Predsjednica HSS-a Zagrebačke županije Martina Glasnović izabrana je za predsjednicu Županijske skupštine Zagrebačke županije uz podršku HDZ-a. Odluku o takvoj suradnji donio je Odbor HSS-a Zagrebačke županije, iako je HSS četiri vijećnička mandata osvojio na zajedničkoj listi sa SDP-om. Konstituiranje Skupštine nije uspjelo dva puta, te su nakon toga uslijedili dugotrajni i mučni pregovori u kojima je došlo do mimoilaženja između SDP-a i HSS-a, a posredstvom nekih drugih stranaka.

Nakon što je objavljeno kako će Martina Glasnović postati predsjednica Skupštine uz podršku HDZ-a krenuli su medijski napadi na predsjednika HSS-a Krešu Beljaka, iako on kao predsjednik stranke nema nikakve veze s odlukom vodstva HSS-a Zagrebačke županije. Niti je vodstvo HSS-a Zagrebačke županije dužno tražiti dopuštenje Predsjedništva stranke kao niti Predsjednika o sklapanju dogovora na lokalnoj i regionalnoj razini.

U povodu tih događaja, predsjednik HSS-a Krešo Beljak obratio se javnosti priopćenjem.

Bez namjere da se bilo kome opravdavam, jer nemam zbog čega, osjećam ipak potrebu napisati par redaka radi brojnih ljudi, koji su nažalost, podlegli senzacionalističkim naslovima koji nemaju puno veze s tekstovima ispod njih.

2017. godine u travnju kad je HDZ krenuo u potragu za rukama u Saboru, počeo je strašan pritisak na HSS. Trajalo je tjednima, svakodnevno, 0-24. Mediji su pisali kako smo mi Plenkovićevi žetoni, iako smo to stalno demantirali. Naravno, nitko nam nije vjerovao, ali zašto i bi? Otkako je HSS prvi put ušao u Vladu s HDZ-om 2008. godine (da, to je bilo prvi put, iako je percepcija drugačija), kola su krenula nizbrdo. S razlogom nas se nazivalo trgovačkom strankom.

Što se tiče te 2017. godine, rasplet situacije je poznat. HSS se nije prodao, nismo ušli u Vladu s HDZ-om niti smo razmišljali o tome. Cijelo vrijeme smo komunicirali iskreno i otvoreno. Tada sam bio predsjednik stranke tek nešto više od godinu dana, a odluka da ne uđemo u koaliciju s HDZ-om nije bila moja, nego su tako odlučila središnja stranačka tijela.

Nažalost, to što smo ostali dosljedni i pošteni, javnost nije prepoznala. Pokazali su to naši rezultati na svim sljedećim izborima nakon toga. Ali, treba biti pošten pa reći da smo prije svega, mi sami krivi za to, počeli smo se baviti sami sobom, javnost je svjedočila svakodnevnim svađama unutar stranke; a nauk, politike i odluke stranačkih tijela tumačio je baš svatko. Uglavnom oni bez ikakvog legitimiteta, a za to su dobivali prostor u medijima. Objavljivane su potpune sumanutosti, i o meni i o funkcioniranju stranke. Ne znam sjećate li se, ali prošle godine su pisali da sam izbačen iz HSS-a, iako se predsjednika prema Statutu ne može izbaciti. Naše članstvo često pita zašto ne demantiramo dezinformacije u medijima. Naravno da demantiramo, kao što smo i zlonamjerne konstrukcije o mom izbacivanju, ali naslovi su i dalje vrištali da sam izbačen. Tretman je to kakav nijedna druga stranka nema. Zašto? Ne znam, vjerujem da je nekome to bilo, i još je u interesu.

Tako je većina naslova i posljednjih desetak dana bila manipulativna. Iako kao predsjednik stranke nemam nikakve veze s tim, odluka jedne naše županijske organizacije je u pojedinim medijima popraćena ovakvim naslovima: “Beljak se prodao”, “Beljak se dogovorio s HDZ-om”, “Beljak spasio HDZ”… Neki naslovi su u međuvremenu promijenjeni. Ako su bili točni, objektivni i profesionalni, ne znam zašto je došlo do ispravka. No, tu borbu s vjetrenjačama ne mogu voditi. Što se mene tiče, mirno spavam. Isto tako jasno mi je da se na takve naslove više “klika” i da donose profit medijskim kućama, ali i nepopravljivu štetu onima o kojima se tako piše. Nikakvim demantijima ne možete popraviti učinjenu štetu.

