U Otoka je održano predavanje na temu „Mara Matočec – prva hrvatska političarka“ u organizaciji Kluba seniora HSS-a Vukovarsko-srijemske županije. Predavač je bio mag. educ. hist. Vlatko Smiljanić, potpredsjednik HSS-a i glavni tajnik Sveučilišne organizacije HSS-a.
Na tom području relativno malo se govorilo o liku i djelu Mare Matočec pa su se članovi, simpatizeri i gosti HSS-a mogli detaljnije upoznati s njenim radom koji je ostavio neizbrisiv trag.
Na predavanje su se odazvali članovi i članice HSS-a Vukovarsko-srijemske županije, a svojim dolaskom podršku su dali predsjednica Organizacije žena HSS-a „Hrvatsko srce“ Brigitte Berulec, tajnik ŽO HSS-a VSŽ i potpredsjednik Koordinacije asocijacija HSS-a Danijel Sofrenović te predsjednica OŽ HSS-a „Hrvatsko srce“ VSŽ Anica Gašparović.

Mara Matočec bila je hrvatska spisateljica, prosvjetno-kulturna aktivistica i prva hrvatska izvorna političarka, jedna od najpopularnijih seljačkih žena u Hrvatskoj, a nažalost zaboravljena. Rođena je u Đelekovcu kraj Koprivnice, 13. listopada 1885. godine.
Njezini preci bili su vjerni pratitelji Hrvatskog seljačkog pokreta, a tako je Mara od mladosti primala prve informacije o politici. U listu Antuna Radića, Domu, vidjela je natječaj za pisanje pjesama čiji su autori seljaci. Ubrzo šalje pjesmu Sibiriji u Dom, koja je pokrenula veliku pozornost. Osim pjesama, pisala je igrokaze i crtice, a smatra se da je napisala oko 1000 pjesama. Kod nje nije bilo velikoučenih fraza, već piše seljačkom mudrošću, onako kako narod razumije i govori.

Pod utjecajem agrarne reforme u Virovitici i nagovora dr. Đure Basaričeka, 1927. godine seli u Koriju kraj Virovitice. Tamo okuplja mladež: vodila je dva zbora (ženski i mješoviti), jednu diletantsku kazališnu družinu i političku organizaciju. Bila je izuzetna govornica i predavačica, a raspravlja kao intelektualac i diplomat. Obilazila je cijelu Hrvatsku i Bosnu kako bi držala predavanja. Surađivala je s brojnim hrvatskim književnim i političkim uglednicima, poput Marije Jurić Zagorke.

Potresena atentatom u beogradskom parlamentu, jedna je od inicijatora prvog spomenika podignutom velikanu HSS-a, dr. Đuri Basaričeku. U politiku ulazi putem Seljačke sloge u kojoj je ostavila svoj trud i rad. Bila je glavni pokretač djelovanja za borbu protiv nepismenosti, javni prosvjetni radnik Seljačke sloge, doživotni član Glavnog odbora Hrvatske seljačke stranke te obnašala brojne druge dužnosti od interesa za narod i najugroženije skupine društva.
Svoja djela nije skupila u jedinstvenu knjigu, nego ih je objavljivala po časopisima i novinama.

Umrla je 8. svibnja 1967. godine u Koriji gdje je njoj u čast 2009. godine otkriven spomenik.
Mara Matočec bila je živi dokument seljačke duhovne snage i stvaralačkog talenta.

Delegacija HSS-a Zagrebačke županije, predvođena predsjednicom Martinom Glasnović, i članovi Hrvatskog sokola odali su počast hrvatskim braniteljima i svima koji su kroz hrvatsku povijest dali i ugradili svoje živote u slobodnu i neovisnu Hrvatsku. Počast je odana u Maksimiru,, kod Mogile, u sjećanje na 8. listopada kada je 1991. godine donesena jednoglasna povijesna odluka o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske sa SFR Jugoslavijom.
Na gradskom groblju Samobor delegacija HSS-a odala je počast i zapalila svijeće na grobu pok. Adolfa Paara, predsjednika Hrvatskog sokola Samobor, prvog ratnog zapovjednika 151. samoborske brigade HV-a koji je neumorno brinuo o hrvatskim braniteljima, pokrenuo brojne aktivnosti za očuvanje spomena na Domovinski rat te obnovio odavanje počasti i važnosti Sokolske mogile kao simbola jedinstva, slobode i neovisnosti naše Domovine.