Zastupnik Željko Lenart je u četvrtak u Hrvatskom saboru kritizirao određene stvari vezane uz zakon o poljoprivrednom zemljištu. Rekao je kako je to zakon koji se najviše dorađivao, mijenjao i pisao iznova, a nije dao željene rezultate.

Nismo riješili pitanje državnog poljoprivrednog zemljišta

Smatra zakašnjelim ubrzanje postupka raspolaganja jer se to donosi tek sad kad smo na pragu da će stranci moći kupovati poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj. Podsjetio je kako je prije tri godine s kolegom Davorom Vlaovićem ukazivao kako zakon koji je na snazi neće dati dobre rezultate.

“U Saboru smo raspravljali, ukazivali i govorili da ovaj zakon neće dati dobre rezultate, da neće riješiti pitanje državnog poljoprivrednog zemljišta. No, ništa nam ne znači što smo tada bili u pravu. Rezultat je danas takav da nakon 30 godina toliko željene vlastite Republike Hrvatske nismo riješili pitanje državnog poljoprivrednog zemljišta kao osnovnog resursa za poljoprivrednu proizvodnju i proizvodnju hrane, kao osnovnog resursa za opstanak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava”, rekao je Lenart.

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva bi trebala biti temelj poljoprivredne proizvodnje

Ponovio je kako bi obiteljska poljoprivredna gospodarstva  trebala biti temelj poljoprivredne proizvodnje, ali prema njima postoji maćehinski odnos. Što su ta gospodarstva manja, to je odnos prema njima gori.

“Žao mi je što u kriterijima za dodjelu poljoprivrednog zemljišta ne postoji jedan kriterij koji bi govorio o prinosima koje su ostvarivali oni koji su do sada gospodarili poljoprivrednim zemljištem. Imati visoke prinose znači biti dobar gospodar koji drži plodnost poljoprivrednog zemljišta kao matičnog supstrata za proizvodnju hrane. Onaj tko nije održavao plodnost nije mogao dolaziti do visokih prinosa. To je nešto što bi ga moglo diskreditirati kao dobroga gospodara koji gospodari državnim poljoprivrednim zemljištem”, istaknuo je.

Mali poljoprivrednici su diskriminirani

Lenart je rekao kako su mali poljoprivrednici diskriminirani i da se male proizvodnje smatraju nebitnima. Iznio je stav da je svaka proizvodnja i svako stvaranje nove vrijednosti bitno, bez obzira u kolikom obimu.

Upozorio je kako je jedan od kriterija za dodjelu poljoprivrednog zemljišta da udio izravnih plaćanja nije veći od 30% ukupnih prihoda. To nikako nije dobro za manja gospodarstva koja nisu u sustavu PDV-a i u sustavu poreza na dohodak. Poručio je ministrici poljoprivrede kako premalo priča s ljudima na terenu i nema uvid u pravo stanje stvari.

Lenart smatra kako treba dati prednost proizvođačima autohtonih pasmina te da sustav krava-tele nije prepoznat u zakonu.

“Sustav krava-tele, ako ima 30% rasplodnih grla i ženske teladi, znači da je u pitanju prednost za tovljače. Jedna od tradicionalnih proizvodnji je sustav krava-tele, jedan od sustava proizvodnje koji vrlo lako može prijeći na ekološku proizvodnju. Smatram da ovaj omjer treba biti daleko više u korist rasplodnih grla. Tada bismo stvarno favorizirali one koji se bave uzgojem goveda u sustavu krava-tele.”

Pozitvna stvar je povećanje roka zakupa

Podržao je što se povećao rok zakupa s mogućnošću produljenja na isti rok.

“Trideset godina je period na koji možete razvijati gospodarstvo, dugoročno ulagati u njega i održavati plodnost tla. Ovo daje mogućnost za dugoročno planiranje i za ostanak nasljednika na gospodarstvima”, rekao je Lenart te predložio da se razmisli o uvođenju maksimalnog iznosa potpore.

“Da imamo maksimalni iznos potpore onda se ne bi možda toliko srljalo u stotine hektara. Tako bi neki koji ne ulažu u proizvodnju i prinose, a žive od potpora, možda odustali od takve proizvodnje”, rekao je Lenart i pozvao ministricu da se u zakonu izmjene sporne stvari.