Drago Stipac (Busovača, 25. srpnja 1920. – Zagreb, 5. veljače 1995.) bio je četvrti predsjednik HSS-a. Kao istaknuti član naše stranke koji je u cijelom razdoblju zabrane rada stranke održavao njezinu aktivnost kao i veze HSS-ovih istomišljenika u Hrvatskoj i vodstva u emigraciji, zbog čega je i za vrijeme NDH i za vrijeme komunističke Jugoslavije bio zatvaran i smatran opasnošću za režim, jednoglasno je na temelju svog ugleda 1991. godine izabran za predsjednika obnovljenog HSS-a u Hrvatskoj. Već na sljedećim izborima HSS je s njim na čelu počeo ostvarivati bolje rezultate nego na prethodnim izborima.

U tom vremenu prvi put stvara se standardizirani vizualni identitet stranke, budući da svi dotadašnji korišteni simboli nisu bili dio stranačke politike nego je bila riječ o spontanim simbolima koje su izrađivali članovi. Tada se javlja prepoznatljivo stranačko znakovlje, zastava te današnji stranački grb kao standardizirani i u stranačkim aktima opisani znak stranke.

U političkom djelovanju stranka se bavi obnovnom organizacija na terenu, a postoji nastojanje da te organizacije budu obnovljene na idejnim zasadama nauka Stjepana Radića. Primjer za to je govor Drage Stipca u Podravskoj Slatini 1992. godine prilikom obnove tamošnje općinske organizacije:  Govor Drage Stipca u Podravskoj Slatini 1992. godine. U tom govoru Stipac navodi:

…Hrvatska seljačka stranka mora ostati seljačka stranka, jer je hrvatski seljak kroz desetljeća i kroz stoljeća očuvao hrvatski identitet. Da nije bilo hrvatskog seljaka vjerojatno danas ne bi bilo ni hrvatskog naroda. Ali smo mi istovremeno i stranka svih vlasnika, stranka mali posjednika, stranka svih poduzetnika, obrtnika i svih onih koji hoće da žive od svoga rada. Nikada nas ni Radić ni Maček nisu učili da svi moramo orati i kopati, uostalom danas to više ili manje rade strojevi umjesto nas. Ali su nas učili jedno, da moramo živjeti od svoga truda, od svog rada i od svog poštenja. I imati svoj odnos i prema svojoj familiji, prema svojoj obitelji, prema svom selu, svom kraju, svom narodu pa ako hoćete i prema čovječanstvu. I mislim da na tome je zasnovana misao hrvatskog seljačkog pokreta, a to je ideja doma na kojoj počiva nauk hrvatskog seljačkog pokreta. I iz te misli doma mi smo danas izdali jednu novu kategoriju, to je obiteljsko gospodarstvo, to je prihvatanje sadašnjih vlasničkih gospodarskih odnosa kakvi jesu. Mi se ne možemo složiti i ne slažemo se s bacanjem parola na hrvatskoj javnoj i gospodarskoj sceni: “Mi ćemo stvoriti farme”. Da bi stvorili jednu američku farmu mi moramo uništiti 20, 30 ili 50 seljačkih gospodarstava! To nikada nećemo ni ne smijemo učiniti! Prema tome mi jesmo za obiteljsko gospodarstvo u kojemu netko može orati i kopati, može živjeti od obrade zemlje, ali može raditi i sve drugo šta on nađe shodno, nije bitno pritom da li netko živi neposredno od poljodjelstva ili plete pritom košare ili proizvodi gljive ili je odvjetnik. To su njegove stvari, ali je bitno da njegovo dostojanstvo ljudsko ne smije biti povrijeđeno i da njegova inicijativa ne smije biti sputana. I da je i država i svak drugi dužan da podržava čovjeka i njegovu inicijativu. I u tom smislu, kad sam spomenuo riječ dostojanstvo, mi prije svega želimo da povratimo na javnu pozornicu dostojanstvo toga odbačenog čovjeka, a prije svega dostojanstvo seljaka koji nas u miru hrani, a u ratu od zla brani. I mislim da u tom pravcu, nakon ovih prvotnih dana, nakon ovoga praskozorja hrvatske države, nakon ove euforije, i trijumfalizma kroz koji smo prošli, mi se moramo danas okretati tim pravim problemima. Hrvatska seljačka stranka kao svijetla tradicija hrvatskog naroda ne može živjeti samo od svoje tradicije; ona mora davati odgovore na suvremene probleme i izazove vremena u kome živimo. Mi smo uložili jako puno truda da nekako pokušamo naći odgovore na suvremene probleme i izazove ovoga vremena. I u tom smislu obiteljsko gospodarstvo za nas predstavlja temelj kao odgovor na probleme i izazove ovoga vremena. Ja mislim da Hrvatska seljačka stranka bit će jedan konstruktivan faktor hrvatske politike u sljedećem vremenu, naravno mi se moramo potruditi da stvorimo ne samo njezinu čvrstu i solidnu organizaciju na terenu koja bi se bavila ovim problemima, nego da proširimo mrežu i Gospodarske sloge i Seljačke sloge kao hrvatskog seljačkog kulturnog i dobrotvornog društva sa ograncima po selima i svih drugih organizacija koje mi stvaramo. I da će one bez države, mimo nje, a ako bude trebalo i protiv nje raditi te poslove. I mislim da ovaj naš današnji početak u Podravskoj Slatini je jedan mali prilog tome da čitavu tu kuću napravimo na pravi način…

