Zagrebački Holding je komunalno poduzeće u vlasništvu Grada Zagreba, a u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima ima svoju upravu koja ima svoje zakonske ovlasti. Unatoč tome, Grad se opredijelio za političko upravljanje. Strateški važne odluke o Holdingu komunicira gradonačelnik Tomašević ili njemu bliski ljudi, pa se pitamo, donose li i oni odluke o Holdingu, iako za to nemaju ovlasti, te gdje je i što radi predsjednik Uprave Holdinga? Prema dosada viđenom, ponaša se kao čudnovati kljunaš za kojeg znamo da postoji, ali ga nigdje nema.

Činjenica je da su se i dosadašnje uprave vodile isključivo temeljem političkih odluka svoga vlasnika. Pa je zbog takvog načina upravljanja, gubitak u 2020. godini iznosio 230.366.262 kuna. Ako se poslovanja Holdinga usporede sa sličnim komunalnim poduzećima u primjerice Sloveniji i Austriji, lako možemo zaključiti da Holding posluje izrazito neučinkovito, a zbog toga ispaštaju stanovnici grada Zagreba koji skupo plaćaju nekvalitetne usluge.

U Holdingu je potrebno hitno provesti poslovno restrukturiranje u cilju podizanja učinkovitosti i kvalitete usluga te njegova ospobljavanja za novi ciklus ulaganja u komunalnu infrastrukturu koji je neizbježan.

Proces preustroja mora imati svoju stratešku i razvojnu komponentu te otvoriti perspektivu poslovnog rasta i razvoja kakav su ostvarila slična gradska komunalna poduzeća u Sloveniji i Austriji.

Stroga Stručno vijeće HSS-a Zagreb predlaže sljedeće u strateškom pogledu:

• Fokusirati se na pružanje komunalnih usluga te unaprijediti njihovu učinkovitost i kvalitetu
  • Proširiti temeljne djelatnosti na one komunalne usluge koje danas ne pruža, a koje pružaju slični gradski holdinzi u Austriji (usluge digitalne infrastrukture, ko-generacijska proizvodnja energije, reciklaža otpada i sl.)
  • Za netemeljne djelatnosti pronaći partnere u privatnom sektoru
  • Prodati viškove imovine u cilju smanjivanja ukupnog duga
  • Pokrenuti novi ciklus ulaganja u komunalnu infrastrukturu i proširenje temeljnih poslovnih djelatnosti.
• Na operativnoj razini je u kratkom roku nužno provesti slijedeće:
  • Pokrenuti sveobuhvatnu reorganizaciju i optimizaciju broja radnih mjesta
  • Integrirati glavne poslovne procese na razini holdinga
  • Uvesti novu procesnu organizaciju
  • Pokrenuti sveobuhvatnu digitalizaciju poslovanja.

Darko Vuletić, predsjednik HSS-a Zagreb

Novoizabrani predsjednik osječko-baranjskog HSS-a, 34-godišnji Antun Marošević gostovao je na Slavonskoj televiziji. Govorio je o planovima za tu slavonsku županijsku organizaciju HSS-a te razvoju Slavonije, Baranje i Srijema. Prilikom predstavljanja je rekao kako godinama radi u privatnom sektoru te da studira na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijeku. Član HSS-a je 15 godina.

“Nikakve koristi od politike nemam osim što želim napraviti da stanovnici grada Osjeka i Osječko-baranjske županije žive bolje i budu sretniji, da ne sele, da ostanu na svome”, rekao je uvodno Marošević te je dodao kako mu je cilj pomlađivanje HSS-a u toj županiji.

“Poštujemo naše starije, volimo da su oni s nama, da nas savjetuju, da nam pomažu, ali moramo osvježiti našu organizaciju. HSS Osječko-baranjske županije, mogu slobodno reći, kreće iz početka, krećemo s mladim ljudima i sa starijim članovima koji su pravi HSS-ovci, koji žele biti dio HSS-a, koji žele postupati po politici HSS-a, a ne po nekom njihovom shvaćanju o tome što je zapravo HSS. Tako da su svi dobrodošli. Sa svima mogu razgovarati, poslušati njihove ideje, njihove prijedloge”, pojasnio je.

Na pitanje o tome koja je perspektiva HSS-a budući da je danas sve manje ljudi na selu i sve manje ih se bavi poljoprivredom, Marošević je rekao kako u Osječko-baranjskoj županiji ima mladih koji se i dalje bave poljoprivredom, koji nemaju strah od HSS-a, ali je naglasio da ima i mladih ljudi kojima je u cilju održivi razvoj, zelena poljoprivreda, koji ne žele “samo sijati pšenicu i kukuruz nego žele nešto drugo. I koji su inovativni”.

