U četvrtak, 27. kolovoza s početkom u 19 sati održat će se digitalna tribina HSS-a Mladi u Hrvatskoj – problemi i potencijali. Tribinu možete pratiti na Facebook kanalu HSS-a: https://www.facebook.com/HSS.Hrvatska i na Twitter kanalu: https://twitter.com/HSSHrvatska.

Govorit će dr. sc. Boris Jokić, stručnjak s Instituta za društvena istraživanja; dr. sc. Damir Novotny, ekonomist i poduzetnik te student zagrebačkog Filozofskog fakulteta Bruno Šagi, član Sveučilišne organizacije HSS-a.

Boris Jokić će govoriti o problematici obrazovanja te povezanosti obrazovanja i svijeta rada. Osvrnut će se i na skorašnji početak nove školske godine u okviru epidemije virusa COVID-19. Damir Novotny će upoznati gledatelje i slušatelje s ekonomskim problemima mladih, što je jedan od glavnih razloga iseljavanja iz Hrvatske. Analizirat će i dosadašnje mjere za opstanak mladih u Hrvatskoj. Bruno Šagi će govoriti o problemima studentske populacije, naročito u današnjim vremenima, punim ekonomskih i socijalnih promjena i neizvjesnosti.

U posljednjih deset godina Hrvatsku je napustilo između 150 i 300 tisuća mladih. Te šokantne brojke su posljedica loših, nedovoljnih, a često i zakašnjelih politika usmjerenih prema mladima. Prema istraživanju Filozofskog fakulteta u Zagrebu predstavljenom 2019. godine, mladi kao razloge iseljavanja navode financijsku situaciju, zatim rasprostranjenost korupcije, osjećaj netrpeljivost, nefunkcioniranje državnih institucija, nekvalitetne životne uvjete te (ne)kvalitetu ponuđenih poslova. Istraživanje je obuhvatilo 1126 sudionika koji su u razdoblju od 2013. do 2019. godine emigrirali u različite zemlje, pri čemu je najviše ispitanika bilo iz Njemačke, Velike Britanije i Irske. 

S druge strane, reforma obrazovanja najspominjanija je reforma u hrvatskoj politici, a njezine rezultate još ne vidimo. Naši gosti će se dotaknuti i te teme. Tribinu će moderirati student Filozofskog fakulteta u Zadru Roko Tadin, ujedno i predsjednik Sveučilišne organizacije HSS-a Zadar.

Sveučilišna organizacija HSS-a izrazila je zabrinutost uoči početka nove akademske godine zbog smještaja 500 studenata u zagrebačkim studentskim domovima.

Činjenica je da su studenti u Republici Hrvatskoj u sve lošijem položaju. Takvu situaciju potvrđuju nam i rezultati natječaja za studentske domove u Zagrebu.

Grad Zagreb obećavao je kako će do rujna pronaći smještaj za oko 500 ljudi koji su nakon potresa smješteni u studentske domove, no to obećanje vrlo vjerojatno neće ispuniti jer studenti useljavaju već za dva tjedna. Tako je oko 500 studenata ostalo bez smještaja. Razlozi za to mogu biti neorganiziranost ili nezainteresiranost za rješavanje problema. Smatramo da je razlog ipak ovaj drugi. Krivci za cijelu situaciju su Studentski centar u Zagrebu i Grad Zagreb.

Također, važno je spomenuti još jedan problem koji je nastao u ovim “korona mjesecima”. Gotovo svaki student u Republici Hrvatskoj mora raditi kako bi mogao studirati. Dokaz o padu broja studenata-radnika vidljiv je prema broju podignutih studentskih ugovora u odnosu na isti vremenski period prošle godine. Pojavom virusa COVID-19 mnogi studenti dobili su otkaze, a gubitak prihoda nije im nadoknađen. Osim toga, većina studenata mora plaćati smještaj bez obzira na situaciju.

Smatramo da se od početka pandemije virusa COVID-19 studentima komplicirala situacija (od problema s propusnicama do problema spomenutih u ovom priopćenju). Očito je, zaboravilo se na to da su i studenti pomagali u borbi protiv virusa (primjerice u izradi maski na 3D printerima).

Nadamo se da će krivci izvući pouku te da će u budućnosti više ulagati u povećanje kvalitete studentskog života. Mi ćemo kao organizacija svakako pratiti što rade i kako rade.

Dana 8. kolovoza 1928. godine u 57. godini života umro je suosnivač HPSS-a (kasnije HSS) i velikan hrvatske povijesti Stjepan Radić. Njegova je smrt bila posljedica komplikacija nastalih pri atentatu u tadašnjem Parlamentu 20. lipnja, a zdravstveno stanje nakon ranjavanja dodatno mu je bilo otežano i zbog dijabetesa od kojeg je bolovao. Poslije ranjavanja imao je stalno povišenu temperaturu, dobio je upalu pluća i na kraju, podlegao srčanom udaru.

