iz prve ruke uvjerili kako su dobrodošli, te ostaje da se na idućem sastanku predlože i dogovore tehnički detalji oko mogućeg ujedinjenja, sukladno statutu HSS-a, ali i Statutima ostalih stranaka.

Uz nazočne predstavnike spomenutih stranaka, očekuje se da će na idućem sastanku nazočiti i predstavnici ostalih stranaka, koji iz objektivnih razloga nisu sudjelovali na jučerašnjoj sjednici, a koji su također izrazili želju za objedinjavanjem svih stranaka kojima je temelj „Radićevština“.

Željko Lenart rekao je kako su naši zakoni prenormirani pa se tako guši manja proizvodnja, posebno ona obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

“Tradicionalna kolinja su iščezla. Danas je teško nabaviti meso od domaćih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koje je hranjeno s puno manje aditiva, antibiotika, poboljšivača okusa i ne znam kojih dodataka.”

Lenart je istaknuo kako je danas proces klanja toliko kompliciran i skup da je ljudima puno lakše otići u trgovački centar te kupiti meso koje je upitne kvalitete.

“Jedemo smeće i nikako to ne želimo priznati. Onog trena kada puknu svjetski lanci opskrbe nama preostaju oni koji zatiremo, a to su naša obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Bez obzira na sve što se događa, cijene mesa su toliko niske da su naši poljoprivrednici jednostavno prestali hraniti svinje za sebe. Što ćemo tada kada više neće biti uvoza? Zemlje koje imaju proizvodnju dostatnu za sebe će to zadržati za svoje stanovništvo i stabilizirati opskrbu u svojim zemljama. Što ćemo mi tada? Bit ćemo gladni!”, ustvrdio je.

Zastupnik HSS-a je upozorio kako industrijska proizvodnja tova svinja je jednostavno kroz operativne programe stala. Krenule su izgradnje farmi, ali te farme su uglavnom napuštene i svinjogojska proizvodnja je na dnu.

“Sve smo manje zdravi, sve više bolesni, sve više ovisni o farmaceutskoj industriji, umjesto da jedemo zdravu hranu koju možemo proizvesti i kupiti na našim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima te pomoći našim ljudima koji žele prodavati na svojim imanjima. Teško je nabaviti meso koje nije tretirano antibioticima, pojačivačima okusa i drugim aditivima”, zaključio je.

U srijedu je u Hrvatskom saboru raspravljano o zakonu o komasaciji poljoprivrednog zemljišta. Predsjednik HSS-a Krešo Beljak je rekao kako trideset godina mi raspravljamo o tome kako ćemo i što ćemo sami na svome.

Beljak: Mi smo dobri sluge, a loši gospodari

„Te sve zakone ćemo moći poderati za nekoliko mjeseci jer ćemo otvoriti prostor da sve to skupa kupe stranci. Ili oni koji već imaju, sluge vladajuće kaste – HDZ-a. Zna se jako dobro tko drži zemlju po Slavoniji, tko ima tisuće hektara u nezasluženom zakupu koji je dobiven po političkim linijama. Zna se jako dobro tko je to napravio, tko je kome to omogućio i tko će od toga imati koristi!“, rekao je.

„Kad se otvori prostor da poljoprivredno zemljište kupuju stranci vratit ćemo se u vrijeme prije Stjepana Radića, samo s jednom bitnom razlikom – nas više nema! Nema više poljoprivrednika, nema više stočara, nema više seljaka i nema više hrvatskog sela. Mi smo najbolji sluge, a najlošiji gospodari u povijesti ljudske civilizacije“, rekao je Beljak.

Lenart: Komasacija je nekome majka, a nekome maćeha

Željko Lenart je rekao kako je komasacija svakako nužan proces, ali je isto i bolan i kompliciran za mnoge dionike tog procesa.

„Zakon kaže da će se postupcima komasacije smanjiti broj katastarskih čestica poljoprivrednog zemljišta po vlasniku. Imamo danas efikasnijih i bržih metoda kojima možemo smanjiti broj čestica“, rekao je Lenart te naveo vlastiti primjer.

„Parcelu od 4 hektara koju sam složio kupio sam od nekoliko vlasnika, to je 12 čestica, i kada bi želio izbrisati granice između tih čestica, da to bude jedna čestica, morao bih raditi elaborate, mjernike, i to bi me koštalo više nego što to zemljište vrijedi kada se nabavljalo. Komasacija je nekome majka, a nekome maćeha.“

Predložio je da bi se to moglo riješiti jednom administrativnom mjerom.

„Tko želi izbrisati čestice i pretvoriti sve u jednu, neka to država odradi o svom trošku za njega.“

Izrazio je bojazan da će se i komasacija provesti na način kako se provela privatizacija i podjela državnog poljoprivrednog zemljišta.

