radic umro

Na današnji dan prije 92 godine preminuo je Stjepan Radić

Dana 8. kolovoza 1928. godine u 57. godini života umro je suosnivač HPSS-a (kasnije HSS) i velikan hrvatske povijesti Stjepan Radić. Njegova je smrt bila posljedica komplikacija nastalih pri atentatu u tadašnjem Parlamentu 20. lipnja, a zdravstveno stanje nakon ranjavanja dodatno mu je bilo otežano i zbog dijabetesa od kojeg je bolovao. Poslije ranjavanja imao je stalno povišenu temperaturu, dobio je upalu pluća i na kraju, podlegao srčanom udaru.

Naime, u Stjepana Radića pucao je iz revolvera radikalni zastupnik Puniša Račić, koji je tom prilikom ubio Đuru Basaričeka i Pavla Radića (nećaka Stjepana Radića). Stjepana Radića, Ivana Pernara i Ivana Granđu je teško ranio.

Radić je pokopan na zagrebačkom groblju Mirogoj, a njegova sahrana je najmasovniji događaj u modernoj hrvatskoj povijesti. Točan broj ljudi koji su se okupili na njegovoj sahrani nije poznat, različiti izvori navode između 200 i 300 tisuća. U svakom slučaju više nego što je Zagreb tada imao stanovnika.

Atentat na Radića i hrvatske zastupnike zapravo je bio uspješan pokušaj gušenja demokratskih odnosa u tadašnjoj državi, jer je ubrzo uspostavljena Šestosiječanjska diktatura.

Tko je bio Stjepan Radić?

Inicijatora i suosnivača Hrvatske seljačke stranke Stjepana Radića se danas u Hrvatskoj najčešće doživljava kroz prizmu njegove mučeničke smrti, koja u drugi plan potiskuje daleko važniju činjenicu da se radi o jednom od najvećih hrvatskih političara, prosvjetitelju i organizatoru hrvatskog naroda te prvom političaru uz kojeg je stala većina Hrvata, a slijedile su ga i nacionalne manjine.

Radić je bio i mnogo više od toga, jer je u hrvatsku politiku uveo temu ljudskih prava, prvi je progovorio o pravima žena i zalagao se da one u Hrvatskoj dobiju pravo glasa, prvi je zastupao mirotvorstvo i republikanizam, bio je odličan i često neobuzdan govornik, a kao prvi diplomirani politolog u Hrvatskoj, s pariškom diplomom, napisao je brojne radove s temama iz politike, gospodarstva, povijesti i kulture.

Također je među prvima u Saboru problematizirao teme koje danas zovemo ekološkima. Bio je borac za prava potlačenih slojeva društva, ali i žestoki protivnik korupcije.

Marija i Stjepan Radić u bolnici nakon atentata
Sahrana Stjepana Radića u Zagrebu
Emisija “Hrvatski velikani” o Stjepanu Radiću
skupstina 1

Izabrano novo vodstvo HSS-a

U četvrtak 30. srpnja održana je Glavna izborna skupština HSS-a na kojoj je 64,5 posto delegatkinja i delegata izabralo novo vodstvo HSS-a.

Za predsjednika stranke izabran je aktualni predsjednik Krešo Beljak. Za potpredsjednike su izabrani kandidati iz pet hrvatskih regija te jedan iz Grada Zagreba. Tako su delegatkinje i delegati povjerenje dali Klari Šćuki iz Brodsko-posavske županije, Hrvoju Petriću iz Koprivničko-križevačke županije, Vlatku Smiljaniću iz Grada Zagreba, Teu Jeličiću iz Splitsko-dalmatinske županije, Tomislavu Boljaru iz Karlovačke županije te Branku Graši iz Primorsko-goranske županije.

Za tri birana člana Predsjedništva izabrani su Dražen Draganić iz Zagrebačke županije, Mario Tomašek iz Međimurske županije i Tomislav Pinterić iz Osječko-baranjske županije.

Izabrane su i članice i članovi te zamjene članica i članova Nadzornog odbora, Statutarnog povjerenstva i Časnoga suda.

“Danas je HSS izabrao novo vodstvo koje će voditi stranku sljedeće četiri godine. Hvala im na tim glasovima, zahvaljujem i svima onima koji su glasali za ostale članove, ali i onima koji nisu glasali. I to je poruka, i meni i svima nama, poruka koju ćemo jako dobro razumjeti, poruka da je HSS i dalje u problemima, poruka da se moramo svi dobro odmoriti, udahnuti i nakon toga odmah vrlo brzo krenuti raditi, jer pred nama su lokalni izbori na kojima je HSS oduvijek bio treća stranka u Hrvatskoj”, rekao je izabrani predsjednik Beljak nakon Skupštine.

Na pitanje novinara u čemu vidi optimizam da će HSS na predstojećim lokalnim izborima ponovno biti treća stranka u Hrvatskoj, Beljak je rekao kako je na stranci da napravi balans između državne i lokalne politike te da će raditi na tome da velika većina HSS-ovih županijskih organizacija izađe na izbore sa svojim kandidatima. 

“Onda uspjeh sigurno neće izostati. Mi se moramo vratiti na teren, raditi s ljudima, približavati im svoje politike jer je taj dio u zadnje četiri godine izostao. Svjestan sam da su loši rezultati HSS-a na parlamentarnim izborima isto tako većim dijelom ili jednim dijelom, moja krivica. Napravit ću sve od sebe da se te pogreške iz prošlosti ne ponavljaju, nego da zajedno gradimo i dižemo HSS kako bi se vratili tamo gdje nam je mjesto”, zaključio je Beljak.

Glavna izborna skupština ove se godine zbog epidemije COVID-19 odvijala u posebnim uvjetima pa su tako delegati mogli glasati na biračkom mjestu u središnjici stranke u Zagrebu, ali i elektroničkim i telefonskim putem.

Krešo Beljak, predsjednik HSS-a
Željko Lenart, glavni tajnik HSS-a
Biračko mjesto u središnjici HSS-a u Zagrebu
Biračko mjesto u središnjici HSS-a u Zagrebu
Biračko mjesto u središnjici HSS-a u Zagrebu

© 2019. Hrvatska seljačka stranka. Sva prava pridržana. Pravila privatnosti