Vladko Maček (Jastrebarsko, 20. srpnja 1879. – Washington, 15. svibnja 1964.) je bio drugi predsjednik HSS-a. U politički život se uključio još kao gimnazijalac i nastavio političku djelatnost kao student.

Bio je uvjereni protivnik mađaronske politike te je redovito iskazivao oporbena uvjerenja. Stjepana Radića prvi je put vidio i čuo krajem 19. stoljeća „na jednom sastanku mladića, koji su se bili sastali u gostioni preko puta ulaza u Maksimirski perivoj…“

Treba spomenuti da je Maček kao student održavao kontakt s Antunom Radićem te je od njega „primio veći dio svog svjetovnog nazora“, koji ga „je kasnije vodio i u privatnom i u javnom životu.“ I poslije je održavao kontakte s Antunom, a uspostavio ih je i sa Stjepanom, posebice nakon što se ovaj 1902. stalno nastanio u Zagrebu, „na Prilazu, tek kojih pet do šest kuća“ od kuće gdje je stanovao Maček.

Nakon studija prava radio je u Zagrebu, Petrinji, Samoboru, Ivaniću, Krapini i Sv. Ivanu Zelini. Član Hrvatske pučke seljačke stranke bio je od osnutka, a od 1906. član je Glavnog odbora HPSS-a. Osobito je bio politički aktivan u kotarevima Krapina i Sv. Ivan Zelina.

Nakon Prvog svjetskog rata, u kojem je sudjelovao kao časnik, preselio se u Zagreb i bavio političkim radom u bliskoj suradnji sa Stjepanom Radićem. Početkom 1920. izabran je za potpredsjednika HPSS-a. Više puta je biran za narodnog zastupnika, a 1924. kratko je potpredsjednik Narodne skupštine Kraljevine SHS. Godine 1927. izabran je za predsjednika Oblasne skupštine Zagrebačke oblasti, a bio je predsjednik Oblasne štedionice u Zagrebu. Pod njegovim vodstvom HSS je organizacijski znatno ojačao te se pretvorio u općehrvatski pokret.

Izjava Vladka Mačeka nakon uspostave Šestosiječanjske diktature „Kak vidite, lajbek je raskopčan“ nadovezuje se na povijesnu frazu ugarskog državnika Deaka koji je caru i kralju Franji Josipu I. rekao: „Ako se prsluk krivo zakopča, nema druge nego ga opet cijeloga raskopčati i iznova pravilno zakopčati“. Vladko Maček se izrazio da je „lajbek raskopčan“ u
trenucima kada se želio izboriti za bolji položaj Hrvatske u tadašnjoj kraljevini. Maček je prvi upotrijebio frazu da tuđe ne želimo, a svoje ne damo, te termin „željezna zavjesa“ za blokovsku podjelu Europe.

Više o djelovanju dr. Mačeka možete pročitati na linku: https://hss.hr/wp-content/uploads/2019/05/Iz-povijesti-HSS-a.pdf

Prema odluci Predsjedništva Glavna izborna skupština u HSS-a će se održati 30. srpnja.

Do jučerašnjeg dana, četvrtka 16. srpnja, kada je bio krajnji rok za predaju, urudžbirana su imena 1177 delegatkinja i delegata s pravom glasa iz cijele Hrvatske. Riječ je o maksimalnom broju, a konačan broj će se znati kada se provjeri zadovoljavaju li sve delegatkinje i delegati uvjete za sudjelovanje na Glavnoj izbornoj skupštini. Uvjeti su propisani Statutom HSS-a.

Izjave pojedinih članica i članova HSS-a o tome kako se Glavna izborna skupština neće održati ili da odluka o njezinu raspisivanju nije u skladu sa Statutom HSS-a, nisu istinite. Jednako tako nisu istinite izjave ili informacije da se bilo koja članica ili član navodno ne može ili ne smije kandidirati za bilo koju funkciju u stranci. Sve takve izjave samo su dio unutarstranačke predizborne kampanje budući da je već najmanje troje članova neslužbeno najavilo svoje kandidature za predsjednika_cu stranke.

Naglašavamo kako sve članice i članovi HSS-a imaju puno pravo i mogu se kandidirati za sve funkcije koje se biraju na Glavnoj izbornoj skupštini. Rokovi za kandidature za sve funkcije (Predsjednik, potpredsjednici, birani članovi Predsjedništva, Statutarno povjerenstvo, Nadzorni odbor, Časni sud) još uvijek teku. Zadnji dan za predaju kandidatura je četvrtak, 23. srpnja. 

