Sveučilišna organizacija HSS-a u srijedu, 29. rujna ocijenila je neprimjerenim ponašanje i postupke predsjednika Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu Mihovila Miokovića te se pridružila inicijativi za njegovom smjenom. 24-godišnji Mioković je inače i član HDZ-a, a široj javnosti je postao poznat nakon što je objavljeno kako je spiskao 700 000 kuna javnoga novca na skupe stvari i usluge koje nisu potrebne za funkcioniranje institucije kojoj je na čelu.

“S obzirom na višednevne medijske napise o skandalu koji je uzrokovao Mihovil Mioković, aktualni predsjednik Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišna organizacija HSS-a u potpunosti podržava zahtjev za njegovim opozivom, ako ništa drugo, barem iz moralnih razloga.

Njegovim potezima i istupima trajno je nanesena šteta ugledu časne institucije Studentskoga zbora zagrebačkoga Sveučilišta, predstavničkoga tijela više od 70 000 studenata.

Smatramo da je kolega Mihovil Mioković svojim poslovanjem kao predsjednik spomenutoga studentskoga zbora, ali i određenim nastupima u javnosti, narušio ugled predstavnika studenata i zbog toga više nema legitimitet među studentima“, poručili su studenti okupljeni u Sveučilišnoj organizaciji HSS-a.

Mladi HDZ-ovac je, uz objavu faktura na Facebooku, najavio i da će se ponovno kandidirati za novi mandat na čelu Zbora. Aktualni mandat mu istječe krajem za par dana.

Foto: Facebook/Mihovil Mioković

“U Hrvatskoj se pojavio trend izgradnje spalionica i zbrinjavanja otpada nepoznatog sastava na mjestima na kojima to ne bi trebalo biti dozvoljeno”, rekao je Željko Lenart i sa saborske govornice se usprotivio izgradnji spalionice u Kutini. Upozorio je i na ekološke prijetnje s kojima se susreću stanovnici Sisačko-moslavačke županije.

Spalionica u Kutini neće biti ni EKO ni RECI

“Projekt spalionice u Kutini naziva se Eko reci park. Zgodan naziv. Eko asocira na ekološko, reci na reciklažu, a park na nešto što je zeleno i lijepo. No, tu se radi se o ogromnom pogonu. Taj pogon treba spaljivati 205 tisuća tona plastike svih vrsta i saturacijskih muljeva iz pročistača raznih gradova. Ti muljevi u sebi sadrže najgore otpade i teške metale koji se mogu naći u pročistaču”, kazao je Lenart.

Podsjetio je kako je Kutina poznata po Petrokemiji koja im zagađuje zrak i okoliš od kraja 60-ih godina, a 80-ih je još i proširena.

“Kutina je odnedavno poznata po aferi gradonačelnika, predsjednika Gradskog vijeća i komunalnog poduzeća oko zapošljavanja i kupovine gradskih vijećnika. Sada će, nažalost, biti poznata po najvećoj spalionici u Hrvatskoj koja će producirati pet puta više pepela nego što Kutina proizvede komunalnog otpada godišnje”, upozorio je te dodao kako je taj projekt velik 205 tisuća tona, a vrijedi 120 milijuna eura.

Povećanje zagađenja za dva do tri posto se ne smije ignorirati

Lenart je izrazio sumnju da se filteri za pročišćavanje zraka neće koristiti.

“U studiji se navodi da se kutinsko zagađenje povećava za dva do tri posto. To  nije zanemarivo zagađenje, a Kutinčane se pokušava uvjeriti da je to nešto dobro. Kutina ima Petrokemiju i ima deponiju fosfogipsa. Trideset godina se na tom mjestu taloži nus produkt proizvodnje fosforne kiseline. Znate što se sad tamo događa? Odvojena je tijekom privatizacije od Petrokemije jer bi sanacija koštala milijarde. Prodana je za 1 kunu i u nju se u kazete ugrađuje saturacijski mulj. Kutina ima i deponiju komunalnog otpada i autocestu u blizini. Zar je Kutina postala smetlište? Zar Kutinčani ništa ne vrijede? Hoće li ih se trovati do besvijesti?”, upitao je Lenart.

Naveo je kako Sisak također planira spalionicu, o čemu je javna rasprava provedena online i to u vrijeme godišnjih odmora. Popovača ima kompostanu u kojoj se kompostira sumnjivi materijal i komunalni otpad. Na Trgovskoj gori se planira skladištiti nuklearni otpad.

