Dana 16. i 17. rujna 1905. godine u Zagrebu je održana prva Glavna skupština Hrvatske pučke seljačke stranke (HPSS), kakve do tada nije bilo u Hrvatskoj. Bilo je prisutno 325 pristaša stranke, od toga preko 200 povjerenika iz 32 izborna kotara i iz svih krajeva banske Hrvatske izuzevši Liku i Primorje. Gotovo dva dana vijećali su o programu i o daljnjem radu HPSS-a. Sam program čitao se od riječi do riječi i poslije svake izreke raspravljalo se je li tako dobro i zašto je dobro. Program, kako ga je Glavni odbor sastavio i prihvatio još 22. prosinca 1904. godine, prihvaćen je u cijelosti uz dva dodatka.

Ta prva narodna seljačka politička skupština bila je znamenitiji politički događaj u hrvatskoj političkoj povijesti, nego prvi politički sastanci seljaka po selima. To su priznale i protivničke velike novine (primjerice Obzor).

Razboritost, mir i dostojanstvo te skupštine, a uza sve to njezina odlučnost – zadivila je protivnike. U hrvatskoj politici javio se doista novi faktor, nova snaga, nastalo je doista novo doba.

Poslije Skupštine skupštinari su se išli pokloniti na zagrebačko groblje Mirogoj rodoljubima koji su prije 1848. ustali i protiv mađarske sile i protiv domaće gospodske krivice. Na povratku s Mirogoja odali su počast najvećem seljačkom mučeniku Matiji Gupcu na Markovom trgu.

Znamenito je još i to da je Skupština poslala pred bana Pejačevića 12 seljaka da se potuže što su oblasti protiv prava i protiv zakona zabranjivale HPSS-u javne skupštine, dapače rastjeravale i male pouzdane sastanke, a sazivače i govornike (Antuna i Stjepana Radića) oružničkom silom sa sastanaka vukle. Grof Pejačević im je poručio da ga nema kod kuće, premda im je već rekao (dok nije znao po što su došli) neka samo malo pričekaju.

Izvor: stranačko glasilo “Dom”

U srijedu, 16. rujna u Samoboru je održana konferencija za medije na kojoj je objavljeno da će HSS-ov kandidat za gradonačelnika Samobora na lokalnim izborima 2021. godine biti Željko Stanec.

“Takvu odluku jednoglasno je jučer podržao Odbor Gradske organizacije HSS-a Samobor”, uvodno je rekao tajnik gradske stranačke organizacije Daniel Cvetković.

Željko Stanec je aktualni predsjednik samoborskog HSS-a te zamjenik gradonačelnika Samobora. Na konferenciji za medije uvodno je zahvalio članovima HSS-a na ukazanom povjerenju te je rekao kako će HSS nastaviti smjerom kojim ide već 12 uzastopnih godina. Izrazio je nadu da će to poduprijeti i SDP kao dugogodišnji HSS-ov koalicijski partner. “Zajedničkim programima već smo se dokazali u Samoboru”, rekao je Stanec i dodao da Samobor vidi u regionalnom širenju prema drugim gradovima u okruženju, u prvom redu prema Zagrebu pa Svetoj Nedelji, Jastrebarskom, općinama Stupnik i Klinča Sela te prekogranično prema Občini Brežice u smislu suradnje na europskim projektima. Kao prioritete još je naveo daljnje ulaganje u razvoj osnovnog obrazovanja u Samoboru, projekt visokoškolskog obrazovanja, rješavanje pitanja gospodarenja otpadom te u suradnji s drugim jedinicama lokalne i regionalne samouprave rješavanje pitanja besplatnog javnog prijevoza za građane.

Aktualni gradonačelnik, predsjednik HSS-a i saborski zastupnik Krešo Beljak je rekao kako se neće ponovno kandidirati jer smatra da nakon tri mandata više nitko ne bi trebao obnašati funkcije gradonačelnika, načelnika i sl.

“Nisam od političara koji misle da bi trebali biti vječni gradonačelnici i načelnici, odnosno šerifi u svojim sredinama, takvih je jako puno, a najbolji primjer za to je aktualni zagrebački gradonačelnik”, rekao je i dodao da su tri mandata puno kada se želi kvalitetno voditi grad poput Samobora što iziskuje 10 do 12 sata neprekidnog rada na dan. Posebno je zahvalio svim Samoborkama i Samoborcima na ukazanom povjerenju tijekom protekla tri izborna ciklusa na lokalnoj razini, ali i na izborima za Europski parlament kao i na izborima za Hrvatski sabor na kojima je uvijek dobio ogromnu podršku svojih sugrađana.