Iz održanog govora jasno je da tadašnji predsjednik stranke Drago Stipac nastoji graditi stranku na zasadama prvog korporativnog identiteta stranke, a to su humanističke vrijednosti i gospodarska politika nastale na idejama hrvatskog seljačkog pokreta. Također, Stipac prepoznaje važnost stranačkog djelovanja na poticanje razvoja civilnog sektora koji može biti korektiv vladajućih državnih politika.

Iako je Stipac nastojao u potpunosti nastaviti djelovanje stranke na zasadama nauka Stjepana Radića, u tome nije u potpunosti uspio, jer u to vrijeme osim njega nije bilo drugih istaknutih članova stranke koji su se bavili organizacijom rada stranke na isti način kao on. Nakon tri godine obnašanja predsjedničke dužnosti Drago Stipac se teško razbolio te je prestao obnašati dužnost predsjednika stranke, a ubrzo nakon toga, 1994. godine je preminuo.

Klub HSS-a i HSU-a održao je konferenciju za novinare na kojoj su predstavljeni prijedlozi zakona kojima se uređuju obiteljske mirovine. Govorili su Silvano Hrelja (HSU) i Željko Lenart (HSS).

Uskraćivanjem mogućnosti nasljeđivanja dijela mirovine obezvređuje se zajednička uplata doprinosa bračnoga para

Hrvatska je među rijetkim europskim zemljama u kojoj preživjela ne može naslijediti dio mirovine preminuloga bračnog druga. Može zadržati svoju ili uzeti 70 posto mirovine preminulog supružnika, što nije dovoljno.
Uskraćivanjem mogućnosti nasljeđivanja dijela mirovine obezvređuje se zajednička uplata doprinosa bračnoga para koji može skupiti i 70, 80 godina staža.

“Stav koji zauzmemo prema obiteljskim mirovinama naš je stav prema bračnoj zajednici i mirovinskom osiguranju. Kao i stav prema siromaštvu i europskoj pripadnosti.  Kažemo da je brak svetinja, kažemo da je problem mirovinskoga sustava što uplate ne odgovaraju isplatama, kažemo da je siromaštvo rak-rana društva, kažemo da smo dio Europe. Prijeđimo s riječi na djela”, poručio je Silvano Hrelja.