Na listama za Hrvatski sabor nalazilo se ukupno 46 gradonačelnica i gradonačelnika, a u novi saziv Sabora ući će tek 13 gradonačelnika, jedan više nego što ih je bilo u prošlom sazivu. No, u sljedeće četiri godine neće biti nijedne gradonačelnice.

Predsjednik HSS-a i gradonačelnik Samobora Krešo Beljak, kako navodi portal Gradonačelnik.hr nalazi se među najpopularnijim gradonačelnicima s drugim najbolji rezultatom od svih kolegica i kolega.

Analizirali smo izborne rezultate i kako su, godinu dana prije lokalnih, na parlamentarnim izborima prošli…

Gepostet von Gradonačelnik.hr am Montag, 6. Juli 2020

Iako ovaj put nije izborila ulazak u Sabor, HSS-ova gradonačelnica Ana-Marija Petin potvrdila je popularnost u svom gradu. U Orahovici je osvojila najviše glasova od svih kandidata na listama.

Građanska dužnost obavljena, imamo još sat vremena.

Gepostet von Ana-Marija Petin am Sonntag, 5. Juli 2020

Drage prijateljice i prijatelji,

obično se kaže da je jutro pametnije od večeri, ali u ovom slučaju to nikako nije. Dojmovi su još uvijek jaki, razočarenje je beskrajno, izborni poraz još jače boli, ali bez obzira na sve – život ipak mora ići dalje.

Drage prijateljice i prijatelji, obično se kaže da je jutro pametnije od večeri, ali u ovom slučaju to nikako nije….

Gepostet von Krešo Beljak am Montag, 6. Juli 2020

Prvo želim zahvaliti svima vama koji ste izašli na izbore i povjerili mi svoj glas te mi tako omogućili da vas zastupam još jedan mandat kao saborski zastupnik. Zahvaljujem posebno mojim Samoborkama i Samoborcima koji su u Samoboru najviše preferencijalnih glasova od svih kandidata sa svih lista dali upravo meni.

Hvala od srca svim onim članicama i članovima HSS-a koji su mukotrpno odradili ovu kampanju i ove izbore, boreći se praktički za svaki glas. Hvala i onima koji nisu, vjerojatno su imali dobre razloge za to. Hvala svim kandidatkinjama i kandidatima koji su branili naše boje na ovim izborima.

Hvala svima onima koji su izašli na izbore i tako odlučili o smjeru u kojem će Hrvatska ići. Sviđalo se to meni i svima nama ili ne, HDZ je uvjerljivi pobjednik ovih izbora, a Andrej Plenković je ostatku političke scene pokazao “kako se to radi” i na tome mu treba čestitati.

Treba čestitati i mladoj ekipi iz koalicija okupljenih oko stranaka Možemo i Pametno na izvrsnom uspjehu i zaželjeti im puno sreće u borbi za drugačiju i bolju Hrvatsku.
Ono što je sreća (u ovoj nesreći) da će ortodoksna desnica, po svemu sudeći, ostati u opoziciji. I to je tračak nade za Hrvatsku kojeg svi zajedno trebamo sačuvati.

HSS kao stranka je uspio (nekako) preživjeti, a s osvojena dva saborska mandata imamo priliku pokušati ponovno graditi povjerenje birača koje smo očito poprilično izgubili. Najveći krivac za ovaj (ipak) neuspjeh sam naravno, kao predsjednik, ja osobno i od te odgovornosti ne mogu i neću bježati.

Zato ću vrlo skoro, već ovaj tjedan, obaviti konzultacije s užim vodstvom stranke te zatim sazvati Predsjedništvo HSS-a, na kojem ćemo razmotriti sve mogućnosti i zajedno odlučiti što i kako ćemo dalje. Glave gore! Još uvijek smo živi, a to je u ovom trenutku svakako najbitnije!

Krešo Beljak, predsjednik HSS-a

HSS-ovi kandidati na listama RESTART koalicije. 5. srpnja izađi i promijeni!

RESTART koalicija je danas u Zagrebu na Cvjetnom trgu održala konferenciju za medije. O tijeku kampanje i izbornim očekivanjima govorili su predsjednik SDP –a i lider RESTART koalicije Davor Bernardić, predsjednik HSS-a Krešo Beljak, predsjednica GLAS-a Anka Mrak-Taritaš, predsjednik Snage Goran Aleksić i predsjednik HSU-a Silvano Hrelja.