“Željka Staneca u brojnim segmentima smatram boljim od sebe, ponajviše u organizacijskom smislu te u kontekstu lidera, a samim time i kao puno boljeg gradonačelnika”, dodao je te pohvalio koalicijskog partnera, a odnos HSS-a i SDP-a je okraktarizirao kao prijateljski i rijetko viđen na domaćoj političkoj sceni.

“SDP-ova strana u koaliciji bila je, pak, usmjerena na društvene djelatnosti i to je dobro funkcioniralo, pa zato očekujem da će dosadašnji koalicijski partner, s kojim se dosad sve dogovaralo bez ucjena i svađa, prepoznati nastavak dosadašnjeg programa i da će sadašnja koalicija u koju su dobro došli svi osim HDZ-a i dalje funkcionirati”, zaključio je Krešo Beljak.

Danas je Međunarodni dan pismenosti, a obilježava se s ciljem promoviranja učenja i pismenosti, ali i osvješćivanja javnosti o problemu nepismenosti u velikom dijelu svijeta.

Pismenom se smatra osoba koja može s razumijevanjem pročitati i napisati kratak, jednostavan sastavak o svome svakidašnjem životu, bez obzira na to na kojem jeziku ili pismu osoba čita odnosno piše.

Prema podacima s posljednjega popisa stanovništva 2011. godine u Hrvatskoj je manje od 1 % nepismenih osoba starijih od 10 godina, a od toga je 3,8 puta više žena, i to starije životne dobi. Najviše nepismenih je u Šibensko-kninskoj županiji, dok je najmanji udio nepismenih osoba u Primorsko-goranskoj županiji.

Koristimo ovu priliku kako bi upozorili da je važnost jednako dostupnog obrazovanja od neizmjerne važnosti. Isto tako, nužno je snažnije promovirati cjeloživotno obrazovanje s obzirom na trendove koji pokazuju pomak prema mnogo starijoj strukturi stanovništva u Europi nego što je to danas.

Eurostat navodi kako će rezultat toga biti smanjenje udjela radno sposobnih osoba u EU-28, dok se relativni broj umirovljenika povećava. Udio starijih osoba u ukupnom stanovništvu znatno će porasti u narednim desetljećima jer će više osoba iz poslijeratnog naraštaja „baby booma” ostvariti uvjete za mirovinu. To će pak dovesti do većeg opterećenja za radno sposobno stanovništvo kako bi se zajamčila sredstva za socijalne izdatke starijeg stanovništva za niz povezanih usluga.

U 2018. gotovo je petina (19 %) stanovnika EU-a imala 65 ili više godina. Očekuje se da će se udio osoba od 80 ili više godina do 2100. više nego udvostručiti i iznositi 14,6 % ukupnog stanovništva.

Što se tiče informatičke pismenosti, podaci s posljednjega popisa stanovništva pokazuju da je u nekim segmentima te pismenosti preko 40 % nepismenih građana Republike Hrvatske.

U srijedu 2. rujna 2020. godine održana je konstituirajuća sjednica Predsjedništva HSS-a. Prva je to sjednica nakon Glavne izborne skupštine koja je održana krajem srpnja. U novom Predsjedništvu zastupljene su sve hrvatske regije te Grad Zagreb kao posebna administrativna cjelina.

Članovi Predsjedništva jednoglasno su donijeli odluku da se pozivaju sve članice i članovi na aktivniji rad u svrhu jačanja stranke, njezinih politika i vrijednosti koje HSS baštini već više od stotinu godina.

Donesena je odluka da se počne s pripremama za lokalne izbore te je nastavno na to, Predsjedništvo zadalo rokove oko isticanja kandidatura za župane, gradonačelnike i načelnike. Informacije o rokovima poslane su predsjednicima na svim lokalnim razinama.

Donesene je i odluka da će se hodočašće HSS-a u Mariju Bistricu održati 20. rujna, ali bez tradicionalne povorke s obzirom na trenutačnu epidemiološku situaciju. U svetištu Majke Božje Bistričke tog će se dana održati misa s početkom u 11 sati te će biti prisutno vodstvo stranke na čelu s predsjednikom HSS-a Krešom Beljakom.

Uslijed specifičnosti situacije u kojoj se nalazimo zbog epidemije COVID-19 apeliramo na sve članice i članove stranke koji planiraju svoj dolazak u Mariju Bistricu da budu odgovorni prema sebi i drugima te da poštuju sve mjere koje je propisao HZJZ-a u cilju sprječavanja širenja virusa i zaštite zdravlja.

