Naše članice i članovi po 17. put hodočastili su u nedjelju 18. rujna 2022. u Mariju Bistricu.
Na početku sve prisutne pozdravio je domaćin, predsjednik ŽO HSS-a Krapinsko-zagorske županije Dražen Cvek i predsjednica Koordinacije asocijacija HSS-a Marija Ledinski Anić. Nakon što su otvorili 17. hodočašće brojni HSS-ovci su se u procesiji uputili u svetište gdje su prisustvovali svetoj misi i Križnom putu nakon nje.

U nedjelju 18. rujna brojne članice i članovi HSS-a hodočastit će u nacionalno marijansko svetište u Mariju Bistricu. 

Okupljanje i otvaranje hodočašća je u 9:30 ispred hotela Kaj odakle u 10 sati kreće procesija hodočasnika prema crkvi na otvorenom gdje će prisustvovati svetoj misi u 11 sati, a kasnije Križnom putu.

U Središnjici HSS-a održana je zajednička sjednica Odbora asocijacija HSS-a na kojem su HSS-ove asocijacije (Organizacija žena “Hrvatsko srce”, Organizacija mladih HSS-a, Klub seniora HSS-a, Sveucilišna organizacija HSS-a, Organizacija branitelja “Hrvatski sokol”) zajedno napravile plan sljedećih aktivnosti i analizirale dosadašnje.

Povodom Međunarodnog dana mladih Sveučilišna organizacija HSS-a i Organizacija mladih HSS-a sudjelovale su zajedno sa Forumom mladih SDP-a, Možemo – političkom platformom, IDS-om i Domovinskim pokretom na sastanku političkih pomladaka parlamentarnih stranaka na temu „Stanje sektora mladih u Republici Hrvatskoj“, a sudjelovao je i najveći savez organizacija mladih Mreža mladih Hrvatske – Croatian Youth Network.

“Iako smo ideološki različite političke stranke, kao mladi ljudi stojimo zajedno u pitanju položaja mladih. Važno je spomenuti da Vlada Republike Hrvatske godinama nije donijela Nacionalni program za mlade (NPM). Želimo kvalitetan Nacionalni program za mlade (NPM) te ćemo zagovarati njegovo donošenje! Mlade u Hrvatskoj muče mnogi problemi kao što su: stanovanje, loše plaćeni poslovi, problemi u obrazovanju, itd. Čestitam Međunarodni dan mladih svim mladim osobama!“, rekao nam je Bruno Šagi, predsjednik Sveučilišne organizacije HSS-a.

Dana 8. kolovoza 1928. godine u 57. godini života umro je suosnivač HPSS-a (kasnije HSS) i velikan hrvatske povijesti Stjepan Radić. Njegova je smrt bila posljedica komplikacija nastalih pri atentatu u tadašnjem Parlamentu 20. lipnja, a zdravstveno stanje nakon ranjavanja dodatno mu je bilo otežano i zbog dijabetesa od kojeg je bolovao. Poslije ranjavanja imao je stalno povišenu temperaturu, dobio je upalu pluća i na kraju, podlegao srčanom udaru.

Ima li nas u Hrvatskoj koji smo spremni živjeti po načelima Stjepana Radića pitanje je koje si mnogi HSS-ovci postavljaju proteklih 20-ak godina, a prema broju prodaja, izdaja i prelijetanja bivših deklariranih radićevaca u druge stranke i nezavisne  kandidate  može se donijeti jedini racionalni zaključak: sve nas je manje!

Stjepan Radić još 1928. tražio depolitizaciju državnog aparata jer samo na taj način javna uprava može ispuniti svoju ulogu služenja narodu neovisno koja politička stranka ili opcija sastavlja vladu i donosi strategije.

Danas imamo situaciju u kojoj  državni aparat ponosno ističe stranačke iskaznice jer znaju da im je to sigurna obrana od nerada i nečinjenja kojem su skloni. U  Republici Hrvatskoj godinu i pol dana od potresa na Baniji narod ljetuje i zimuje u kontejnerima, nakon dvije godine nema obnove u Zagrebu.

Republika Hrvatska uvozi naftu jer njeni službenici nisu ništa učinili da bi se nafta eksploatirana u hrvatskim bušotinama prerađivala u Hrvatskoj, uvozi se i plin preko LNG terminala, ali naši službenici ne znaju kako će se ponašati zakupci, ne znamo hoće li plin iz LNG terminala na Krku biti plasiran na hrvatsko ili neko drugo europsko tržite.