“Zašto se jednu od najzelenijih županija želi pretvoriti u smetlište? Pitam gradonačelnika Kutine hoće li biti sretan što će sugrađane trovati ovom spalionicom?”, zaključio je raspravu zastupnik HSS-a.

U raspravi oko Konačnog prijedloga zakona o tržištu električne energije, zastupnik Željko Lenart podsjetio je na slučaj gospodina Marijana Dvorskog iz Batine, na području grada Kutine. Gospodin Dvorski već petnaestak godina pokušava ishoditi priključak električne energije za svoju kuću.

“HEP nije u stanju odraditi jedan vod od kilometar i dovesti čovjeku električnu energiju. Danas smo u 21. stoljeću i pričamo o novim tehnologijama. Ovo je sramota za HEP koji se maćehinski odnosi prema svojim potrošačima. Čovjek koji je odradio svoj radni vijek, uplaćivao sve komunalne naknade i sva davanja već petnaest godina živi bez električne energije! To je vrlo teško za čovjeka koji je otišao u mirovinu”, upozorio je zastupnik HSS-a.

Lenart je podsjetio kako je u siječnju 2020. uputio i zastupničko pitanje ministru Ćoriću. Nije dobio konkretan odgovor niti prijedlog kako riješiti problem. Rekao je kako ni gradska uprava ni HEP ne čine ništa kako bi tom čovjeku omogućili električnu energiju pod starije dane. Postoji ulica i nekoliko objekata u toj ulici, ali nema električne energije.

Zamolio je državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivu Milatića da pokuša pomoći kako bi gospodin Dvorski dobio električnu energiju u kući. 

“Ne zanima me čija će biti zasluga. Pomozimo tom čovjeku i ljudima koji stvarno teško žive”, poručio je Lenart.

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak u utorak, 22. rujna gostovao je na N1 televiziji te je reagirao na opasku predsjednika Vlade i HDZ-a Plenkovićeva koju mu je uputio prošloga tjedna u Saboru o tome kako će se “HSS kad tada vratiti na desni centar i kako je HSS-u mjesto uz HDZ”.

“Nije stvar niti u osobnoj razini, cijenim gospodina Plenkovića kao čovjeka. Radi se o tome da HSS i HDZ ne mogu biti zajedno. Mi smo ideološki dijametralno suprotni. To što on misli da smo mi bliski, to znači da on nema pojma o politici. Dakle, HDZ je konzervativna, demokršćanska stranka, pustimo sad kriminal… koja se zalaže za krupni kapital, još od Tuđmanovih 200 obitelji. HSS je nasuprot njima stranka koja se zalaže za “malog” čovjeka. Dijametralno suprotna politička ideologija ne može ići zajedno, ma što on mislio ili znao.

HSS može imati jednog predsjednika, drugog, koji zna, koji ne zna. HSS može imati i predsjednika koji misli da smo mi poljoprivredna stranka. HSS je stranka koju je osnovao Stjepan Radić s jasnim regulama i jasnim postavkama. HSS je jasno lijeva stranka. Lijeva stranka i to prije komunista i partizana.

HSS je prva anstifašistička stranka u Hrvatskoj. Prvi koji je govorio protiv Mussolinija 20-ih godina prošloga stoljeća je bio Stjepan Radić.

Stranke se mijenjaju i propadaju, a pozivanje na Stjepana Radića nije kredit. To je temelj HSS-a, mi smo stranka malog čovjeka, a ne krupnog kapitala. Na to pozivam i hrvatska politika u ovom trenutku treba stranku poput HSS-a koja će se boriti za malog čovjeka, jer se nitko ne bori za njega. Dakle, protiv banaka, protiv krupnog kapitala…

Oduvijek sam govorio, ako je HDZ za 200 bogatih obitelji, HSS je za dva milijuna obitelji koje mogu živjeti od svojega rada. I to je ta razlika, mi se zalažemo za taj koncept”, pojasnio je predsjednik HSS-a Beljak.

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak u srijedu 15. rujna u Saboru je upitao predsjednika Vlade Plenkovića zna li da je predsjednik Sabora Jandroković lažno prijavio za prijetnje jednog građanina samo zato što ga je nazvao “Njonjo” i građanin je nakon toga završio na obavijesnom razgovoru u policiji.

