Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović je danas izjavila da je njezinu suprugu Jakovu Kitaroviću „netko“ nudio braniteljski status, iako prvi gospodin Jakov Kitarović, kako je Predsjednica sama priznala, nije bio sudionik Domovinskog rata.

Kao predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović se obvezala na poštovanje i čuvanje ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske te je u skladu s tim dužna prijaviti svaki oblik protuzakonitih radnji ili sumnje u protuzakonite radnje.

Predsjednice Grabar-Kitarović, stoga Vas pozivamo da javno obznanite i prijavite osobu ili instituciju koja se ogriješila o svetost Domovinskog rata i branitelja te tako omogućite da Vaša „prava“ Hrvatska postane pravna Hrvatska.

Isto tako pozivamo i ministra branitelja Tomislava Medveda da se javno ogradi od optužbi koje je iznijela predsjednica Grabar-Kitarović, budući da o braniteljskom statusu odlučuje isključivo Ministarstvo branitelja.

Poštovane članice i članovi HSS-a, braniteljice i branitelji, simpatizeri naše stranke i svi ljudi dobre volje,
Božić i božićni blagdani su obiteljski blagdani, prilika da se sjetimo svih onih s kojima se ne viđamo tijekom godine ili se s njima viđamo rijetko, prilika da jednim drugima pokažemo da nam je stalo.

Božić je simbol zajedništva, po kojem je naš narod poznat. Toliko smo se puta nesebično ujedinili kako bismo obranili ili pomogli one slabije od nas. Stoga, neka ovi blagdani budu podsjetnik kako nas samo zajedništvo i vjera u čovjeka mogu učiniti boljim ljudima. No, ne samo nas ponaosob nego i našu Domovinu koja vapi za pozitivnim promjenama temeljenima na humanizmu, pravici, čovječnosti i prihvaćanju onih koji su drugačiji od nas.

U tom duhu, želimo vam sretan Božić i božićne blagdane te uspješnu novu 2020. godinu.

Hrvoje Frankić, predsjednik Organizacije branitelja HSS-a “Hrvatski sokol” i dožupan Zagrebačke županije
Adolf Paar, zamjenik predsjednika

Hrvatska seljačka stranka najstarija je politička stranka u Hrvatskoj. Osnovana je 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS). Seljačka zato što je tada 90 % stanovništva živjelo na selu, no članstvo stranke nikada nisu činili isključivo seljaci, nego i gradsko stanovništvo, radnici i brojni intelektualci, kao što je to i danas.

Godine 1920. HPSS mijenja ime u Hrvatska republikanska seljačka stranka (HRSS) i pod tim imenom, u okviru republikanskog programa, postaje ključna hrvatska politička stranka. G. 1925. HRSS mijenja ime u ono koje je zadržao do danas – Hrvatska seljačka stranka (HSS). HSS su osnovali Antun i njegov mlađi brat Stjepan Radić, velikan hrvatske povijesti i jedan od najvećih hrvatskih političara svih vremena.

U svibnju 1904. Stjepan Radić je u selu Drnje stvorio svoju prvu organizacijsku jezgru na terenu, iz koje je dalje širio hrvatski seljački pokret. Iz Drnja je Radić svoj nauk širio po susjednim selima – Torčec, Đelekovec, Sigetec, Hlebine, Peteranec itd. U kolovozu 1904. Stjepan Radić sa svojim je suradnikom Peroslavom Ljubićem stvorio drugu političku jezgru na terenu, djelujući među narodom u Novigradu Podravskom, Molvama i Virju.

Nažalost nisu sačuvana imena aktivista koji su sudjelovali na sastancima tijekom osnivanja Hrvatske pučke seljačke stranke 1904. No iako je u programska pitanja bilo uključeno više osoba, Stjepan Radić ističe “da kod osnivanja Hrvatske seljačke stranke najživlje sudjeluju: Peroslav Ljubić, urednik Podravca, dr Svetimir Korporić, urednik Hrvatske misli, dr A. Radić, urednik Doma, St. Radić, urednik Hrvatske misli, Josip Stiić, veleposjednik, dr Benjamin Šuperina, odvjetnik, Iso Velikanović, urednik Knuta, dr Božo Vinković, odvjetnik i narodni zastupnik”. U grupi koja je razmatrala programska pitanja sudjelovao je i Rudolf Horvat, gimnazijski profesor u Petrinji.