“Nažalost, naš seljak je fokusiran na nekoliko kultura, mi imamo puno povrtlarskih kultura koje mogu uspjeti kod nas, a ljudi se slabo time bave. I dalje nam nedostaje povrća, i dalje više uvozimo nego što izvozimo uz svu tu plodnu zemlju što Slavonija, Baranja i Srijem imaju, ali drugi dijelovi Hrvatske. Kad kažem da trebamo pomladiti našu organizaciju, isto tako trebamo “pomladiti” i našu poljoprivredu, pružiti priliku mladim ljudima s novim idejama”, kazao je te naglasio kako bi država trebala ravnomjernije dijeliti poticaje i paziti kome se daju poticaji. “Nažalost, imamo poljoprivrednika koji se bave poljoprivredom samo zbog poticaja, a ne da nešto proizvedu. Meni nikako nije jasno da netko dobije novac, poticaje za primjerice 100 hektara zemlje i da kupi mercedesa i nikome ništa. Kako?! Kako država ne pita – Zašto ti to radiš, odakle ti to pravo? Imaj ti mercedesa, ali na osnovu toga što si proizveo neku kulturu pa si je prodao i zaradio”, rekao je.

Podjestio je kako je HSS jedina stranka koja se zalaže za legalizaciju marihuane. “Mislim da od toga možemo imati samo korist, mislim da nijedan turist neće reći – tamo je legalizirana marihuana, tamo neću ići.”  

Na pitanje o rezultatima popisa stanovništva, rekao je kako je očekivao još lošije rezultate, ali da je činjenica kako je Slavonija demografski opustošena. “Ono što mene brine u našoj županiji, mi imamo 35 općina, imamo sedam gradova. Imamo čak 20 općina koje nemaju ni 2 tisuće stanovnika. Pa to bi trebalo biti veće selo, a ne općina. Imamo dvije općine Levanjska Varoš i Podravska Moslavina koje nemaju tisuću stanovnika, a to su općine, radi u tim općinama nekoliko ljudi i primaju plaću. Nema smisla imati toliko općina i tih nekih manjih gradova, idemo u okrupnjavanje svega toga. Ali i to isto se neće promijeniti dok god velikim strankama odgovara”, kazao je Marošević te dodao kako se odlučio aktivnije uključiti u politiku kako bi pokušao napraviti nešto za svoju županiju.

“Tu sam da napravim nešto za ovaj grad, za ovu županiju, za naše općine, za naša sela. Ne kažem da ću biti uspješan, da ću ostvariti neke rezultate, ali dugujem sebi i HSS-u nakon svih tih godina da pokušam. Mislim da su upravo mladi ti koji trebaju pokušati promijeniti stvari na bolje, jer nažalost, mladi koji su pali pod utjecaj starijih, koji već rade pogrešno, nisu rješenje, bez obzira što su mladi. Mora doći osoba koja nikome nije dužna, koja zbilja želi nešto napraviti, koja je mlađa, koja ima nove ideje. To je rješenje za budućnost Hrvatske, ali i HSS-a”, zaključio je.

Cijeli intervju možete pogledati na priloženom linku: https://stv.hr/clanak/marosevic-doslo-je-vrijeme-za-mlade-nade-u-hrvatskoj-seljackoj-stranci/1012.

Situacija u ruralnim dijelovima Hrvatske, posebice Slavoniji i više je nego kritična. Nova raspodjela državnog poljoprivrednog zemljišta može biti od presudne važnosti za spas slavonskih sela i naših poljoprivrednika.

Apeliramo na vladajuće da omoguće poštenu i transparentu podjelu državnog poljoprivrednog zemljišta bez obzira na stranačku pripadnost, jer je krajnje vrijeme da zajedno stanemo u obranu najbitnije, ali trenutačno najnezaštićenije karike u gospodarskom lancu, a to su naši poljoprivrednici.

Objavom popisa stanovništva svima bi nam trebalo biti jasno kako se dogodio odljev radne snage, mladih i perspektivnih građana naše zemlje, a prvi korak pri zaustavljanju tog negativnog trena u Slavoniji može biti pravedna raspodjela državnog poljoprivrednog zemljišta. Tako bi zadržali dosadašnje, ali i potaknuli nove, mlade ljude da se počnu baviti poljoprivredom i da svoju budućnost grade upravo ovdje, u našoj Slavoniji. Mali čovjek, proizvođač, temelj je svake lokalne samouprave, a HSS upravo u tome vidi način za napredak. Jer, što je država bez svojih žitelja?

Lana Jurkin, predsjednica HSS-a Virovitičko-podravske županije