Da, HSS-ove organizacije u nekim županijama, gradovima ili općinama koaliraju s HDZ-om i to nije od jučer. Tako je to već dugi niz godina, a predsjednik stranke nema ovlasti to im zabraniti. Ovlasti za to ima Glavni odbor HSS-a, ali tamo za takvu odluku nikad nisam imao većinu. Uostalom, niti druge stranke nemaju slične “zabrane” ili ih imaju (što je još gore), ali ih ne poštuju.

Mislim da to i tako nije presudno za politički smjer stranke, jer se na lokalnoj i regionalnoj razini ne vodi državna, prava ideološka politika već se tamo uglavnom odlučuje o komunalnoj tematici. Očito tako misle i druge stranke, jer kako inače objasniti da bi recimo SDP-u Zagrebačke županije bilo prihvatljivo koalirati s Domovinskim pokretom i Mostom? To su naime, pokušali dogovoriti. No, ima tu i drugih, javnosti nepoznatih detalja i interesa oko pregovora u Zagrebačkoj županiji. Na sreću ili nažalost, tako stvari funkcioniraju u politici i nikad nisu crno-bijele, kao i u životu uostalom.

Moje mišljenje o HDZ-u se nije promijenilo, samo se u međuvremenu pojavilo još nekoliko političkih opcija koje po svemu što rade opasno konkuriraju HDZ-u, a sve mi se čini da su čak i gori od njih. Vrijeme će pokazati. Baš kao što će vrijeme pokazati i da će moja ruka u Saboru, sve dok se bavim politikom, uvijek biti protiv HDZ-a. Ma što pisali mediji.

Josip Štorek debitantsko je lice na ovdašnjoj političkoj sceni; u veljači ove godine odlučio je pristupiti Hrvatskoj seljačkoj stranci, a tri mjeseca kasnije postao je općinski načelnik Cerne.

“Još uvijek nemam osjećaj da sam političar”, govori nam Štorek, neoženjeni poljoprivredni tehničar s 10-godišnjim radnim iskustvom u poljoprivrednom sektoru koji je desetak dana nakon pobjede na lokalnim izborima proslavio 30. rođendan.

“Nisam najmlađi načelnik u Vukovarsko-srijemskoj županiji, stranački kolega i novi načelnik Općine Štitar Stjepan Gašparović godinu je dana mlađi. Ne znam ima li tko mlađi od njega.”

OK, kad smo spoznali otkad je u politici, možemo li doznati – otkud u politici?

“U Cerni se osjetilo nezadovoljstvo prema lokalnoj vlasti do te mjere da se stvorila kritična masa mladih ljudi okupljenih oko HSS-a, kojima sam pristupio i ja. Sjeli smo za stol i rekli; ‘ajmo pokušati!”

Sve ostalo sad je već povijest…

“U seriji naših razgovora i dogovora pojavila se ideja da ja budem kandidat za načelnika. Prihvatio sam, ne bez razmišljanja.”

Pobjeda na izborima bila je teška, tijesna… Semafor je na kraju pokazao: Josip Štorek (HSS) – Goran Begović (HDZ) 1.068 – 1.021!

“Vjerovao sam u pobjedu, u protivnom ne bih ni ulazio u sve ovo. U konačnici, nisu lokalni izbori Olimpijske igre na kojima je mnogima važno tek sudjelovati. Upustili smo se u izbornu utrku s jasnom pobjedničkom ambicijom, vjerovali smo u naš program. Isto tako, znali smo da će biti teško, jer HDZ je u Općini Cerna (koja osim Cerne uključuje i naselje Šiškovci, op. a.) bio jak, pravi bastion.”

Već po objavi prvih rezultata o izlaznosti bilo je jasno da Štorek ima realne izglede zaustaviti Begovića na putu prema njegovu četvrtom načelničkom mandatu!