U četvrtak, 27. kolovoza s početkom u 19 sati održat će se digitalna tribina HSS-a Mladi u Hrvatskoj – problemi i potencijali. Tribinu možete pratiti na Facebook kanalu HSS-a: https://www.facebook.com/HSS.Hrvatska i na Twitter kanalu: https://twitter.com/HSSHrvatska.

Govorit će dr. sc. Boris Jokić, stručnjak s Instituta za društvena istraživanja; dr. sc. Damir Novotny, ekonomist i poduzetnik te student zagrebačkog Filozofskog fakulteta Bruno Šagi, član Sveučilišne organizacije HSS-a.

Boris Jokić će govoriti o problematici obrazovanja te povezanosti obrazovanja i svijeta rada. Osvrnut će se i na skorašnji početak nove školske godine u okviru epidemije virusa COVID-19. Damir Novotny će upoznati gledatelje i slušatelje s ekonomskim problemima mladih, što je jedan od glavnih razloga iseljavanja iz Hrvatske. Analizirat će i dosadašnje mjere za opstanak mladih u Hrvatskoj. Bruno Šagi će govoriti o problemima studentske populacije, naročito u današnjim vremenima, punim ekonomskih i socijalnih promjena i neizvjesnosti.

U posljednjih deset godina Hrvatsku je napustilo između 150 i 300 tisuća mladih. Te šokantne brojke su posljedica loših, nedovoljnih, a često i zakašnjelih politika usmjerenih prema mladima. Prema istraživanju Filozofskog fakulteta u Zagrebu predstavljenom 2019. godine, mladi kao razloge iseljavanja navode financijsku situaciju, zatim rasprostranjenost korupcije, osjećaj netrpeljivost, nefunkcioniranje državnih institucija, nekvalitetne životne uvjete te (ne)kvalitetu ponuđenih poslova. Istraživanje je obuhvatilo 1126 sudionika koji su u razdoblju od 2013. do 2019. godine emigrirali u različite zemlje, pri čemu je najviše ispitanika bilo iz Njemačke, Velike Britanije i Irske. 

S druge strane, reforma obrazovanja najspominjanija je reforma u hrvatskoj politici, a njezine rezultate još ne vidimo. Naši gosti će se dotaknuti i te teme. Tribinu će moderirati student Filozofskog fakulteta u Zadru Roko Tadin, ujedno i predsjednik Sveučilišne organizacije HSS-a Zadar.

Sveučilišna organizacija HSS-a izrazila je zabrinutost uoči početka nove akademske godine zbog smještaja 500 studenata u zagrebačkim studentskim domovima.

Činjenica je da su studenti u Republici Hrvatskoj u sve lošijem položaju. Takvu situaciju potvrđuju nam i rezultati natječaja za studentske domove u Zagrebu.

Grad Zagreb obećavao je kako će do rujna pronaći smještaj za oko 500 ljudi koji su nakon potresa smješteni u studentske domove, no to obećanje vrlo vjerojatno neće ispuniti jer studenti useljavaju već za dva tjedna. Tako je oko 500 studenata ostalo bez smještaja. Razlozi za to mogu biti neorganiziranost ili nezainteresiranost za rješavanje problema. Smatramo da je razlog ipak ovaj drugi. Krivci za cijelu situaciju su Studentski centar u Zagrebu i Grad Zagreb.

Također, važno je spomenuti još jedan problem koji je nastao u ovim “korona mjesecima”. Gotovo svaki student u Republici Hrvatskoj mora raditi kako bi mogao studirati. Dokaz o padu broja studenata-radnika vidljiv je prema broju podignutih studentskih ugovora u odnosu na isti vremenski period prošle godine. Pojavom virusa COVID-19 mnogi studenti dobili su otkaze, a gubitak prihoda nije im nadoknađen. Osim toga, većina studenata mora plaćati smještaj bez obzira na situaciju.

Smatramo da se od početka pandemije virusa COVID-19 studentima komplicirala situacija (od problema s propusnicama do problema spomenutih u ovom priopćenju). Očito je, zaboravilo se na to da su i studenti pomagali u borbi protiv virusa (primjerice u izradi maski na 3D printerima).

Nadamo se da će krivci izvući pouku te da će u budućnosti više ulagati u povećanje kvalitete studentskog života. Mi ćemo kao organizacija svakako pratiti što rade i kako rade.