Državnom aparatu se možda ipak može nešto i priznati kao rad, aktivno se radi na „privlačenju“ europskih sredstava i brzi kako ih preliti u privatne džepove službenika sa stranačkim iskaznicama.

Narod će još neko vrijeme prigodno klicati „Imamo Hrvatsku“, ne može se procijeniti koliko dugo će takvo klicanje  trajati jer postoji realna opasnost da se najveće hrvatske vojne pobjede uskoro ne slave, jer eto, nije prigodno na komemoracijama pjevati, a prijeti nam velika opasnost da VRO „Oluju“ pretvore u komemoraciju.

Stjepan Radić je vjerovao u suverenu Hrvatsku u kojoj će dostojanstveno živjeti zadovoljan i ispunjen narod, ubijen  je jer nije dopuštao političkim elitama krađu i korupciju, jer je vjerovao u depolitizaciju državnog aparata- danas bismo rekli javne uprave.

Koliko nas ima u Hrvatskoj koji smo spremni živjeti po Radićevim načelima koja su temelj politike HSS-a daleko od korupcije i uvijek u interesu  naroda kojem pripadamo?

HSS-ovci  Brodsko-posavske županije nisu zaboravili svog osnivača i njegove politike, zapalili smo svijeću i položilo cvijeće kod biste Stjepana Radića u Slavonskom Brodu i Starom Petrovom Selu u znak sjećanja na Stjepana Radića koji je preminuo 28.08.2028. od posljedica ranjavanja u beogradskoj Skupštini.

Na današnji dan 1928. godine u 57. godini života umro je suosnivač HPSS-a (kasnije HSS) i velikan hrvatske povijesti Stjepan Radić.
Delegacija HSS-a predvođena predsjednikom stranke Krešom Beljakom odala mu je počast na njegovu grobu u arkadama zagrebačkog groblja Mirogoj.
Tom prilikom Beljak je rekao: “Na Radića su se svi pozivali, no nitko nije ostvario njegovu političku ideju. On bi danas bio jako razočaran. Hrvatska je nažalost leglo korupcije, država koja nema ni S od suverenosti. Hrvatska je danas sve ono što Radić nije htio da bude.”

Radićeva smrt bila posljedica komplikacija nastalih pri atentatu u tadašnjem Parlamentu 20. lipnja, a zdravstveno stanje nakon ranjavanja dodatno mu je bilo otežano i zbog dijabetesa od kojeg je bolovao. Poslije ranjavanja imao je stalno povišenu temperaturu, dobio je upalu pluća i na kraju, podlegao srčanom udaru.
Naime, u Stjepana Radića pucao je iz revolvera radikalni zastupnik Puniša Račić, koji je tom prilikom ubio Đuru Basaričeka i Pavla Radića (nećaka Stjepana Radića). Stjepana Radića, Ivana Pernara i Ivana Granđu je teško ranio.

Bruno Šagi, predsjednik Sveučilišne organizacije HSS-a, osudio je objavu koja se nalazila na Twitter profilu Grüne Jugend (Mladi Njemački Zeleni) u kojoj je njemačka organizacija Hrvatsku povezala s genocidom u Srebrenici: “Osuđujem objavu. Napisali su laž i osramotili se. Ne možemo graditi zdravu budućnost, ako netko mijenja povijesne činjenice koje nije teško provjeriti.”

Danas je objava maknuta uz ispriku Hrvaticama i Hrvatima. Bruno, koji je inače prošlih godina bio i aktivan član, a jedno vrijeme i sukoordinator u Radnoj grupi za demokraciju i uključivost u Federaciji Mladih Europskih Zelenih (FYEG), danas je na to rekao: “Isprika je prihvaćena. Trebamo graditi zdrave i partnerske odnose. Samo tako možemo napredovati.

Drago mi je da su kolege iz Njemačke nakon reakcije prepoznali svoju grešku te korektno reagirali isprikom hrvatskom narodu. Što se Srebrenice tiče, radi se o strašnom zločinu (genocidu) koji trebamo pamtiti da se više nikad i nikome ne ponovi.”

Na današnji dan, 20. lipnja 1928. godine u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije u Beogradu, izvršen je atentat na zastupnike HSS-a Stjepana Radića, Pavla Radića, Đuru Basaričeka, Ivana Granđu i Ivana Pernara.