“Izlaznost je bila velika i to je ulijevalo nadu da pobjeda nije nemoguća misija. HDZ-ovi birači su disciplinirani, oni izlaze na birališta i ako „padaju sjekire”. No, mi smo uspjeli izvući van mnogo onih koji su željeli promjenu” – prisjeća se Štorek te napete svibanjske nedjelje u Cerni.

HSS osigurao je većinu i u Općinskom vijeću; ima pet vijećnika (Mario Kesegić, kasnije izabran za predsjednika OV-a, Mislav Pažur, Blanka Salić, Luka Peičić i Krešimir Kolođi), uz jednog vijećnika Domovinskog pokreta (Stjepan Murat) i jednog nezavisnog (Stanko Vukšić) – taman dovoljno!

“HDZ je osvojio šest vijećničkih mjesta, bio je blizu i sedmog. Zagreb je, valjda, bio prebrojan, a Cerna još ne. Ne znam ni sam koliko su se puta prebrojavali glasovi. Ne, kasnije nije bilo problema oko sastavljanja većine, jer je bilo jasno da i Domovinski pokret i Stanko Vukšić žele promjenu, koja se na kraju i dogodila.”

Što nova energija u Općini Cerna želi, hoće i smatra da može promijeniti?

“Donijet ćemo sigurno veću transparentost u radu, lakši pristup informacijama, poboljšati infrastrukturu, poticati natalitet…, generalno podignuti rad općine na višu razinu. U mnogo toga Cerna i Šiškovci mogu biti ugodnija mjesta za život.”

Nanizao je potom načelnik Štorek i neke kapitalne objekte koji će biti u fokusu (n)ove općinske vlasti:

“Prvo, dječji vrtić. Ishodili smo građevinsku dozvolu, slijedi parcelacija. Drugo, izgradnja sportsko-rekreacijskog centra, građevinsku dozvolu također već imamo. Oba projekta prijavljujemo na EU fondove, uvjeren sam da će do kraja ovoga mandata biti i realizirana. Obnova i rekonstrukcija postojećih staza se podrazumijevaju, u dvije najveće ceranske ulice staze su u katastrofalnom stanju. U Šiškovcima je u tijeku izgradnja kanalizacijske mreže nakon čega će slijedi asfaltiranje većeg dijela šiškovačkih ulica.”

Malo o pronatalitetnoj politici…?

“Za prvo dijete od 2022. godine podižemo naknadu s 2.500 na 3.000 kuna, a poticanje stambenog zbrinjavanja mladih obitelji pri kupnji ili gradnji prve nekretnine s 20.000 na 30.000 kuna.”

Štorek polako, ali sigurno hvata konce u načelničkoj ulozi, a umjesto zaključka poručuje:

“Načelnik sam svim mještanima Cerne i Šiškovaca, bez obzira na to jesam li bio njihov izbor prošloga svibnja. Vjerujem da svi žitelji naše općine žele bolje uvjete života, dostupan vrtić, bolju perspektivu mladima… Naš pogled ne seže samo do sljedećih izbora, nego mnogo dalje u budućnost, važna nam je dugoročna dobrobit za našu općinu. Ceranci i Šiškovčani ukazali su mi povjerenje, nisam imao ranije prigodu javno im na tome zahvaliti, pa to sada činim, a ja od njih tražim sudjelovanje u promjenama i donošenju odluka za razvoj Općine Cerna. Zajedno možemo ostvariti sve potencijale naše općine i učiniti ju boljim mjestom za sve”, zaključuje Štorek.

Izvor: Vinkulja.hr

U vezi najave trećeg pokušaja konstituiranja Županijske skupštine Zagrebačke županije, a s obzirom na medijske napise te pojedine neistinite tvrdnje u medijima, HSS Zagrebačke županije je reagirao priopćenjem.

“Kao posljedica dva neuspješna pokušaja konstituiranja Županijske skupštine, Zagrebačka županija nalazi se pred mogućim novim izborima.

Nakon prvog nekonstituiranja Županijske skupštine, Odbor HSS-a Zagrebačke županije je još 1. srpnja ove godine donio zaključak kako će za predsjednika Županijske skupštine podržati kandidata s liste koja je osvojila najviše glasova birača, tj. iz redova SDP-a ili HSS-a. Tijekom razgovora, većina stranaka je bila suglasna da kandidat ili kandidatkinja za predsjednika odnsono predsjednicu Županijske skupštine bude iz HSS-a. Među strankama koje su bile suglasne s tim prijedlogom bio je i SDP.

