U povodu obljetnice rođenja Antuna i Stjepana Radić delegacija HSS-a predvođena potpredsjednikom Hrvojem Petrićem i Glavnim tajnikom Željkom Lenartom položila je vijence i zapalila svijeće na mjestu gdje se nalazila njihova rodna kuća u Desnom Trebarjevu.

Braća Radić rođena su istoga dana, 11. lipnja, Antun 1868. godine, a Stjepan tri godine kasnije. Osnivači su HSS-a, a Stjepan Radić je velikan hrvatske povijesti i jedan od najvećih hrvatskih političara svih vremena.

Stjepan Radić je bio jedinstvena pojava na hrvatskoj političkoj sceni koji je dao život za svoje ideale.

I danas bi mogao biti uzor za mnoge političare. Nažalost, više od 30 godina nakon samostalnosti u Hrvatskoj je jad, tuga, čemer, zapuštena i prazna sela, a to nije Hrvatska kakvu je zamišljao Stjepan Radić.

U petak, 29. travnja održana je Izborna skupština Općinske organizacije HSS-a Davor. Za predsjednicu je izabrana Silvija Šišić, potpredsjednici su Valentina Štivičić i Dražen Lanusović.

Davorski HSS-ovi su nakon kraće pauze u radu  nastale zbog šumova u komunikaciji zaključili kako je HSS stranka koju stanovnici i glasači trebaju jer su  HSS-ovci uvijek radili u interesu svih građana i oba naselja u Općini – Orubice i Davora, svi su građani jednako važni jer svi građani uplaćuju poreze od kojih Općina financira programe za udruge, infrastrukturu ili razvoj, svi stanovnici trpe i posljedice nastale radi prekomjernog  deponiranja  otpada i svi udišu onečišćeni zrak koji proizvode požari na deponiji Baćanska.

Poruka HSS-ovaca i njihovih gostiju s Nezavisne liste može se sažeti u jednu rečenicu izgovorenu na skupu: „Borimo se za transparentnost i zatvaranje deponije Baćanska“

U Davoru su na skupštini bili HSS-ovci susjednih općina Staro Petrovo Selo i Nova Kapela, a u ime HSS-a prisutne su pozdravili Klara Šćuka, predsjednica ŽO HSS-a i Davor Vlaović zamjenik predsjednika HSS-a koji je poručio: Podršku HSS-a ste uvijek imali, imate ju i danas. Zajednički zadatak nam je Općinu učiniti prihvatljivom za život mladima. Nikada niste, niti smo, osobni interes stavljali ispred javnog jer u HSS-u jedino tako znamo raditi.

Šćuka je kazala kako je općina Davor infrastrukturno uređene i lijepa, ali to nije dovoljno jer općina treba imati i „uređenu dušu“ , a dušu Općine čine zadovoljni građani zato je zadatak HSS-a učiniti da žitelji općine ponovno postanu sretni jer su se rodili, žive i žele živjeti u Davoru i Orubici.

„Na pragu smo proljetne sjetve, kada je bitno posijati kvalitetno sjeme da bismo na jesen imali dovoljno uroda i bili što više neovisni o svjetskim i europskim događanjima po pitanju hrane. Međutim, u ovu sjetvu ulazimo s jednom nerazjašnjenom temom“, upozorio je zastupnik Željko Lenart u četvrtak u Hrvatskom saboru.

Naime, postoji veliki problem s određenim člancima Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja jer su tvorci tog zakona zaboravili na IAKS mjere, što bi mnoge poljoprivredne proizvođače dovesti do toga da ostanu bez potpora.