Formalni početak djelovanja nove stranke je vezan uz dogovor o mogućem spajanju novina Dom i Hrvatski narod 5. prosinca 1904. Prijedlog o spajanju novina tada je prihvaćen, a istovremeno je donesena odluka o osnivanju Hrvatske pučke seljačke stranke, o čemu je sastavljen zapisnik koji nije sačuvan. Taj su zapisnik, prema kasnijem svjedočenju Stjepana Radića, uz njega potpisali Antun Radić, Benjamin Šuperina, Svetimir Korporić, Milan Krištof i Ivan Gmajner. Iako su se neki koji su sudjelovali u osnivanju spletom okolnosti odvojili, s vremenom se krug utemeljitelja Hrvatske pučke seljačke stranke proširio. U cijelom procesu osnivanja nove stranke sudjelovalo je 27 osoba. Među njima je bilo šestorica urednika i izdavača novina, četvorica svećenika, četvorica odvjetnika odnosno pravnika, trojica posjednika, dvojica književnika, dvojica seljaka te po jedan novinar, obrtnik, knjigovođa, trgovac, upravitelj imanja i gimnazijski profesor. Velika većina bila je iz središnje Hrvatske, te po jedan iz Srijema i Dalmacije.

22. prosinca 1904. održana je sjednica Privremenoga glavnog odbora za osnutak Hrvatske pučke seljačke stranke. Tada je usvojen i program, pa se taj dan uzima kao dan osnivanja stranke. I od tada stranka djeluje u kontinuitetu.

HSS je bio prva hrvatska moderna stranka i zbog toga, ali i zbog 115-godišnjeg kontinuiteta, on je danas bez dvojbe hrvatska politička baština, pradjedovina, naslijeđe koje treba proučavati, pamtiti i vraćati mu se, danas više no ikada. Zašto mu se vraćati? Zato što je nauk braće Radić, prije svega Stjepana Radića, u vrijeme kada je nastajao bio ne samo hrvatska već i europska, svjetska politička avangarda. To su prepoznali članovi, podupiratelji i simpatizeri HSS-a: Ivan Goran Kovačić, Mihovil Pavlek Miškina, Slavko Kolar, Marija Jurić Zagorka, Božidar Magovac, Mara Matočec, Ilija Jakovljević, Dragutin Tadijanović…

Prvi hrvatski školovani politolog Stjepan Radić, s diplomom slavne pariške škole Sciences Po, postavio je temelje moderne republike. Njoj se trebamo vratiti! Sve ono što je promišljao, o čemu je ostavio pisani trag i što je prije stotinjak godina provodio u djelo Stjepana Radića svrstava među političke velikane.

Dakle, stoga i danas – HSS. I kao tradicija, i kao politička vrednota, i kao stranka koja se zalaže za obnovu republike, njenih temelja, prije svega razorenih institucija, za republiku u kojoj je (civilno) društvo organizirano i utjecajno, za republiku solidarnosti, socijalne kulture, republiku u kojoj se svaki rad vrednuje tako da omogućava dostojanstven život obitelji. Za republiku u čijem su središtu djeca, stariji, bolesni i sve ranjive skupine, republiku političkog i svakog drugog pluralizma, republiku u kojoj će se u praksi brisati razlike između pripadnika manjina i građana iz redova većinskog, hrvatskog naroda. HSS se vraća svojim korijenima.