U ovoj gospodarskoj situaciji te otežanom funkcioniranju uslijed korona krize, a u cilju što brže sanacije potresom pogođenih područja, trošak novih izbora od oko 5 milijuna kuna javnog novca, HSS Zagrebačke županije smatra štetnim i neodgovornim prema stanovnicima naše Županije.

Slijednom navedenog, a približavanjem roka za održavanje treće (posljednje) konstituirajuće sjednice, Odbor HSS-a Zagrebačke županije donio je 28. srpnja 2021. godine odluku da će HSS, ako postoji podrška stranaka i vijećnika izabranih u Županijsku skupštinu kojima je prihvatljiv kandidat ili kandidatkinja HSS-a za predsjednika odnosno predsjednicu Županijske skupštine, preuzeti odgovornost obnašanja te funkcije u cilju konstituiranja i početka rada Županijske skupštine kao predstavničkog tijela.

Stoga, u vezi medijskih napisa, predmet navedene odluke nije sklapanje koalicijskih sporazuma. Također, vrijeme će pokazati zašto je SDP iznenada promijenio mišljenje te dao podršku isključivo Fokusovom kandidatu ili kandidatkinji za predsjednika odnosno predsjednicu Skupštine, a ne više HSS-u s kojim je bio na zajedničkoj listi.”

U utorak, 20. srpnja u Jastrebarskom i Kupincu obilježen je Dan dr. Vladka Mačeka. Svečanost je počela sjednicom Gradskog vijeća Grada Jastrebarskog te polaganjem vijenaca i paljem cvijeća pred spomen-bistom dr. Mačeka u Jastrebarskom, gradu Zagrebačke županije u kojem se radio.

Potom je vodstvo HSS-a predvođeno predsjednikom Krešom Beljakom odalo počast Mačeku pred njegovim kipom u Kupincu, gdje je Maček imao imanje na kojem je boravio i radio te čak dio vremena proveo u kućnom pritvoru kada su ga vlasti NDH zatvorile.

Počast Mačeku odale su i stranačke asocijacije predvođene koordinatoricom stranačkih asocijacija i predsjednicom Kluba seniora HSS-a Marijom Ledinski Anić te delegacija HSS-a Zagrebačke županije predvođena predsjednicom te županijske organizacije Martinom Glasnović.

Obilježavanje Dana dr. Vladka Mačeka završena je predavanjem Maček, Kupinec i 1941. godina koje je održao potpredsjednik HSS-a i povjesničar Hrvoje Petrić.

U utorak 20. srpnja obilježavamo Dan dr. Vladka Mačeka u povodu 142. godišnjice njegova rođenja. Program počinje svečanom sjednicom Gradskog vijeća Grada Jastrebarskog u 18 sati. Potom će vodstvo HSS-a predvođeno predsjednikom HSS-a Krešom Beljakom, delagacija Grada Jastrebarskog kao i vodstva HSS-ovih stranačkih asocijacija te brojne članice i članovi HSS-a položiti vijence i zapaliti svijeće pred bistom dr. Mačeka. Sveta misa zadušnica bit će služena s početkom u 19 sati u Pastoralnom centru crkve sv. Nikole biskupa u Jastrebarskom.

Program obilježavanja Dana dr. Vladka Mačeka nastavit će se u Kupincu gdje će u 20 sati potpredsjednik HSS-a i povjesničar Hrvoje Petrić održati predavanje “Maček, Kupinec i 1941. godina”.

“Već sam tri puta ovdje govorio o prevari poljoprivrednih proizvođača s područja Sisačko-moslavačke županije. Njihov kukuruz je preuzet 2019. godine i nikada nije plaćen. O toj temi je bilo riječi u prilogu emisije Plodovi zemlje. Nažalost, ni nakon javnog istupa prevarenih poljoprivrednih proizvođača nema nikakvog efekta”, rekao je Željko Lenart u Hrvatskom saboru.