“Izađite na izbore i stanite na kraj zlu koje već 30 godina pustoši Hrvatsku. Jedino je glas za RESTART koaliciju jamac da će HDZ u nedjelju otići u ropotarnicu povijesti”, poručio je predsjednik HSS-a Krešo Beljak.

„Prema svim relevantnim istraživanjima RESTART koalicija ima trend rasta. Siguran sam da će naša koalicija u nedjelju imati dovoljno mandata da sastavimo novu vladu i da počnemo već u ponedjeljak raditi“, istaknuo je Beljak.

Rekao je kako nas u sljedećih nekoliko dana očekuje paničan strah HDZ-a od gubitka izbora te to dovodi izbore na rub regularnosti, a da za pojedine političare neće vrijediti ni pravilo predizborne šutnje.

„Kako je najavljeno, u subotu kada je na snazi izborna šutnja ministar Božinović i ministar Beroš, koji su ujedno i kandidati na HDZ-ovim listama, će održati konferenciju za medije! To je kršenje predizborne šutnje i za to trebaju postojati kazne“, upozorio je Beljak te dodao kako je uvjeren da će im najveća kazna doći u nedjelju kad vide debakl na izborima.

„Moje stajalište je jasno, HDZ je kriminalna organizacija koja ima nepravomoćnu presudu i taj postupak treba provesti do kraja. Onima koji su dobivali izbore s crnim vrećama novaca ne bi trebalo više uopće dati da budu politički aktivni. Tome se treba stati na kraj“, istaknuo je Beljak.

Beljak je rekao i kako se HDZ ne boji samo gubitka izbora, već se i pojedini HDZ-ovci boje gubitka slobode.

„Ministar Tomislav Ćorić već sada sigurno razmišlja hoće li ga policija uhititi i odvesti u Remetinec. Ti ljudi su premašili sve korupcijske afere HDZ-a, nadmašili su i Tuđmana i Sanadera što se činilo nemoguće. Ovim putem čestitam Andreju Plenkoviću što je to uspio nadmašiti sa svojim timom junaka“, poručio je Beljak.

Komentirao je i provođenje izbora u okolnostima koronavirusa. „Građanima nitko ne može oduzeti biračko pravo jer je to jamčeno Ustavom Republike Hrvatske te ih pozivam da izađu na izbore. Svi oni koji pokušavaju nekome zabraniti da glasa krše Ustav“, rekao je Beljak i dodao je kako su se izbori mogli održati kada završi kriza koronavirusa, ali se HDZ ponadao da će na krizi profitirati.

“Nije odgovornost na meni niti na nikome iz opozicije koji smo bili protiv izbora, nego na onima koji su inzistirali da se izbori održe u jeku korona krize. Sada bi zabranjivali glasovanje! Siguran sam da oni koji su zaraženi i u samoizolaciji neće izaći, ali oni koji imaju temperaturu 37,2 ne znači nužno da su zaraženi”, rekao je Beljak te dodao  kako je jedini relevantan toplomjer onaj živin kojim se temperatura mjeri pet minuta jer digitalnima se ne vjeruje kao ni HDZ-u.

Danas je u Samoboru održano predstavljanje kandidata na listi RESTART koalicije u 7. izbornoj jedinici.

Predsjednik SDP-a i lider RESTART koalicije Davor Bernardić istaknuo je kako je cilj RESTART koalicije dignuti BDP, potaknuti investicije, zaposliti ljude i pokrenuti ekonomiju. Rekao je kako su HDZ-ove mjere “drži vodu dok majstori odu” te da oni odlaze 5. srpnja. Što se tiče poštivanja epidemioloških mjera, Bernardić je rekao kako klasičnih skupova nema i da se poštuju mjere, a da je širenje epidemije isključivo HDZ-ova odgovornost.

Predsjednik HSS-a i gradonačelnik Samobora Krešo Beljak je rekao kako sad imamo katastrofalnu epidemiološku situaciju u Hrvatskoj za koju je kriv HDZ koji je forsirao izbore te da se nada da neće doći do eskalacije. Istaknuo je kako ne vjeruje u bolne rezove, te da je Hrvatskoj potrebno uvesti samo malo reda.