No, jedna od najvećih i najtežih zadaća HSS-a u idućemu razdoblju je borba protiv korupcije, prije svega one političke, majke svih korupcija. Inzistirat ćemo ponajprije na temeljitoj reformi školstva, pravosuđa kao rak-rane hrvatske države i društva, izbornog zakonodavstva, državne uprave i lokalne samouprave, na uspostavi kriterija čiji su temelji talent i obrazovanje, a ne podobnost i partijska knjižica. Osnovne pretpostavke za demografsku obnovu, zaustavljanje iseljavanja i povratak iseljenih su uspostavljanje moralnih normi (većina ulagača, ali i onih koji odlaze iz Hrvatske nepravdu i pravni nered navode kao glavne uzroke), pokretanje zapostavljene proizvodnje, pogotovo prerađivačke industrije i poljoprivredne proizvodnje, koja može i mora stvarati suficit, čuvajući okoliš prema kojem se sve češće ponašamo maćehinski.

ZELENI, AVANGARDNI, ČOVJEKU POSVEĆEN HSS!

Danas je u Središnjici stranke održana svečana sjednica Glavnog odbora u povodu 115. rođendana naše stranke.

Raspravljalo se o aktualnoj političkoj situaciji i izborima za predsjednika Republike Hrvatske koji se održavaju u nedjelju, 22. prosinca. Također, na sjednici je prihvaćen prijedlog članova gradske organizacije Zagreb da se najstariji živući član HSS-a, 95-godišnji Vladimir Rajković na Glavnoj skupštini imenuje počasnim predsjednikom HSS-a. Rajković se u HSS učlanio u prosincu 1940. godine. 

Potpredsjednik HSS-a i povjesničar Hrvoje Petrić održao je uvodno predavanje u povodu 120. godišnjice pokretanja glasila “Dom” te 115. godišnjice osnivanja Hrvatske pučke seljačke stranke.

U svibnju 1904. Stjepan Radić je u selu Drnje stvorio svoju prvu organizacijsku jezgru na terenu, iz koje je dalje širio hrvatski seljački pokret. Iz Drnja je Radić svoj nauk širio po susjednim selima – Torčec, Đelekovec, Sigetec, Hlebine, Peteranec itd.

U kolovozu 1904. Stjepan Radić sa svojim je suradnikom Peroslavom Ljubićem stvorio drugu političku jezgru na terenu, djelujući među narodom u Novigradu Podravskom, Molvama i Virju. Iste godine, 22. prosinca prihvaćen je Program HPSS-a te se taj dan uzima kao dan osnivanja stranke.

Zastupnici HSS-a u Hrvatskom saboru su održali konferenciju za medije na kojoj su govorili o aktualnim političkim temama.

Beljak: Država tone u blato, a mi se bavimo kolačima i pjesmom

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak upozorio je kako se u društvu govori samo o predsjedničkim izborima, a važne teme i problemi su stavljeni po strani.

“U zadnjih mjesec dana u Hrvatskoj se govori samo o predsjedničkim izborima. Važni su to izbori, ali oni neće utjecati na bitne stvari. Hrvatska je i dalje u ogromnim problemima, a Vlada ne reagira. Iseljavanje iz Hrvatske se nastavlja, problemi u prosvjeti nisu riješeni, problemi u zdravstvu se i dalje gomilaju, problemi u poljoprivredi postaju svaki dan sve teži, a poseban se problem pojavljuje na lokalnoj razini koja je poreznim izmjenama uskraćena za veliki dio sredstava”, upozorio je Beljak.

“Država tone u blato, a mi se bavimo kolačima i pjesmom, Titom i Tuđmanom, ustašama i partizanima. Nadam se da će na predsjedničkim izborima pobijediti razum hrvatskog društva i da će Zoran Milanović biti izabran za predsjednika već u prvom krugu i da će ti predsjednički izbori biti prekretnica za budućnost Hrvatske”, poručio je predsjednik HSS-a.

Vlaović: Umjesto da troši novac za ‘vozanje’ po Hrvatskoj, Vlada neka nađe novac za plaće u Đuri Đakoviću

“U Slavoniji se ne čuje glas radnika Đure Đakovića”, upozorio je zastupnik Davor Vlaović te rekao kako Vlada ne reagira, iako su radnici još u srpnju upozorili na problem.