“Naš pravosudni sustav je korumpiran na svim razinama. Žalosno je da je najveći ‘reformator’ našeg pravosuđa Zdravko Mamić koji je doveo do privođenja i zatvaranja nekih sudaca. Na svjetlo dana je stavio dokazanu korupciju, a stvar je daleko gora nego što se čini”, poručio je.

“Poljoprivrednici nisu dobili novac, oni koji su ih prevarili nisu niti blizu da budu osuđeni za ovu prevaru koju su počinili, a poljoprivrednici za sve imaju dokumente! Prevareni su proizvođači koji jedva krpaju kraj s krajem. Iz rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Sisku vidi se da se pokušavaju zataškati imena nekih ljudi. Piše da je kukuruz predan u Hrvatskoj Dubici, ne spominje se ime i prezime onoga kod koga je predan i govori se o ljudima koji su pobjegli u BiH jer imaju državljanstvo, što je već postao standard”, rekao je Lenart te pozvao institucije na djelovanje u ovom slučaju.

“Ovim putem pozivam naše pravosuđe, DORH, Ministarstvo pravosuđa i premijera da konačno pokušaju u ovoj državi ispraviti barem neku nepravdu! Ovdje se radi o onima koji proizvode hranu, koji su još ostali u Posavini nizvodno od Siska gdje svaki dan ima sve manje ljudi. Na ovakav način će i oni prestati proizvoditi hranu i jednostavno napustiti naše ruralne krajeve. Čemu se ulaže novac u potpore i izvlači iz europskih fondova ako više nikoga neće biti na selu?”, zaključio je zastupnik HSS-a.

Predsjednik Sveučilišne organizacije HSS-a Bruno Šagi je podržao miran prosvjed “Rasizam ubija! Romi žele živjeti!” u organizaciji Romske organizacije mladih Hrvatske.

“Nacionalne manjine (najviše Romi) u Republici Hrvatskoj doživljavaju diskriminaciju potaknutu rasističkim te radikalnim i ekstremističkim stavovima pojedinaca. Tu diskriminaciju kao društvo ne smijemo rješavati nasilnim putem, već reformama i kvalitetnim prijedlozima. Prosvjed je bio potaknut i jednim tragičnim događajem. Nedavno je u Češkoj na sličan način kao George Floyd ubijen Stanislav Tomaš (bio je Rom) – policajci su klečali na njemu preko 5 minuta. Smatram da su zahtjevi istaknuti na ovom prosvjedu ostvarivi i da uvelike mogu poboljšati položaj Roma u budućnosti. Također, smatram da bi se u školama kroz nastavu puno veći naglasak trebao stavljati na poštivanje različitosti (vjerskih, rasnih, rodnih, spolnih, seksualnih, nacionalnih, itd.). Drago mi je da je Romska organizacija mladih Hrvatske odlučila organizirati ovaj prosvjed i pokazati da je spremna stati protiv diskriminacije i rasizma. Romski jezik ne znam, no znam da “Rom” na romskom jeziku znači čovjek – zato budimo ljudi i krenimo u izgradnju društva koje će konačno reći “Ne rasizmu!” i u kojem će se različitosti poštovati”, kazao je Bruno Šagi na prosvjedu.

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak poručio je kako se HRT, uz mnogo hrvatskih sramota, pretvorio u jednu od najvećih sramota.

Najavio je kako HSS neće podržati razrješenje Kazimira Bačića jer smatra da on treba ostati kao ogledalo vladajućih.

“Ništa se neće promijenit dolaskom nekog drugog s istim političkim backgroundom kao ni Kunićevo imenovanje vršiteljem dužnosti. HRT kao mastodont treba skinuti s grbače građana i ukinuti pretplatu”, poručio je.

Na nedavno održanim sjednicama Predsjedništva i Glavnog odbora HSS-a usvojene su smjernice za izradu novog programa naše stranke. U skladu s tim, voditelj Stručnog vijeća HSS-a Teo Čolan uputio je svim članicama i članovima Glavnog odbora HSS-a te svim županijskim, gradskim i općinskim organizacijama dopis u kojem se navode područja na koja će HSS u sljedećem razdoblju usmjeriti djelovanje.