Nema odgovora na zastupničko pitanje

„4. veljače ove godine sam poslao zastupničko pitanje Ministarstvu poljoprivrede gdje ih molim da nedvosmisleno pojasne članak 17. stavak 2 koji se odnosi na poljoprivredne proizvođače čija ukupna proizvodnja ne prelazi 7 hektara. Pitao sam da li poljoprivredni proizvođač koji je posijao vlastito sjeme, koje nije dorađeno u skladu s člankom 18. navedenog zakona na površini ne većoj od 7 hektara, a nije sijao druge sorte iz skupine žitarica, uljarica i predivog bilja ostvaruje pravo na potporu? Hoće li ta potpora biti u istom iznosu kao da je posijao certificirano sjeme? Hoće li uz podnošenje zahtjeva za potporu Agenciji biti dovoljno upisati da je na određenoj površini do 7 hektara posijao soju bez podnošenja dodatne dokumentacije? U ovom trenutku to nije tako. Do dan danas ja nisam dobio nedvosmislen odgovor.“

Lenart je pojasnio da u slučaju ako poljoprivredni proizvođač posije svoje sjeme soje koje je ostavio od prošle godine, neće imati račun i deklaraciju za 7 hektara, a to je otprilike 20 000 kuna potpore koje će on izgubiti.

Kreće sjetva, a poljoprivrednici mogu ostati bez potpora

„Od 1. siječnja na snazi je novi Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja gdje se u članku 17. govori da poljoprivredni proizvođač upisan u Upisnik poljoprivrednika može, osim kategorija navedenih u članku 14. ovoga Zakona, proizvoditi za svoje potrebe na vlastitom gospodarstvu sjeme s poljoprivrednog gospodarstva.

Znači, ako posijete do 7 hektara soje, ne morate ničim dokazivati da je to tako. No, gospoda koja su pisala ovaj zakon zaboravila su da postoje IAKS mjere. Prema pravilniku o IAKS mjerama, svatko tko podnosi zahtjev za potporu agencijama za plaćanje, dužan je po hektaru predočiti račun za 80 kg soje i deklaraciju o tom sjemenu. Što znači da po ovome zakonu proizvođači imaju pravo na potporu, ali prema IAKS mjerama – ako ne dostave dokaze neće dobiti tu potporu“, upozorio je Lenart.

„Vrijeme je početka sjetve soje, neki poljoprivrednici čitaju zakon, ne znaju za IAKS mjeru, posijat će svoje sjeme, ostat će bez potpore, ostvarit će jedan veliki gubitak, veći nego što košta samo sjeme“, rekao je te apelirao na Ministarstvo poljoprivrede da što prije dostavi jasan odgovor na ovu dvojbu.

„Oni koji čekaju odgovor dolaze u fazu da postoji mogućnost da više neće biti certificiranog sjemena dok konačno stigne taj odgovor iz Ministarstva, a on bi mogao stići i nakon sjetve. Apeliram na Ministarstvo i Vladu da se prime posla i da nam šalju odgovore na vrijeme kako bismo mogli onima koji su nas delegirali ovdje u Hrvatski sabor dati konkretne odgovore, da ljudi znaju što rade, a ne da stvaraju gubitke zbog aljkavosti državnih službenika u određenim ministarstvima“, zaključio je zastupnik HSS-a.

U srijedu je u Hrvatskom saboru raspravljano o Konačnom prijedlogu zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta. Zastupnik Željko Lenart istaknuo je kako je komasacija poljoprivrednog zemljišta izuzetno osjetljiva tema jer se radi uglavnom o privatnom zemljištu.

„Privatno vlasništvo je ustavna kategorija, ono je neotuđivo. Nasilno provoditi jedan postupak bit će vrlo teško. Davno smo trebali urediti poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj, nije se ništa radilo“, rekao je.

Komsacija je trebala biti napravljena odavno

Podsjetio je kako ljudi još i danas imaju probleme zbog komasacije iz prošlih vremena koja nije korektno napravljena. Izrazio je zabrinutost oko procjene zemljišta i hoće li ona biti pravedna.

„U članku 3. zakona piše: Iznimno od stavka 1. ovoga članka, vrijednost zemljišta koje se sudioniku komasacije dodjeljuje, ne može biti manja od 90 % ni veća od 120 % vrijednosti zemljišta koje je unio u komasacijsku gromadu. Hoće li sve biti dobro procijenjeno? Tko će to dobiti 120 % vrijednosti? Na deset hektara to je dva hektara, a tko će dobiti 90 % na deset hektara to je hektar. Danas, u vrijeme kad cijena zemljišta raste astronomski, kada je već teško naći slobodno poljoprivredno zemljište za kupovinu, čak i za iznajmljivanje, izgubiti hektar je jako puno. Netko bi ovdje mogao dobro profitirati“, rekao je Lenart.