„Svaki seljak je sentimentalan prema svojoj njivi. Svoje imanje slažem trideset godina, popravljam zemlju, proširujem, znam za svaku svoju parcelu, na koji način je treba izorati, kuda treba propustiti vodu i ne slažem se s tvrdnjama da manje parcele nisu rentabilne“, kazao je.

„Bitno je proizvoditi na svakom komadiću zemlje. Mi danas nemamo dovoljno hrane ni energije. Promašili smo sve poljoprivredne politike. Zbog čega se komasacija nije napravila prije 20 godina? Ili smo možda, kroz natječaje podijelili državno poljoprivredno zemljište, uskoro izlazi moratorij na zabranu kupovine zemlje strancima, pa možda mi sada trebamo i to privatno zemljište okrupniti da stvorimo neke nove, veće parcele pa da pripremimo to za one koji nisu zainteresirani za male parcele? To je pretpostavka, nadam se da nije tako“, zaključio je Lenart.

Željko Lenart je poručio kako je rat u Ukrajini ogolio našu državu. Taj rat je pokazao sav jad ovih 30 godina vladanja Hrvatskom jer nakon 30 godina nemamo niti hrane niti energije.

Ako želite investirati u solarne panele država vas koči

„Uništili smo poljoprivredu, ali smo uništili i upravljanje proizvodnjom, distribucijom i skladištenjem rezerva energije. Nakon što je Republika Hrvatska prodala najznačajniju energetsku tvrtku INA-u, ima još jednu energetsku tvrtku, a to je HEP. Jedan od najvećih apsurda je da ljudi, fizičke osobe, ali i investitori, poduzetnici koji žele investirati u proizvodnju električne energije i proizvodnju solarnih panela, nailaze na takav zid i prepreku od strane HEP-a koji bi trebao razmišljati o hrvatskim interesima. A o hrvatskim interesima bi trebali razmišljati i oni koji upravljaju HEP-om i diktiraju kakva će biti elektroprivreda“, rekao je zastupnik HSS-a.

Lenart je rekao kako svatko može biti investitor. Oni koji imaju kuću i oni koji žive u zgradi mogu na svoje krovove postaviti solarne panele, proizvoditi električnu energiju od onoga što nam svaki dan dolazi besplatno, a to je sunce.

HEP ne dozvoljava da zarađujete na proizvodnji električne energije od sunca

„I onda kad se odlučite na jedan takav projekt dolazite do informacije da HEP dozvoljava da postavite takav kapacitet koji je sukladan onome što vi trošite. Drugim riječima, HEP ne dozvoljava da vi zarađujete na proizvodnji električne energije od sunca. Svaka normalna država koja potiče proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije bi riješila ovaj problem u trenu. Dozvolila bi da svatko tko ima kapacitet, recimo za 15 kilovata, da proizvodi tih 15 kilovata pa makar će na njima i zaraditi, ali proizvodi električnu energiju od besplatnog izvora. Naša država to ne dozvoljava“, rekao je Lenart. Pojasnio je da ako netko ima račun struje 350 kuna, može instalirati 3,3 kilovata, a ima kapacitet za 10 kilovata.

„Moja ulica, ulica Stjepana Radića u Kutini, ima sigurno preko 400 kuća. Ni na jednoj nema solarnih kolektora ni solarne elektrane. I sad HEP kaže „ne, vi ne možete postaviti jer mi nismo sigurni da naša mreža može izdržati to što vi možete vratiti u mrežu“.  Ovo su takve gluposti. Da sam ja predsjednik Vlade, prvo bih smijenio čelnog čovjeka elektroprivrede, a onda sve ostale. Želimo li mi to ili ne?“, upitao je.

Lenart je upozorio kako nećemo imati energije niti u jednom segmentu – ni električne energije, ni nafte, ni benzina.

„Već smo došli do toga da ne dobivamo ugljen za Plomin. Znači, past će nam proizvodnja električne energije koju ionako dostatno ne proizvodimo. Ovo je jedan od najbržih načina da pokušamo supstituirati proizvodnju električne energije od obnovljivih izvora, ali ne. Vrlo jednostavnom odlukom na Vladi mogu promijeniti  ovu situaciju koja se događa u Hrvatskoj. Dajte dozvolite ljudima koji žele proizvoditi struju i na tome nešto zaraditi da to i učine“, zaključio je.

“HSS u svakom slučaju podržava uvođenje eura. To je jedna od zadnjih stanica na putu Hrvatske u konačno uključivanje u euroatlantske integracije”, rekao je predsjednik HSS-a Krešo Beljak u raspravi oko uvođenja eura.

Istaknuo je kako je to ono što smo svi skupa htjeli pri samom ulasku u Europsku uniju.