Naime, u Stjepana Radića pucao je iz revolvera radikalni zastupnik Puniša Račić, koji je tom prilikom ubio Đuru Basaričeka i Pavla Radića (nećaka Stjepana Radića). Stjepana Radića, Ivana Pernara i Ivana Granđu je teško ranio.

Radić je pokopan na zagrebačkom groblju Mirogoj, a njegova sahrana je najmasovniji događaj u modernoj hrvatskoj povijesti. Točan broj ljudi koji su se okupili na njegovoj sahrani nije poznat, različiti izvori navode između 200 i 300 tisuća. U svakom slučaju više nego što je Zagreb tada imao stanovnika.

Atentat na Radića i hrvatske zastupnike zapravo je bio uspješan pokušaj gušenja demokratskih odnosa u tadašnjoj državi, jer je ubrzo uspostavljena Šestosiječanjska diktatura.

Tko je bio Stjepan Radić?

Inicijatora i suosnivača Hrvatske seljačke stranke Stjepana Radića se danas u Hrvatskoj najčešće doživljava kroz prizmu njegove mučeničke smrti, koja u drugi plan potiskuje daleko važniju činjenicu da se radi o jednom od najvećih hrvatskih političara, prosvjetitelju i organizatoru hrvatskog naroda te prvom političaru uz kojeg je stala većina Hrvata, a slijedile su ga i nacionalne manjine.

Radić je bio i mnogo više od toga, jer je u hrvatsku politiku uveo temu ljudskih prava, prvi je progovorio o pravima žena i zalagao se da one u Hrvatskoj dobiju pravo glasa, prvi je zastupao mirotvorstvo i republikanizam, bio je odličan i često neobuzdan govornik, a kao prvi diplomirani politolog u Hrvatskoj, s pariškom diplomom, napisao je brojne radove s temama iz politike, gospodarstva, povijesti i kulture.

Također je među prvima u Saboru problematizirao teme koje danas zovemo ekološkima. Bio je borac za prava potlačenih slojeva društva, ali i žestoki protivnik korupcije.

U četvrtak 30. srpnja održana je Glavna izborna skupština HSS-a na kojoj je 64,5 posto delegatkinja i delegata izabralo novo vodstvo HSS-a.

Za predsjednika stranke izabran je aktualni predsjednik Krešo Beljak. Za potpredsjednike su izabrani kandidati iz pet hrvatskih regija te jedan iz Grada Zagreba. Tako su delegatkinje i delegati povjerenje dali Klari Šćuki iz Brodsko-posavske županije, Hrvoju Petriću iz Koprivničko-križevačke županije, Vlatku Smiljaniću iz Grada Zagreba, Teu Jeličiću iz Splitsko-dalmatinske županije, Tomislavu Boljaru iz Karlovačke županije te Branku Graši iz Primorsko-goranske županije.

Za tri birana člana Predsjedništva izabrani su Dražen Draganić iz Zagrebačke županije, Mario Tomašek iz Međimurske županije i Tomislav Pinterić iz Osječko-baranjske županije.

Izabrane su i članice i članovi te zamjene članica i članova Nadzornog odbora, Statutarnog povjerenstva i Časnoga suda.

“Danas je HSS izabrao novo vodstvo koje će voditi stranku sljedeće četiri godine. Hvala im na tim glasovima, zahvaljujem i svima onima koji su glasali za ostale članove, ali i onima koji nisu glasali. I to je poruka, i meni i svima nama, poruka koju ćemo jako dobro razumjeti, poruka da je HSS i dalje u problemima, poruka da se moramo svi dobro odmoriti, udahnuti i nakon toga odmah vrlo brzo krenuti raditi, jer pred nama su lokalni izbori na kojima je HSS oduvijek bio treća stranka u Hrvatskoj”, rekao je izabrani predsjednik Beljak nakon Skupštine.

Na pitanje novinara u čemu vidi optimizam da će HSS na predstojećim lokalnim izborima ponovno biti treća stranka u Hrvatskoj, Beljak je rekao kako je na stranci da napravi balans između državne i lokalne politike te da će raditi na tome da velika većina HSS-ovih županijskih organizacija izađe na izbore sa svojim kandidatima. 

“Onda uspjeh sigurno neće izostati. Mi se moramo vratiti na teren, raditi s ljudima, približavati im svoje politike jer je taj dio u zadnje četiri godine izostao. Svjestan sam da su loši rezultati HSS-a na parlamentarnim izborima isto tako većim dijelom ili jednim dijelom, moja krivica. Napravit ću sve od sebe da se te pogreške iz prošlosti ne ponavljaju, nego da zajedno gradimo i dižemo HSS kako bi se vratili tamo gdje nam je mjesto”, zaključio je Beljak.

Glavna izborna skupština ove se godine zbog epidemije COVID-19 odvijala u posebnim uvjetima pa su tako delegati mogli glasati na biračkom mjestu u središnjici stranke u Zagrebu, ali i elektroničkim i telefonskim putem.