Dodao je kako vjeruje da to nije namjera ovog zakona. No, s obzirom što se sve događalo s poljoprivrednim zemljištem nije uvjeren da će sve biti napravljeno kako treba.

Kanalske mreže i putevi su jedini dobitak ovog zakona

Složio se da svrha komasacije treba biti ekonomičnije iskorištavanje poljoprivrednog zemljišta uz povoljnije uvjete za poljoprivrednu proizvodnju, pravilnije čestice, putovi, kanalska mreža, okrupnjavanje.

„Povećavanje posjeda znači veću rentabilnost. Naravno da će biti bolji uvjeti za proizvodnju ako se napravi kanalska mreža i putevi tamo gdje ih nema, te da budu pravilne čestice, ali ne vidim ovdje da će se posjedi povećati. Ako vi ulazite u komasaciju s određenom količinom zemljišta, otprilike s istom količinom biste trebali izaći iz te komasacije. Činjenica je da postoje područja u RH gdje je to nužno, no ne smatram da to može biti odrađeno na način kako je predloženo u zakonu“, pojasnio je.

Spornim je ocijenio i to da bi jedinice lokalne samouprave trebale odrađivati komasaciju.

„Jedinice lokalne samouprave do sada su  pokazale da u dosta slučajeva nisu korektno odrađivale natječaje s državnim poljoprivrednim zemljištem. Niz lokalnih šerifa u određenim općinama su to netransparentno radili, vidjeli ste to u svim medijima. Treba spriječiti to, ne mogu to raditi načelnici. Smatram da komasaciju mora isključivo raditi Ministarstvo poljoprivrede, ono mora provoditi sve procese i u komasaciju ne smiju biti uključeni ljudi koji su podložni političkim izmjenama“, predložio je Lenart.

Naveo je kako komasaciju moraju odrađivati zaposlenici s velikim iskustvom i dokazanim znanjem iz raznih struka te da svakako mora biti uključena Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija ima najviše informacija o tome što se od zemljišta obrađuje, kako se obrađuje, ima sve karte, sve vidi iz zraka.

Brisanje granica katastarskih čestica bi brže i bolje popravilo stanje čestica

Kao mjeru koja bi prethodila komasaciji predložio je brisanje granica katastarskih čestica. Tako bi se brže i bolje popravila statistika i stanje naših katastarskih čestica. Pojasnio je to na primjeru vlastitog zemljišta.

„Kupio sam 4 hektara od 8 vlasnika, imam 12 čestica. Danas je to jedna parcela, ali da bi ja to izbrisao i napravio jednu česticu, morao bi platiti jedno malo bogatstvo za elaborate, za mjernike i da se to izbriše. Treba donijeti zakon gdje će se pomoći onima koji to žele napraviti. Da jednostavno vlasnik svojim potpisom zatraži da se granice čestice izbrišu i to napravi državna administracija s minimalnim troškom.“

Zaključio je kako će komasacija dugo trajati, teško će dolaziti do dogovora te da će jedini dobitak ovog zakona biti to što će se iskopati kanali i napraviti putevi tamo gdje ih nema.

Komasacija je nekome majka, a nekome maćeha!

Bruno Šagi, predsjednik Sveučilišne organizacije Hrvatske seljačke stranke, komentirao je Nacrt Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti:

“O Zakonu o znanosti i visokome obrazovanju prvi smo puta kao Sveučilišna organizacija HSS-a (SOHSS) izrazili stav priopćenjem u studenome 2021. Ovih dana postaje potpuno jasno da smo bili u pravu. Žao mi je da je tako jer to znači moguće određene probleme za akademsku zajednicu u budućnosti upravo zbog situacije na koju smo tada upozoravali. No, nekoliko je činjenica potrebno istaknuti kako bi se javnost upoznala s onime što se događa.

Nacrt novoga Zakona problematičan je iz više razloga, a prvenstveno je problematičan zato što otvara jasan prostor politici da direktno utječe na sveučilišta te ruši postojeću autonomiju sveučilišta, između ostalog, preko tzv. Sveučilišnog vijeća u kojem bi se osim članova imenovanih od strane senata sveučilišta nalazili i članovi koje je imenovala politika te bi oni uvelike mogli utjecati na funkcioniranje samih sveučilišta.