Općeprihvaćena i većim dijelom neosporna povijesna percepcija uzroka tog zločinačkog čina jest ubojstvo hrvatskih političara zbog njihove kritike velikosrpske i antihrvatske politike te njihove kritike i ukazivanja na bezobzirnu pljačku i korupciju vladajućih Radikala i beogradskog Dvora.

Manje poznat i historiografski još nedovoljno istražen uzrok mogao bi biti i Radićev pokušaj širenja političkog utjecaja izvan granica Hrvatske, konkretno na Srbiju. Iako je prvi takav Radićev pokušaj na izborima 1927. godine bio neuspješan, ubrzo nakon toga sklopio je politički savez s Pribićevićem i hrvatskim Srbima.

To je na nekim idućim izborima moglo uroditi mnogo boljim rezultatom i u samoj Srbiji te potencijalno ugroziti većinu u Skupštini koju su do tada bez problema činile stranke odane Karađorđevićima. Tako bi im Stjepan Radić doista postao ozbiljno opasan, jer bi njegovo političko djelovanje nadišlo limitirano, isključivo hrvatsko područje djelovanja i podrške.

Treba još reći i da je ubojica Puniša Račić osuđen na 20 godina robije koju je izdržavao gotovo samo formalno, uz sve moguće beneficije i svakodnevnu slobodu izlaska iz zatvora. Sve do 16. listopada 1944. godine, kada su ga partizani, odmah po oslobođenju Beograda, prijekim sudom osudili na smrt i strijeljali.

U znak sjećanja na Stjepana Radića i lipanjske žrtve, delegacija HSS-a položila je vijenac i zapalila svijeće na njihovu grobu na Mirogoju.

Neka im je vječna slava i hvala. 🙏

Izaslanstvo ŽO HSS-a Brodsko-posavske županije zapalilo je svijeću svojim osnivačima, učiteljima  i vođama hrvatskog naroda Antunu i Stjepanu Radiću povodom njihovih rođendana. Rođeni su 11. lipnja, Antun 1868., a Stjepan 1871. godine, ali nauk, ideje i vizija su još uvijek aktualni.

HSS-ovci vođeni idejama radićevštine svjesni su da se Hrvatska danas nalazi u izazovnom vremenu u kojem je potrebno uskladiti nacionalni identitet i globalizam koji je postao način življenja mladih ljudi.

Zaključili su da se tradicija treba čuvati kroz očuvanje nošnji, narodnih običaja, glazbe i folklornih manifestacija, ali tradiciju bespogovornog pokoravanja nekakvim „zajedničkim europskim“ vrijednostima ne. Možda najpoznatiju Radićevu rečenicu ‘ne srljajte kao guske u maglu’ izrečenu u trenutku kada su hrvatski političari žurili s ujedinjenjem u državu SHS bez prethodno dogovorenih uvjeta treba staviti u današnji kontekst. Rečenica je bila ‘proročanska’ i nažalost opravdala izrečeno, Hrvati su potpunu  samostalnost u odlučivanju  postigli tek nakon Referenduma o samostalnosti Hrvatske 1991. godine, a Hrvatska neovisnost je obranjena Domovinskim ratom.

HSS je pacifistička stranka koja ne želi ratovima rješavati geopolitičke probleme koji danas nisu mali. Predsjedništvo HSS-a je iz tog razloga donijelo odluku da HSS-ovi  zastupnici u Saboru neće prihvatiti bezuvjetni ulazak Finske i Švedske u NATO jer HSS smatra da se trebaju dogovarati uvjeti i tako zaštititi nacionalne interese, a hrvatski nacionalni interes jesu Hrvati izvan Hrvatske, prije sveg a najranjivija  populacija Hrvata u BIH. Zato poručuju danas „ne srljajmo kao guske u maglu“ jer nakon što se donesu brze odluke vođene globalizmom i nekom „tuđom“ geopolitikom možda će biti kasno, možda ćemo zauvijek izgubiti Hrvate kao konstitutivni narod u BIH.

HSS-ovci inspiraciju za donošenje odluka pronalaze u djelima i govorima prvog obrazovanog hrvatskog politologa i svog  osnivača Stjepana Radića, a zahvalu mu pokazuju obilježavanjem važnih datuma iz njegova života i djelovanja, na obilježavanju rođendana izaslanstvo su činili zamjenik predsjednika HSS-a Davor Vlaović i predsjednica ŽO HSS-a Klara Šćuka u pratnji članova ŽO HSS-a.