“Mislim da ćemo mi imati koristi od toga. Kad ulazite u nešto čemu niste dorasli, kad kupujete nešto skuplje za jeftiniju cijenu, mislim da ćemo od toga u svakom slučaju kao država imati koristi. Neki neće imati koristi, kao što su oni koji su profitirali svih ovih godina na razlikama u tečaju. Svi smo mi vjerujem svjesni da je kuna precijenjena i pozdravljam taj ulazak što prije”, rekao je Beljak.

Izrazio je nadu da u prijelaznom razdoblju neće doći do divljanja tečaja kod zamjene kune eurom.

Zastupnik Željko Lenart rekao je danas u Saboru kako se ne možemo oslanjati na EU po pitanju hrane i naše budućnosti.

“Nekoliko puta sam već upozorio da smo korak do gladi. Nekima je bilo možda i smiješno. Ali mislim da iz današnje pozicije smo možda malo svjesniji da je to ipak tako”, podsjetio je Lenart.

“U vrijeme kada naše robne rezerve imaju 15 kilograma pšenice po stanovniku i 2.5 kilograma mesa po stanovniku, i to je pitanje ako ima, moramo razmišljati da barem budućnost bude bolja.“

Upozorio je i kako je upitna nadolazeća sjetva jer jedina naša tvornica umjetnih gnojiva je prodana u privatne ruke.

“Privatni vlasnik ne razmišlja o proizvodnji, već razmišlja o profitu. Ne razmišlja o tome hoće li hrvatski seljak imati umjetno gnojivo s kojim će moći ostvariti prinose kako bi bio konkurentan na tržištu.”

Treba pomoći malim i srednjim OPG-ovima

Pozvao je Vladu RH da hitno poduzme određene korake kako bi se pomoglo malim i srednjim OPG-ovima.

“Apeliram na Vladu RH, vladajuću stranku, vladajuću koaliciju, na Ministarstvo poljoprivrede da se ukine PDV onima koji nisu u sustavu PDV-a na umjetna gnojiva, na sve ostale repromaterijale, na opremu koju moraju kupiti, a koja je drastično poskupila unazad dvije godine.

Apeliram da pomognu poljoprivrednim proizvođačima koji nemaju svoje skladišne kapacitete, da im sufinanciraju ili u potpunosti financiraju skladištenje poljoprivrednih proizvoda. To je potrebno kako bi oni mogli dočekati višu cijenu, a samim time bi i naše robne rezerve bile u daleko boljem stanju nego što su danas.”

Lenart je kazao kako to nije veliki napor za Vladu RH, ali je pomoć onima koji pomoć najviše trebaju.

“To je pomoć onima koji se najlakše adaptiraju na loše uvjete proizvodnje, a to su mala i srednja obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Upravo ti OPG-ovi se vrlo brzo transformiraju. Oni manje proizvodnje transformiraju u proizvodnje koje su potrebnije, prihodovnije i koje nam trebaju u Hrvatskoj”, zaključio je.

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak, raspravljajući o agresiji na Ukrajinu, rekao je kako što su svi bili stručnjaci za koronu, tako su sad svi stručnjaci za geopolitiku. Pozvao je vladajuće da pošalju oštro upozorenje mladima da se ne idu boriti u Ukrajinu.

“Poziv na obavezni vojni rok je na neki način zveckanje oružjem. Ovaj rat nije nimalo sličan ratu u Hrvatskoj, BiH, Kosovu i Siriji. Sada se događa da mladići slušajući neke političare idu braniti narod u ukrajinski rat. Moramo ih smiriti i uvjeriti da se ne mogu vući paralele Hrvatske i Ukrajine”, poručio je.

“Ne dopustimo da hrvatska mladost odlazi u nepoznato. Ovo zveckanje oružjem ne bi smjelo imati niti jednu hrvatsku žrtvu”, rekao je predsjednik HSS-a.

Pozvao je zastupnike da razmišljaju na način da prije svega gledaju na naš hrvatski interes.

„Naš hrvatski interes, uz globalni da ne dođe do svjetskog rata, je da zaštitimo sebe. Mislim da ne bi bilo loše u ovom trenutku da lideri zemalja tzv. regije zapadnog Balkana što prije sjednu i vide može li se tu razgovarati oko smirivanja tenzija koje cijelo vrijeme postoje, posebno u BiH, ali i Crnoj Gori i Srbiji. Da vide može li tu doći do razgovora, možemo li se dogovoriti, da ne bude proširivanja sukoba na naše prostore.“

Beljak je poručio kako treba pozvati na dijalog.

„Mislim da bi trebalo, na neki način, uspostaviti dijalog. Treba pokušati razgovarati što prije sa svim relevantnim faktorima na prostorima bivše Jugoslavije, da se tu slučajno ne baci kakav „virus“ novog sukoba koji bi za Hrvatsku doista bio kataklizma. Mislim da onda više Hrvatske kakvu poznamo i kakvu volimo više ne bi bilo“, zaključio je.