Ideja ovog Zakona, studente bi direktno oštetila na više načina, a neki od njih su marginaliziranje studentskih predstavnika u tijelima sveučilišta i fakulteta na način da prema novom Zakonu ne bi mogli, npr. glasati za poziciju dekana te se npr. ograničava studentski rad tako da studenti (u redovitom statusu) ne bi mogli obavljati samostalnu djelatnost obrta, iz prava studenata izbačeni su pravo na konzultacije, rad u studentskim udrugama, pravo na psihološku i zdravstvenu pomoć u studentskim poliklinikama, itd.

Autorima Zakona kao SOHSS postavljamo sljedeće pitanje: “Za koga prvenstveno postoje sveučilišta ako ne za studente?”

Drago mi je da su od strane studentske politike na ovaj Nacrt Zakona potpuno opravdano reagirali Hrvatski studentski zbor, Europska studentska unija te Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu.

Također, koristim priliku da još jednom apeliram na nadležne institucije da poboljšaju standard života u studentskim domovima novom opremom, da povećaju sigurnost u studentskim domovima zbog različitih incidenata koje pamtimo tijekom posljednjih par godina te da povećaju dostupnost liječnika i lako dostupnu besplatnu psihološku pomoć svim studentima na sveučilištima koji bi takvu pomoć željeli dobiti.

Ovim putem, pozivam Ministarstvo znanosti i obrazovanja da za dobrobit akademske zajednice ne forsira ovakvu ideju Zakona koji komentiramo. Kao SOHSS ponavljamo svoj stav da želimo politiku čistih računa u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja bez političkih zadiranja u autonomiju sveučilišta.”

U srijedu, 23. ožujka održana je sjednica Predsjedništva HSS-a. Raspravljalo se o jedinoj točci dnevnog reda: pregovori oko ujedinjenja svih stranaka proizašlih iz HSS-a.

Sjednici su, kao gosti nazočili i predsjednici 6 stranaka: Autohtonog-HSS-a, HSS-Braće Radić, HSS-Stjepan Radić, Hrvatske radićevske stranke HRS-a, Nezavisnih seljaka Hrvatske te Demokrata.

Kako je jedina točka dnevnog reda bila upravo pokušaj ujedinjenja, odnosno povratka svih tih stranaka u HSS-a, nazočni predsjednici su se iz prve ruke uvjerili kako su dobrodošli, te ostaje da se na idućem sastanku predlože i dogovore tehnički detalji oko mogućeg ujedinjenja, sukladno statutu HSS-a, ali i Statutima ostalih stranaka.

Uz nazočne predstavnike spomenutih stranaka, očekuje se da će na idućem sastanku nazočiti i predstavnici ostalih stranaka, koji iz objektivnih razloga nisu sudjelovali na jučerašnjoj sjednici, a koji su također izrazili želju za objedinjavanjem svih stranaka kojima je temelj „Radićevština“.

Željko Lenart rekao je kako su naši zakoni prenormirani pa se tako guši manja proizvodnja, posebno ona obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

“Tradicionalna kolinja su iščezla. Danas je teško nabaviti meso od domaćih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koje je hranjeno s puno manje aditiva, antibiotika, poboljšivača okusa i ne znam kojih dodataka.”

Lenart je istaknuo kako je danas proces klanja toliko kompliciran i skup da je ljudima puno lakše otići u trgovački centar te kupiti meso koje je upitne kvalitete.

“Jedemo smeće i nikako to ne želimo priznati. Onog trena kada puknu svjetski lanci opskrbe nama preostaju oni koji zatiremo, a to su naša obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Bez obzira na sve što se događa, cijene mesa su toliko niske da su naši poljoprivrednici jednostavno prestali hraniti svinje za sebe. Što ćemo tada kada više neće biti uvoza? Zemlje koje imaju proizvodnju dostatnu za sebe će to zadržati za svoje stanovništvo i stabilizirati opskrbu u svojim zemljama. Što ćemo mi tada? Bit ćemo gladni!”, ustvrdio je.