„Kad smo nakon Sanadera mislili da ne može gore, došao je još gori, a to je Andrej Plenković“, rekao je Beljak te dodao kako Plenković i „njegova bagra“ misle da mogu još 4 godine pljačkati Hrvatsku.

„5. srpnja je ključan datum. Operite ruke, stavite rukavice i izađite na izbore. Njihovo biračko tijelo, vojska uhljeba i neradnika sigurno će izaći na izbore. Ne bacajte svoj glas, jedini glas protiv HDZ-a je glas za RESTART koaliciju jer mi imamo hrabrosti promijeniti Hrvatsku na bolje“, poručio je Beljak.

Na predstavljanju su bili i predsjednik Snage Goran Aleksić te predsjednica GLAS-a Anka Mrak-Taritaš, a kanidate je predstavio Zlatko Komadina, potpredsjednik SDP-a i koordinator za 7. izbornu jedinicu.

HSS-ovi kandidati na listi u 7. izbornoj jedinici su predsjednik HSS-a i gradonačelnik Samobora Krešo Beljak i gradonačelnik Duga Rese Tomislav Boljar.

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak rekao je u utorak da premijer Andrej Plenković mora u samoizolaciju s obzirom na njegov nedavni kontakt sa srpskim tenisačem Novakom Đokovićem, koji je danas potvrdio da je zaražen koronavirusom, a sličnog su mišljenja i drugi političari.

“Plenković MORA u samoizolaciju! Odmah”, poručio je Beljak na Twitteru. 

U subotu je u Splitu na Peristilu RESTART koalicija održala skup. Na skupu su predstavljeni kandidati s liste koalicije u X. izbornoj jedinici, među kojima je i HSS-ov Teo Jeličić koji se nalazi na 6. mjestu liste.

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak podsjetio je kako je danas stogodišnjica atentata na Stjepana Radića, koji je bio jedan od prvih boraca za ženska prava.

“Što bi danas rekao Stjepan Radić da je živ na one koji bi ženama ukinuli prava? Drage žene, izađite na ove izbore, glasajte za našu koaliciju jer će vam ovo možda biti zadnji ako neki drugi dođu na vlast”, rekao je Beljak.

Istaknuo je kako neće puno obećavati, a jedno od obećanja je najstrože kažnjavanje teških droga, dok će marihuana i indijska konoplja biti legalne.

Na današnji dan, 20. lipnja 1928. godine u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije u Beogradu, izvršen je atentat na zastupnike HSS-a Stjepana Radića, Pavla Radića, Đuru Basaričeka, Ivana Granđu i Ivana Pernara.

Općeprihvaćena i većim dijelom neosporna povijesna percepcija uzroka tog zločinačkog čina jest ubojstvo hrvatskih političara zbog njihove kritike velikosrpske i antihrvatske politike te njihove kritike i ukazivanja na bezobzirnu pljačku i korupciju vladajućih Radikala i beogradskog Dvora.

Manje poznat i historiografski još nedovoljno istražen uzrok mogao bi biti i Radićev pokušaj širenja političkog utjecaja izvan granica Hrvatske, konkretno na Srbiju. Iako je prvi takav Radićev pokušaj na izborima 1927. godine bio neuspješan, ubrzo nakon toga sklopio je politički savez s Pribićevićem i hrvatskim Srbima.

To je na nekim idućim izborima moglo uroditi mnogo boljim rezultatom i u samoj Srbiji te potencijalno ugroziti većinu u Skupštini koju su do tada bez problema činile stranke odane Karađorđevićima. Tako bi im Stjepan Radić doista postao ozbiljno opasan, jer bi njegovo političko djelovanje nadišlo limitirano, isključivo hrvatsko područje djelovanja i podrške.

Treba još reći i da je ubojica Puniša Račić osuđen na 20 godina robije koju je izdržavao gotovo samo formalno, uz sve moguće beneficije i svakodnevnu slobodu izlaska iz zatvora. Sve do 16. listopada 1944. godine, kada su ga partizani, odmah po oslobođenju Beograda, prijekim sudom osudili na smrt i strijeljali.

U znak sjećanja na Stjepana Radića i lipanjske žrtve, delegacija HSS-a ove je godine položila vijenac i zapalila svijeće ispred centralnog križa na zagrebačkom Mirogoju, a ne na njihovu grobu, zbog oštećenja arkada u potresu koji je pogodio Zagreb.