Dana 8. kolovoza 1928. godine u 57. godini života umro je suosnivač HPSS-a (kasnije HSS) i velikan hrvatske povijesti Stjepan Radić. Njegova je smrt bila posljedica komplikacija nastalih pri atentatu u tadašnjem Parlamentu 20. lipnja, a zdravstveno stanje nakon ranjavanja dodatno mu je bilo otežano i zbog dijabetesa od kojeg je bolovao. Poslije ranjavanja imao je stalno povišenu temperaturu, dobio je upalu pluća i na kraju, podlegao srčanom udaru.

Naime, u Stjepana Radića pucao je iz revolvera radikalni zastupnik Puniša Račić, koji je tom prilikom ubio Đuru Basaričeka i Pavla Radića (nećaka Stjepana Radića). Stjepana Radića, Ivana Pernara i Ivana Granđu je teško ranio.

Radić je pokopan na zagrebačkom groblju Mirogoj, a njegova sahrana je najmasovniji događaj u modernoj hrvatskoj povijesti. Točan broj ljudi koji su se okupili na njegovoj sahrani nije poznat, različiti izvori navode između 200 i 300 tisuća. U svakom slučaju više nego što je Zagreb tada imao stanovnika.

Atentat na Radića i hrvatske zastupnike zapravo je bio uspješan pokušaj gušenja demokratskih odnosa u tadašnjoj državi, jer je ubrzo uspostavljena Šestosiječanjska diktatura.

Tko je bio Stjepan Radić?

Inicijatora i suosnivača Hrvatske seljačke stranke Stjepana Radića se danas u Hrvatskoj najčešće doživljava kroz prizmu njegove mučeničke smrti, koja u drugi plan potiskuje daleko važniju činjenicu da se radi o jednom od najvećih hrvatskih političara, prosvjetitelju i organizatoru hrvatskog naroda te prvom političaru uz kojeg je stala većina Hrvata, a slijedile su ga i nacionalne manjine.

Radić je bio i mnogo više od toga, jer je u hrvatsku politiku uveo temu ljudskih prava, prvi je progovorio o pravima žena i zalagao se da one u Hrvatskoj dobiju pravo glasa, prvi je zastupao mirotvorstvo i republikanizam, bio je odličan i često neobuzdan govornik, a kao prvi diplomirani politolog u Hrvatskoj, s pariškom diplomom, napisao je brojne radove s temama iz politike, gospodarstva, povijesti i kulture.

Također je među prvima u Saboru problematizirao teme koje danas zovemo ekološkima. Bio je borac za prava potlačenih slojeva društva, ali i žestoki protivnik korupcije.

U četvrtak 30. srpnja održana je Glavna izborna skupština HSS-a na kojoj je 64,5 posto delegatkinja i delegata izabralo novo vodstvo HSS-a.

Za predsjednika stranke izabran je aktualni predsjednik Krešo Beljak. Za potpredsjednike su izabrani kandidati iz pet hrvatskih regija te jedan iz Grada Zagreba. Tako su delegatkinje i delegati povjerenje dali Klari Šćuki iz Brodsko-posavske županije, Hrvoju Petriću iz Koprivničko-križevačke županije, Vlatku Smiljaniću iz Grada Zagreba, Teu Jeličiću iz Splitsko-dalmatinske županije, Tomislavu Boljaru iz Karlovačke županije te Branku Graši iz Primorsko-goranske županije.

Za tri birana člana Predsjedništva izabrani su Dražen Draganić iz Zagrebačke županije, Mario Tomašek iz Međimurske županije i Tomislav Pinterić iz Osječko-baranjske županije.

Izabrane su i članice i članovi te zamjene članica i članova Nadzornog odbora, Statutarnog povjerenstva i Časnoga suda.

“Danas je HSS izabrao novo vodstvo koje će voditi stranku sljedeće četiri godine. Hvala im na tim glasovima, zahvaljujem i svima onima koji su glasali za ostale članove, ali i onima koji nisu glasali. I to je poruka, i meni i svima nama, poruka koju ćemo jako dobro razumjeti, poruka da je HSS i dalje u problemima, poruka da se moramo svi dobro odmoriti, udahnuti i nakon toga odmah vrlo brzo krenuti raditi, jer pred nama su lokalni izbori na kojima je HSS oduvijek bio treća stranka u Hrvatskoj”, rekao je izabrani predsjednik Beljak nakon Skupštine.

Na pitanje novinara u čemu vidi optimizam da će HSS na predstojećim lokalnim izborima ponovno biti treća stranka u Hrvatskoj, Beljak je rekao kako je na stranci da napravi balans između državne i lokalne politike te da će raditi na tome da velika većina HSS-ovih županijskih organizacija izađe na izbore sa svojim kandidatima. 