• Poljoprivreda, ribarstvo i ruralni razvoj

Stranka koja u svom nazivu ima pridjev „seljačka“ obvezna je aktivno politički djelovati na uklanjanju uzorka koji su doveli do depopulacije hrvatskog sela, pada poljoprivredne proizvodnje, tehnološke zaostalosti  i nekonkurentnosti domaće poljoprivrede.

• Zaštita okoliša i prirode

Klimatske promjene, obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost, ugroženost zdravlja stanovništva od raznih zagađenja i dr. samo su dio problema za koje želimo tražiti i predlagati rješenja te poticati programe i projekte koji u sebi imaju ugrađene elemente zaštite prirode i okoliša, a sve u svrhu održivog razvoja domovine.

• Demografija

Dosadašnje mjere kroz osnivanje ministarstva, davanje financijskih i drugih poticaja nisu rezultirali porastom prirodnog priraštaja. Politička i medijska šutnja nameće društvenu obvezu stranci da usmjeri svoje djelovanje i na ovo područje u svrhu opstanka i ostanka našeg naroda na ovim prostorima.

• Obrazovanje i odgoj mladeži

Djeca su naša budućnost, a kvalitetno obrazovanje omogućava stjecanje primjenjivih znanja i vještina koje uz odgojne vrijednosti predstavljaju temelj društvenog razvoja naše domovine. Nastavnici su ključni dio obrazovnog procesa i njihov glas mora imati veću težinu u izradi i provedbi obrazovnih programa.

• Financije i proračun

Financiranje svih društvenih djelatnosti i razvojnih programa mora imati izvorište u transparentnom i realnom proračunu koji ne smije pretjerano opteretiti građane i gospodarstvo niti zanemariti razvojne potencijale društva i lokalne sredine.

Stručno vijeće moli sve članice i članove HSS-a da se aktivno uključe u rad povjerenstava i svojim prijedlozima pomognu oblikovanju političkog okvira stranke u budućem srednjoročnom (trogodišnjem) razdoblju. Od iznimne je važnosti, ističu, da se usredotočimo na sadašnje izazove i buduće trendove, u svrhu poboljšanja utjecaja stranke na društvo.

Stručno vijeće je otvoreno i za ideje i mišljenja koja su izvan gore navedenih tematskih područja uz zamolbu da budu dostavljena do kraja rujna ove godine.

Na današnji dan, 20. lipnja 1928. godine u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije u Beogradu, izvršen je atentat na zastupnike HSS-a Stjepana Radića, Pavla Radića, Đuru Basaričeka, Ivana Granđu i Ivana Pernara.

 

Općeprihvaćena i većim dijelom neosporna povijesna percepcija uzroka tog zločinačkog čina jest ubojstvo hrvatskih političara zbog njihove kritike velikosrpske i antihrvatske politike te njihove kritike i ukazivanja na bezobzirnu pljačku i korupciju vladajućih Radikala i beogradskog Dvora.

Manje poznat i historiografski još nedovoljno istražen uzrok mogao bi biti i Radićev pokušaj širenja političkog utjecaja izvan granica Hrvatske, konkretno na Srbiju. Iako je prvi takav Radićev pokušaj na izborima 1927. godine bio neuspješan, ubrzo nakon toga sklopio je politički savez s Pribićevićem i hrvatskim Srbima.

To je na nekim idućim izborima moglo uroditi mnogo boljim rezultatom i u samoj Srbiji te potencijalno ugroziti većinu u Skupštini koju su do tada bez problema činile stranke odane Karađorđevićima. Tako bi im Stjepan Radić doista postao ozbiljno opasan, jer bi njegovo političko djelovanje nadišlo limitirano, isključivo hrvatsko područje djelovanja i podrške.

Treba još reći i da je ubojica Puniša Račić osuđen na 20 godina robije koju je izdržavao gotovo samo formalno, uz sve moguće beneficije i svakodnevnu slobodu izlaska iz zatvora. Sve do 16. listopada 1944. godine, kada su ga partizani, odmah po oslobođenju Beograda, prijekim sudom osudili na smrt i strijeljali.

U znak sjećanja na Stjepana Radića i lipanjske žrtve, delegacija HSS-a položila je vijenac i zapalila svijeće na njihovu grobu na Mirogoju.

Neka im je vječna slava i hvala. 🙏