“Naime, dana 5. kolovoza jedan inače HDZ-ov simpatizer i glasač, sada doduše vjerojatno bivši, zamolio je jednog njihovog zajedničkog poznanika da mu da broj gospodina Jandrokovića kojeg čovjek neizmjerno simpatizira i cijeni, a s ciljem da ga nazove kako bi mu osobno čestitao praznik Dana pobjede i domovinske zahvalnosti što mu je dotični gospodin u najboljoj namjeri i dao.

Nakon što ga je nazvao i uspio dobiti, gospodin Jandroković ga je sasuo salvom najvulgarnijih uvreda i odmah mu spustio slušalicu. To doduše nije kazneno djelo, ali možda jest ono što je nakon toga uslijedilo.

Već idućeg dana taj vaš simpatizer i glasač dobio je poziv od policije na obavijesni razgovor u svojstvu osumnjičenika za kazneno djelo prijetnje iz čl. 139 KZa.

Na obavijesnom razgovoru, zbog kojeg je inače kao turistički djelatnik izgubio vrijeme i materijalnu korist, jer se cijeli događaj zbio u špici turističke sezone, da ne govorimo o pretrpljenom stresu, saznao je da je prijava stigla iz Zagreba te da ga je prijavio gospodin Jandroković ili netko drugi po njegovom nalogu čime postoji opravdana sumnja da je gospodin Jandroković počinio dva kaznena djela i to: kazneno djelo lažnog prijavljivanja kaznenog djela (čl. 304. KZa) te kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti (čl. 291. KZa), jer je očito da promptna reakcija djelatnika PP Hvar nije mogla ići bez intervencije s više razine”, kazao je predsjednik Beljak, a predsjednik Vlade Plenković je rekao kako nije upoznat s tim slučajem.

“Niste upoznati s detaljima? Ja jesam.

Dakle, oštećena osoba je gospodina Jandrokovića oslovila s “gospodine Njonjo” naivno misleći da je gospodinu Jandrokoviću taj nadimak simpatičan. Bez ikakve namjere da ga uvrijedi. Uostalom, dobar dio medija gospodina Jandrokovića tako oslovljava u tekstovima i nikada se nije mogao steći dojam da gospodin Jandroković  to smatra uvredom, a kamoli da je to za njega prijetnja, odnosno kazneno djelo.

Podsjetit ću Vas da državne institucije često uopće ne reagiraju na prijave prijetnji, primjerice zlostavljanih žena, što nažalost zna kulminirati čak i ubojstvima, a ovim banalnim slučajem se stignu baviti.

Brojni političari primaju ozbiljne prijetnje na što institucije, kojima ste Vi nadređeni, u pravilu mlako ili nikako ne reagiraju.

Jedan od zadnjih primjera bile su zastrašujuće prijetnje zastupnicima Grmoji i Petrovu na što ste Vi osobno reagirali, citiram: “Meni takve prijetnje stižu na dnevnoj, tjednoj bazi, pa ne govorim nikome, nego se navikneš nositi s time. Oni sada plaču.“

Dakle, Vi osobno nadimke ne smatrate prijetnjom. Poznato je da i Vi imate nadimak, poznato je da mene pola države zove “pajser”, poznato je da većina političara ima neke nadimke i nitko, ali baš nitko to ne smatra prijetnjom. Osim gospodina Jandrokovića.

Gospodin Jandroković ima doista već dosta privilegija. Zar on želi tu banalnu stvar, što jedan običan nadimak smatra prijetnjom, čak i to samovoljno i protuzakonito, usudio bih se reći i bezobrazno, uzeti sebi kao još jednu privilegiju”, upitao je predsjednik HSS-a Krešo Beljak.

Uoči najavljenog referendum protiv eura, predsjednik HSS-a Krešo Beljak istaknuo je kako se HSS zalaže za što brži ulazak Hrvatske u eurozonu.

“Od kada znam za sebe, 90 % stanovnika Hrvatske je sanjalo Hrvatsku kao dio zapadne civilizacije, kao dio uljuđene Europe, EEZ-a, EZ-a, pa napokon i Europske unije. Sa svime što ide uz to. Sada pojedinci odjednom zaboravljaju kako se svih ovih godina naši sugrađani ravnaju i štede uglavnom u njemačkim markama, odnosno danas u eurima. Lijepo je imati nacionalnu valutu, iako ona nema nikakvu podlogu u čvrstim vrijednostima ili u jakom gospodarstvu pa je dugoročno ništa drugo nego “obični” papir. Zato, i zbog još mnogo razloga, mi u HSS-u se zalažemo za što brži ulazak u eurozonu, odnosno za uvođenje eura kao naše valute”, istaknuo je.