“Sramotno je da se sad pravi razdor među radnicima, da će se jednom dijelu radnika isplatiti plaće a drugima ne. Tko to ima pravo činiti?”, upitao je Vlaović.

“Sramotno je da oni rade za plaću od 3.5 do 4 tisuće kuna. Za njihove bruto plaće treba 6 milijuna kuna i za to se nema novaca, a Vlada RH mjesečno toliko potroši za vozanje po Hrvatskoj”, zaključio je zastupnik HSS-a.

Lenart: Vlada odbila prijedlog da se olakša naplata alimentacije

Zastupnik Željko Lenart je podsjetio kako je u proceduru uputio izmjenu Obiteljskog zakona kako bi se alimentacije plaćale na vrijeme.

“Oni koji trebaju plaćati alimentaciju to ne rade na vrijeme, a roditelji kojima treba biti isplaćena alimentacija su nemoćni jer je tek nakon 3 uzastopna mjeseca Centar za socijalnu skrb može pokrenuti postupak naplate alimentacije. Tražio sam da taj rok bude 30 dana”, kazao je Lenart te dodao kako je njegov prijedlog Vlada odbila.

“Vladi su puna usta borbe protiv zlostavljanja u obitelji, a njihove reakcije govore suprotno”, zaključio je.

Zastupnici Ana-Marija Petin, Davor Vlaović i Željko Lenart nazočili su obilježavanju desete godišnjice Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

Uloga poljoprivredne komore u uređenim gospodarstvima je neupitna te HSS od 2009. godine zagovara njeno postojanje. HPK treba biti potpora poljoprivredi i poljoprivrednim proizvođačima te najvažniji sudionik u kreiranju zakona koji se tiču poljoprivrede. Žalosno je da zbog nerada Ministarstva poljoprivrede nije riješeno financiranje HPK-a niti popis obaveznih članova zbog čega nije održana izborna skupština.

Danas kada raste uvoz poljoprivrednih proizvoda i smanjuje se proizvodnja istih, važno je kroz HPK osigurati povezivanje proizvođača, provoditi edukacije, dijeliti informacije te se boriti za opstanak i razvoj ruralnih područja u Hrvatskoj.

Zastupnici HSS-a su bili jedini iz Hrvatskog sabora na obilježavanju desete godišnjice HPK, što jasno pokazuje koliko je ostalim političkim opcijama stalo do poljoprivrede.

U sklopu obilježavanja desete godišnjice HPK, zastupnici HSS-a su na Zagrebačkom velesajmu obišli i izlagače na međunarodnom sajmu poljoprivrede, poljoprivredne opreme i mehanizacije CROAGRO.

U središnjici HSS-a u Zagrebu danas je održana sjednica Predsjedništva stranke kojom je predsjedao zamjenik predsjednika HSS-a i saborski zastupnik Davor Vlaović.

Raspravljalo se o aktualnoj političkoj situaciji i najnovijim ispadima aktualne predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović.

Neki članovi Predsjedništva HSS-a izrazili su zabrinutost za predsjednicu Grabar-Kitarović zbog njezinih neobjašnjivih izjava koje više nisu predmet sprdnje samo na društvenim mrežama nego se sve češće mogu čuti rasprave o predsjedničinu ponašanju i među građanima na ulici – u tramvaju, domovima zdravlja, ugostiteljskim objektima…

S obzirom na sve izneseno članovi Predsjedništva dobili su upute da potaknu naše biračko tijelo na podršku Zoranu Milanoviću kako bismo aktualnoj predsjednici omogući odmor i slobodno vrijeme za proučavanje novih recepata i pečenje kolača za Milana Bandića.

Ne manje važno, članovi Predsjedništva su zaključili kako bi gospođa Grabar-Kitarović u izradi kolača svakako trebala koristiti proizvode hrvatskog sela.