Zastupnik HSS-a je upozorio kako industrijska proizvodnja tova svinja je jednostavno kroz operativne programe stala. Krenule su izgradnje farmi, ali te farme su uglavnom napuštene i svinjogojska proizvodnja je na dnu.

“Sve smo manje zdravi, sve više bolesni, sve više ovisni o farmaceutskoj industriji, umjesto da jedemo zdravu hranu koju možemo proizvesti i kupiti na našim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima te pomoći našim ljudima koji žele prodavati na svojim imanjima. Teško je nabaviti meso koje nije tretirano antibioticima, pojačivačima okusa i drugim aditivima”, zaključio je.

U srijedu je u Hrvatskom saboru raspravljano o zakonu o komasaciji poljoprivrednog zemljišta. Predsjednik HSS-a Krešo Beljak je rekao kako trideset godina mi raspravljamo o tome kako ćemo i što ćemo sami na svome.

Beljak: Mi smo dobri sluge, a loši gospodari

„Te sve zakone ćemo moći poderati za nekoliko mjeseci jer ćemo otvoriti prostor da sve to skupa kupe stranci. Ili oni koji već imaju, sluge vladajuće kaste – HDZ-a. Zna se jako dobro tko drži zemlju po Slavoniji, tko ima tisuće hektara u nezasluženom zakupu koji je dobiven po političkim linijama. Zna se jako dobro tko je to napravio, tko je kome to omogućio i tko će od toga imati koristi!“, rekao je.

„Kad se otvori prostor da poljoprivredno zemljište kupuju stranci vratit ćemo se u vrijeme prije Stjepana Radića, samo s jednom bitnom razlikom – nas više nema! Nema više poljoprivrednika, nema više stočara, nema više seljaka i nema više hrvatskog sela. Mi smo najbolji sluge, a najlošiji gospodari u povijesti ljudske civilizacije“, rekao je Beljak.

Lenart: Komasacija je nekome majka, a nekome maćeha

Željko Lenart je rekao kako je komasacija svakako nužan proces, ali je isto i bolan i kompliciran za mnoge dionike tog procesa.

„Zakon kaže da će se postupcima komasacije smanjiti broj katastarskih čestica poljoprivrednog zemljišta po vlasniku. Imamo danas efikasnijih i bržih metoda kojima možemo smanjiti broj čestica“, rekao je Lenart te naveo vlastiti primjer.

„Parcelu od 4 hektara koju sam složio kupio sam od nekoliko vlasnika, to je 12 čestica, i kada bi želio izbrisati granice između tih čestica, da to bude jedna čestica, morao bih raditi elaborate, mjernike, i to bi me koštalo više nego što to zemljište vrijedi kada se nabavljalo. Komasacija je nekome majka, a nekome maćeha.“

Predložio je da bi se to moglo riješiti jednom administrativnom mjerom.

„Tko želi izbrisati čestice i pretvoriti sve u jednu, neka to država odradi o svom trošku za njega.“

Izrazio je bojazan da će se i komasacija provesti na način kako se provela privatizacija i podjela državnog poljoprivrednog zemljišta.

„Svaki seljak je sentimentalan prema svojoj njivi. Svoje imanje slažem trideset godina, popravljam zemlju, proširujem, znam za svaku svoju parcelu, na koji način je treba izorati, kuda treba propustiti vodu i ne slažem se s tvrdnjama da manje parcele nisu rentabilne“, kazao je.

„Bitno je proizvoditi na svakom komadiću zemlje. Mi danas nemamo dovoljno hrane ni energije. Promašili smo sve poljoprivredne politike. Zbog čega se komasacija nije napravila prije 20 godina? Ili smo možda, kroz natječaje podijelili državno poljoprivredno zemljište, uskoro izlazi moratorij na zabranu kupovine zemlje strancima, pa možda mi sada trebamo i to privatno zemljište okrupniti da stvorimo neke nove, veće parcele pa da pripremimo to za one koji nisu zainteresirani za male parcele? To je pretpostavka, nadam se da nije tako“, zaključio je Lenart.

Željko Lenart je poručio kako je rat u Ukrajini ogolio našu državu. Taj rat je pokazao sav jad ovih 30 godina vladanja Hrvatskom jer nakon 30 godina nemamo niti hrane niti energije.