“Onda uspjeh sigurno neće izostati. Mi se moramo vratiti na teren, raditi s ljudima, približavati im svoje politike jer je taj dio u zadnje četiri godine izostao. Svjestan sam da su loši rezultati HSS-a na parlamentarnim izborima isto tako većim dijelom ili jednim dijelom, moja krivica. Napravit ću sve od sebe da se te pogreške iz prošlosti ne ponavljaju, nego da zajedno gradimo i dižemo HSS kako bi se vratili tamo gdje nam je mjesto”, zaključio je Beljak.

Glavna izborna skupština ove se godine zbog epidemije COVID-19 odvijala u posebnim uvjetima pa su tako delegati mogli glasati na biračkom mjestu u središnjici stranke u Zagrebu, ali i elektroničkim i telefonskim putem.

U subotu 1. kolovoza s početkom u 20 sati održat će se digitalna tribina HSS-a “Prema zelenoj Hrvatskoj”.

Uvodno će dr. sc. Hrvoje Petrić, povjesničar i potpredsjednik HSS-a napraviti pregled razvoja ekološke svjesti u Hrvatskoj. Potom će govoriti ekolog Vjeran Piršić o potencijalima solarne energije, gradonačelnik Križevaca Mario Rajn o zelenim politikama u urbanim područjima, a predsjednik HSS-a Štitar Stjepan Gašparović o zelenim politika u ruralnim područjima.

Moderator je potpredsjednik Sveučilišne organizacije HSS-a Roko Tadin, tribina će trajati oko 1:15 sati, a može se pratiti na službenoj HSS-ovoj Facebook stranici: https://www.facebook.com/HSS.Hrvatska

U prilog najavi tribine podsjećamo kako je nedavno članak „Five centuries of human observation reveal Europe’s flood history“ čiji je autor dr. sc. Hrvoje Petrić objavljen u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature.

Članak je važan jer je, između ostalog, utvrdio kako su u protekla tri desetljeća Europu poharale najveće poplave rijeka, ako se uzmu podaci u posljednjih 500-tinjak godina. U istraživanju je utvrđeno kako karakteristike europskih poplava posljednjih desetljeća nisu slične onima iz prethodnih stoljeća. Petrić je posebno obradio poplave rijeke Drave od 16. stoljeća do suvremenosti.

Kako je za potrebe članka korištena bogata europska povijesna dokumentacija o povijesti poplava, ona bi mogla biti od pomoći kreatorima politika u razvijanju strategije upravljanja poplavama u budućnosti. Poplave su na mnogim mjestima snažnije nego prije, vremenski razmak između njih je promijenjen, a odnos između pojave poplava i temperature zraka preokrenut.

U prošlosti su se poplave češće događale u hladnim razdobljima, dok je danas globalno zagrijavanje jedan od glavnih pokretača njihovog porasta, navodi se u članku koji potpisuju 42 koautora iz raznih dijelova Europe, među kojima je i potpredsjednik HSS-a i povjesničar Hrvoje Petrić.

Nature je jedan od najprestižnijih časopisa u kojem se može objaviti izvorni istraživački rad u prirodnim znanostima, a znanstvenici iz humanističkih znanosti poput povijesti vrlo teško i rijetko mogu u njemu objavljivati. Časopis Nature pokrenut je 1869. godine, a za znanstvenike  predstavlja izvor nekih od najvažnijih radova u povijesti znanosti.

„Najčešće se objavljivanje u njemu smatra velikim profesionalnim uspjehom, koji otvara mnoga vrata, a svaki rad hrvatskih znanstvenika doprinosi vidljivosti naše domovine i moga zavičaja”, ističe dr. sc. Hrvoje Petrić.

Glavna izborna skupština HSS-a će se održati sutra, u četvrtak 30. srpnja od 7 do 19 sati, a novo vodstvo stranke birat će 965 delegata iz svih županijskih organizacija.

Dva su kandidata za Predsjednika HSS-a – aktualni predsjednik Krešo Beljak i glavni tajnik Željko Lenart.

Osim Predsjednika stranke, Glavna izborna skupština bira i šest potpredsjednika, tri birana člana Predsjedništva te članove i zamjenike članova Nadzornog odbora, Statutarnog povjerenstva i Časnog suda HSS-a.

S obzirom na epidemiološku situaciju u Hrvatskoj delegati će, osim na biračkom mjestu u središnjici HSS-a u Zagrebu, moći glasati i elektroničkim/telefonskim putem.

Rezultati glasanja trebali bi biti poznati istoga dana oko 21 sat.