Hrvatska stranka umirovljenika izradila je dva prijedloga zakona koji sadrže potrebne zakonske izmjene za ispravljanje ove dugogodišnje nepravde mirovinskoga sustava.

Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju

U Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju predlaže se i traži da korisnice obiteljske mirovine umjesto dosadašnjih 70% mirovine preminuloga supružnika mogu naslijediti i koristiti 80%.
Osobe starije od 65 godina izložene su znatno većem riziku od siromaštva u usporedbi s ostatkom stanovništva. Dodatno, među osobama starijima od 65 godina, žene su u još većem riziku od siromaštva od muškaraca. Usvajanjem ovog prijedloga povećanja postotka ublažio bi se i zaustavio porazan trend sve većeg siromaštva starijih osoba.

Prijedlog zakona o obiteljskom dodatku na mirovinu

Prijedlog zakona o obiteljskom dodatku na mirovinu nudi opciju više koja nedostaje kod obiteljskih mirovina – nasljeđivanje dijela mirovine preminuloga bračnoga druga. HSU traži da korisnica obiteljske mirovine uz svoju osobnu mirovinu može ostvariti i dodatak u visini 50% od mirovine preminuloga supružnika. Mogućnost nasljeđivanja dijela mirovine ne bi bila hrvatski presedan već implementacija instituta koji već odavno postoji u većini europskih zemalja. Time bi se slijedila pravedna praksa koja poštuje minuli rad, uplatu doprinosa i štiti svoje građane od siromaštva.

Velik dio umirovljenika ne može s cijelom mirovinom pokriti ni najskromniji dom

Željko Lenart podsjetio je da smo suočeni sa sve većim brojem starijih. Oni ostaju sami u svojim obiteljskim kućama jer mladi iseljavaju. Par umirovljenika još nekako zajedno podmiri troškove iako su mirovine male. Onaj koji ostane sam – teško. “Trebamo težiti tome da umirovljenik koji ide u dom za starije ima dovoljna primanja za taj dom. Velik dio umirovljenika ne može s cijelom mirovinom pokriti ni najskromniji dom”, rekao je Lenart.

Silvano Hrelja istaknuo je da je vrijeme da se isprave stari grijesi u kojima na obezvređivanju obiteljskih mirovina parazitiraju oni koji su uplaćivali malo, a dobivaju puno.

Zastupnik Željko Lenart sudjelovao je na prvoj sjednici Radne skupine za izradu Programa društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom.

Na sjednici je iznio nekoliko konkretnih prijedloga. Predložio je da se pri završetku autoceste Zagreb-Sisak izgradi i krak do Petrinje. To bi znatno ubrzalo prometnu povezanost sa stradalim područjima.

Dao je prijedlog i da se izgradi poveznica “bogatijeg i siromašnijeg dijela” županije tj. moslavačkog dijela preko Siska i Petrinje sa ostatkom Banije i prema Karlovcu.

Zatražio je i da se svakako saslušaju prijedlozi poslodavaca i investitora. Treba osigurati potrebnu infrastrukturu koja je potrebna za otvaranje novih radnih mjesta.

Lenart je rekao kako je bez obnove gospodarstva upitno koliku će svrhu imati i obnova obiteljskih domova. Ako neće biti mogućnosti za egzistenciju, ljudi će napustiti stradala područja.

Raspravljajući o prijedlogu zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, predsjednik HSS-a Krešo Beljak istaknuo je kako ga HSS neće podržati.

“Zalažemo se za zelene tehnologije temeljene na obnovljivim izvorima energije i zaštiti okoliša”, poručio je. Upozorio je da bušenje dna Jadrana je opasno jer postoji velika mogućnost onečišćenja hrvatskih otoka i priobalja.

“Notorna je laž je da će se istraživanja provoditi radi korištenja geotermalne energije. To je samo paravan kako bi se pronalazila nova ležišta nafte i plina. Veliki je rizik negativnog utjecaja na morski okoliš, priobalje, zaobalje i otoke koji su biseri Hrvatske”, poručio je Beljak.