Ako želite investirati u solarne panele država vas koči

„Uništili smo poljoprivredu, ali smo uništili i upravljanje proizvodnjom, distribucijom i skladištenjem rezerva energije. Nakon što je Republika Hrvatska prodala najznačajniju energetsku tvrtku INA-u, ima još jednu energetsku tvrtku, a to je HEP. Jedan od najvećih apsurda je da ljudi, fizičke osobe, ali i investitori, poduzetnici koji žele investirati u proizvodnju električne energije i proizvodnju solarnih panela, nailaze na takav zid i prepreku od strane HEP-a koji bi trebao razmišljati o hrvatskim interesima. A o hrvatskim interesima bi trebali razmišljati i oni koji upravljaju HEP-om i diktiraju kakva će biti elektroprivreda“, rekao je zastupnik HSS-a.

Lenart je rekao kako svatko može biti investitor. Oni koji imaju kuću i oni koji žive u zgradi mogu na svoje krovove postaviti solarne panele, proizvoditi električnu energiju od onoga što nam svaki dan dolazi besplatno, a to je sunce.

HEP ne dozvoljava da zarađujete na proizvodnji električne energije od sunca

„I onda kad se odlučite na jedan takav projekt dolazite do informacije da HEP dozvoljava da postavite takav kapacitet koji je sukladan onome što vi trošite. Drugim riječima, HEP ne dozvoljava da vi zarađujete na proizvodnji električne energije od sunca. Svaka normalna država koja potiče proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije bi riješila ovaj problem u trenu. Dozvolila bi da svatko tko ima kapacitet, recimo za 15 kilovata, da proizvodi tih 15 kilovata pa makar će na njima i zaraditi, ali proizvodi električnu energiju od besplatnog izvora. Naša država to ne dozvoljava“, rekao je Lenart. Pojasnio je da ako netko ima račun struje 350 kuna, može instalirati 3,3 kilovata, a ima kapacitet za 10 kilovata.

„Moja ulica, ulica Stjepana Radića u Kutini, ima sigurno preko 400 kuća. Ni na jednoj nema solarnih kolektora ni solarne elektrane. I sad HEP kaže „ne, vi ne možete postaviti jer mi nismo sigurni da naša mreža može izdržati to što vi možete vratiti u mrežu“.  Ovo su takve gluposti. Da sam ja predsjednik Vlade, prvo bih smijenio čelnog čovjeka elektroprivrede, a onda sve ostale. Želimo li mi to ili ne?“, upitao je.

Lenart je upozorio kako nećemo imati energije niti u jednom segmentu – ni električne energije, ni nafte, ni benzina.

„Već smo došli do toga da ne dobivamo ugljen za Plomin. Znači, past će nam proizvodnja električne energije koju ionako dostatno ne proizvodimo. Ovo je jedan od najbržih načina da pokušamo supstituirati proizvodnju električne energije od obnovljivih izvora, ali ne. Vrlo jednostavnom odlukom na Vladi mogu promijeniti  ovu situaciju koja se događa u Hrvatskoj. Dajte dozvolite ljudima koji žele proizvoditi struju i na tome nešto zaraditi da to i učine“, zaključio je.

“HSS u svakom slučaju podržava uvođenje eura. To je jedna od zadnjih stanica na putu Hrvatske u konačno uključivanje u euroatlantske integracije”, rekao je predsjednik HSS-a Krešo Beljak u raspravi oko uvođenja eura.

Istaknuo je kako je to ono što smo svi skupa htjeli pri samom ulasku u Europsku uniju.

“Mislim da ćemo mi imati koristi od toga. Kad ulazite u nešto čemu niste dorasli, kad kupujete nešto skuplje za jeftiniju cijenu, mislim da ćemo od toga u svakom slučaju kao država imati koristi. Neki neće imati koristi, kao što su oni koji su profitirali svih ovih godina na razlikama u tečaju. Svi smo mi vjerujem svjesni da je kuna precijenjena i pozdravljam taj ulazak što prije”, rekao je Beljak.

Izrazio je nadu da u prijelaznom razdoblju neće doći do divljanja tečaja kod zamjene kune eurom.