Realno je očekivati kako će uvođenjem eura doći i do određenih negativnih odjeka, koje će najviše osjetiti bankarski sektor, ali benefiti za izvoznike i građane zadužene u eurima su višestruko veći.   

HSS nikada sebe nije razumijevao kao nacionalnu političku i kulturnu misao iz razlike u odnosu na druge političke snage, pa čak ni u doba kada je politički djelovao u borbi s politikama i organizacijama koje su nacionalni okvir dovodile u pitanje.

Sva ograničenja svođenja političkih organizacija na to da budu nacionalne, „hrvatske“, bez obzira na politički karakter svoje misije, dobro se historijski razumije iz težnje koju se u Hrvatskoj desetljećima znalo čuti: neka bude i staljinistička, samo neka je Hrvatska.

Inzistirajući na „ustavnosti“, dakle na društvenom ugovoru, pa i kao dogovoru, ravnoteži, HSS je Republiku suprotstavio Državi. Državi koja bi smjela biti i staljinistička, totalitarna, samo ako je „naša“.

Ne, Hrvatska je „naša“ samo ako je slobodna i pravična. Utoliko, sve stranke u Hrvatskoj nisu nacionalne, a posebno to nisu ako svoju „nacionalnost“ definiraju kao razliku iz nazivnika, retoričku. Nacionalne su one politike koje svaki oblik ograničavanja slobodnog rasta čovjeka i društva poriču, politike koje Drugoga i drukčije ne postavljaju kao način prepoznavanja sebe. Zajednica, njezin jezik i sjećanje, povezanost i uspjeh, koja bi bila svjesna sebe tek prema razlici od drugih i drugačijih, ne bi bila doista svoja.

dr. sc. Vlaho Bogišić, leksikograf

HSS je i nadalje seljačka stranka jer je u svojoj osnovi autentična organizacija. Upravo stoga što se stjecajem razvojnih prilika hrvatsko društvo nije urbaniziralo, posebice ne nakon konstitucijskog prijelaza u definitivni, suvereni okvir demokratske parlamentarne Republike, relaksirajuće je prionuti prijeko potrebnim „reformama“ iz razumijevanja „nedovršenosti“ oblika koji su zajednici potrebni da bi se održala.

Poricanje „seljačkog“ karaktera društva, stigmatizacija takve društvene osnove kao potkapacitirane, služinske, rodijačke, vodi pored niza drugih zamki i u posve novu, metropolitansku stupicu prema kojoj bi svaki hrvatski čovjek kao ideal imao katastarski komadić zagrebačkoga urbanoga tlocrta. Prelaskom u taj još nepostojeći „urbani“ ambijent hrvatski građani nisu izgubili osjećajnost iz HSS-ovoga mita da budemo svoji na svome.

Građani nisu antipodi seljacima, kao ni državljanima, a u našemu historijskome narativu sada smo uglavnom i još svi sve to i građani, i seljaci, i državljani. A i što je posebno važno Europljani.

HSS je svojedobno doživljen kao jedinstven društveni fenomen u europskim razmjerima, od Londona do Moskve. I neće biti da je to prestao biti. A i neće biti da je to postao jer je u Hrvatskoj više ljudi na selu nego primjerice u Češkoj. Ne, u nas su „gradovi“ proizlazili iz cjeline „životnoga prostora“.

dr. sc. Vlaho Bogišić, leksikograf

Bruno Šagi, predsjednik Sveučilišna organizacija HSS-a uputio je čestitku mladima u povodu Međunarodnog dana mladih koji se obilježava 12. kolovoza. Istaknuo je kako položajem mladih u Republici Hrvatskoj nije zadovoljan te da bi volio da je javnost malo više informirana o toj temi.

“Studenti nailaze na problem nedostatka kapaciteta u studentskim domovima, dok su stanovi u mjestima u kojima studiraju vrlo često skupi. Mnogi studenti financijski nisu u mogućnosti pokriti troškove koje studiranje i život donose. Također, problem su kašnjenje isplata studentima radnicima i premala satnica. Ako gledamo prehranu, kvaliteta hrane u studentskim restoranima mogla bi biti bolja”, rekao je Šagi te istaknuo kako je velika vjerojatnost da će mlada osoba kad završi sa školovanjem ostati živjeti s roditeljima, jer financijski nije u mogućnosti postupiti drugačije.