Rekao je i da može doći do netransparentne i rizične djelatnosti istraživanja te moguće eksploatacije na gotovo 90% površine hrvatskog djela Jadrana.

Beljak je podsjetio kako je Hrvatska mogla biti energetski samodostatna, ali su vladajuće garniture u zadnjih 30 godine dovele do toga da Hrvatska ovisi o ukapljenom plinu iz Rusije i Amerike.

„Iza samih brojki u prijedlogu Proračuna za 2021. godinu krije se isključivost u podjeli financijskih sredstava prema stranačkoj pripadnosti, netransparentnost, nepotizam te pritisci na one koji ukazuju na nepravilnosti.“

Na 22. sjednici Županijske skupštine Zagrebačke županije 10. prosinca 2020. godine na dnevnom redu nalazi se najvažniji dokument – prijedlog Proračuna Zagrebačke županije „težak“ 1,27 mlrd. kuna. Uoči održavanja sjednice, zamjenik župana Zagrebačke županije Hrvoje Frankić (HSS) održao je konferenciju za medije.

HSS je protekla dva desetljeća kao najjača stranka u Zagrebačkoj županiji postavio današnje temelje „zelene“ županije kao prosperitetnog i privlačnog mjesta ugodnog za život, HSS je bio nositelj kvalitetnih projekata, ravnomjernog razvoja te obrazovnog, zdravstvenog, prostornog, prometnog, ruralnog i cjelokupnog napretka Zagrebačke županije.

„Očekujemo da će trenutni župan Stjepan Kožić i njegova nezavisna lista s partnerima HDZ-om, Strankom rada 365, HNS-om i partnerima, hvaliti proračun kao razvojan, održiv i socijalan. Na temelju iskustva iz protekle dvije i pol godine, jasno je da u praksi nije tako. HSS nema povjerenje u dio čelnika županijskih trgovačkih društava, ustanova, pročelnika… nažalost i samog župana Stjepana Kožića kao i predsjednika Skupštine Matu Čička.

Iza samih brojki u prijedlogu Proračuna za 2021. godinu krije se isključivost u podjeli financijskih sredstava prema stranačkoj pripadnosti, netransparentnost, nepotizam te šikaniranje i pritisci na one koji ukazuju na nepravilnosti. Naime, nakon što je  trenutni župan Kožić iskoristio HSS u financijskom i organizacijskom smislu kako bi na izborima 2017. godine postao župan, 2018. godine je prevario glasače napustivši HSS da bi bezuvjetno na vlast u Zagrebačkoj županiji doveo Barišićev, Čičkov i Mastenov HDZ“, istaknuo je Frankić.

U vrijeme korona krize propuštene su mnoge konkretne mjere koje su kvalitetnije i učinkovitije te na jednostavniji način služe našim OPG-ovima i poljoprivrednicima. Kao jedan od primjera navodimo da je Zagrebačka županija kao perjanica i „zelena“  županija, unatoč obvezi brige za opstanak i očuvanje ruralnih prostora i prirodnu baštinu, prije dvije godine ukinula potporu za očuvanje genetske raznolikosti izvornih i zaštićenih pasmina, a u proračunu za 2021. godinu nije se našla iz čistog nemara Upravnog odjela za poljoprivredu.

Zagrebačka županija ponosi se velikim  udjelom proračuna u kojem se izdvaja za školstvo. Tako i treba biti. No iza brojki u proračunu krije se bojkot i opstrukcija prema programima i projektima onih općina i gradova koji nisu po volji Kožiću i partnerima iz HDZ-a. Kao primjer navodimo Područnu školu u općini Farkaševac gdje unatoč brojnim apelima i upozorenjima načelnika Dražena Draganića (HSS), tijekom najmanje dvije godine učenici nisu imali minimalne sanitarne uvjete. Nedopustivo u 21. stoljeću!