Hrvatska je 2020. nadmašila sve zemlje EU-a pa čak i vlastite prijašnje rekorde, jer čak 76,9 posto mladih u dobi od 18 do 34 i dalje živi s roditeljima, upozorila je u četvrtak Mreža mladih Hrvatske koja je uputila dopis Vladi s upitom o provedenim politikama za mlade. 

Prema podacima Eurostata iz 2019., Hrvati s roditeljima u prosjeku žive do 32. godine i po tome smo najgori u EU-u. Prosjek u EU je 26 godina. S druge strane, u Švedskoj, koja je na drugom kraju ljestvice od Hrvatske, mladi s roditeljima žive do u prosjeku 18. godine.

“Kada mlada osoba pronađe posao, plaća obično nije visoka kao u nekim drugim državama EU-a pa je to jedan od razloga masovnog egzodusa iz Hrvatske”, rekao je predsjednik Sveučilišne organizacije HSS-a Šagi te podsjetio kako su golem problem i podjele koje su stvorene u društvu.

“Ako ste mlada osoba koja je rođena kao pripadnik neke od manjina (nacionalnih, seksualnih itd.), vrlo je velika vjerojatnost da ćete se susresti s nekim od oblika zlostavljanja zbog nepostojanja školskog predmeta u kojem bi se od malih nogu učilo o suzbijanju diskriminacije, rasizma, homofobije i drugih mržnji.

Zato, nemojmo skrivati probleme mladih, već pričajmo o njima jer oni postoje i ne rješavaju se!

Mladi, sretan vam vaš dan”, zaključio je Šagi.

S obzirom na napade na osobnoj razini te na stalne prozivke čelnice HSS-a Zagrebačke županije pa i HSS-a na nacionalnoj razini, dužni smo reagirati.

Nakon uspješnog konstituiranja Županijske skupštine Zagrebačke županije iz trećeg pokušaja, članstvo HSS-a Zagrebačke županije usmjerilo je energiju te daje podršku programima i projektima nužnima za obnovu potresom pogođenih područja, stabilnosti uslijed korona krize, zdravstvu, obrazovanju i drugo.

Trenutačno je u izradi rebalans proračuna Zagrebačke županije od kojih ističemo planiranje 42 milijuna kuna za potresom pogođena područja. Bez konstituiranja Županijske skupštine 3. kolovoza 2021. godine, ova sredstva za obnovu javnih objekata ne bi za duže vrijeme bila dostupna gradovima i općinama Zagrebačke županije. Također, trošak novih izbora od 5 milijuna kuna značio bi manje u proračunu za zdravstvo, školstvo, udruge, branitelje, poljoprivredu i drugo.

Nadalje, predsjednica HSS-a Zagrebačke županije Martina Glasnović nikada nije svoju privatnu životnu situaciju koristila u politička nadmetanja. Podsjećamo kako je zbog političkih pritisaka ostala bez posla, iako je majka koja živi sama s troje djece. Nije javno govorila o tome, skupljala političko bodove niti izigravala žrtvu, a dosadašnji koalicijski partner SDP u tim najtežim trenucima prošloga mandata nije joj pružio podršku. Stoga je nejasno zašto sada javno govore o situaciji koju je Martina Glasnović cijelo vrijeme držala za sebe, a svoje političko djelovanje temeljila je isključivo na radu i upornosti iza kojeg stoje rezultati. Svi oni koji poznaju Martinu Glasnović vrlo dobro znaju da zbog privatnih interesa nije spremna ni na kakve kompromise niti bi dogovarala suradnju na štetu HSS-a niti stanovnika Zagrebačke županije. Stoga svi koji žele konstruktivno i predano pridonositi razvoju svojih sredina, u Martini Glasnović, predsjednici Županijske skupštine Zagrebačke županije, imaju sugovornika.

Poštujemo odluku da svatko gradi svoj politički put, a tako i Mihael Zmajlović. Vrijeme će pokazati zašto je još 18. srpnja 2021. okrenuo leđa HSS-u kako u Zagrebačkoj županiji s kojim je bio na zajedničkoj listi, tako i sada u Samoboru. Želimo mu uspjeh u političkom djelovanju, kao i njegovim stranačkim kolegicama i kolegama.

Iza HSS-a je 117. godina postojanja, progona, zabranjivanja, djelovanja i rada. Svi koji u HSS-u vide partnera morat će prihvatiti da je HSS samostalna stranka okrenuta budućnosti, a ne „ruka u zraku“ za osobne političke ambicije pojedinaca iz drugih stranaka.