U doba korona krize i kad gospodarski slom kuca na vrata, kada Zagrebačka županija kao javna služba mora pokazati osjetljivost i solidarnost, dio županijskih ustanova i trgovačkih društava radi upravo suprotno. Kao primjer navodimo podizanje koeficijenata djelatnicima u Javnoj ustanovi Zeleni prsten gdje ravnateljica i Upravno vijeće uz suglasnost župana Kožića novom sistematizacijom podižu radnicima koeficijente unatoč tome što je od dolaska nove ravnateljice sredinom 2019. godine, ujedno sestre potpredsjednika županijskog HDZ-a, sama realizacija tekućih projekata smanjena, a niti jedan novi projekt financiran iz EU fondova još nije dobiven. Podsjetimo, EU projekti koji su trenutačno u provedbi prijavljeni su još za vrijeme bivše ravnateljice Martine Glasnović.

Kako je zamjenik župana Hrvoje Frankić (HSS), unatoč tome što je 2017. godine voljom birača izabran u izvršnu vlast, bio isključen iz izrade prijedloga Proračuna za 2021. godinu te ga sam župan i dio županijskih službi i ustanova opstruira u traženju informacija o transparentnom radu i na koji način se troši javni novac, HSS nema povjerenje da će provedba i realizacija programa i Proračuna biti pravedna i održiva, transparentna i ravnomjerna.

Stoga HSS ne podržava prijedlog Proračuna za 2021. godinu kao niti trenutačnu vladajuću skupštinsku većinu.

Zbog štete ugledu Zagrebačke županije od strane aktualnog predsjednika Skupštine Zagrebačke županije Mate Čička u vezi afera koje su u proteklom razdoblju punile medijske stupce kao i prikrivanja informacija dijela županijskih službi i ustanova zamjeniku župana Hrvoju Frankiću, HSS neće podržati rebalans proračuna, proračun i projekcije proračuna, kao niti izmjene i prijedloge programa.

Zagrebačka županija mora biti otvorena, transparentna i dostupna svim svojim stanovnicima!

S neopisivom tugom i neizrecivom boli javljamo vam kako nas je u 72. godini, nakon kratke i teške bolesti, zauvijek napustio Adolf Paar, zamjenik predsjednika organizacije branitelja HSS-a “Hrvatski sokol”, predsjednik organizacije branitelja “Hrvatski sokol” Samobor, ratni zapovjednik 151. samoborske brigade i pukovnik HV-a u mirovini. Adolf je bio jedan od naših najaktivnijih članova, zaslužan je za brojne projekte vezane uz poginule branitelje, za brojne projekte socijalne brige o braniteljima i još puno toga zbog čega ćemo ga zauvijek pamtiti kao odanog, pedantnog i pravednog čovjeka i prijatelja.

HSS je danas izgubio mnogo, ali dužnost nam je da nastavimo s njegovim idejama, jer je naš Adolf zaslužio da njegov način rada ostane zauvijek utkan u politike HSS-a.

Poštovani Adolfe, počivajte u miru i neka Vam je laka hrvatska zemlja!

Obitelj Adolfa Paara moli za tihu sućut.

Na današnji dan 1989. godine u vili Nede Prpić Gamiršek, prve Hrvatice s diplomom konzula, u Jurjevskoj ulici u Zagrebu obnovljeno je javno djelovanje Hrvatske seljačke stranke u domovini. Za predsjednika obnovljenoga HSS-a izabran je dr. Nikola Novaković, za potpredsjednike Ivan Zvonimir Čičak i Tomislav Jugović, dok je Neda Prpić Gamiršek imenovana glavnom tajnicom. Nakon toga sastanka upućen je proglas javnosti u kojem je istaknuto kako HSS prekida s 44-godišnjim radom izvan Domovine i nadalje djeluje javno.

Hrvatska seljačka stranka bila je jedini legitimni i demokratski izabrani predstavnik hrvatskoga naroda u prvoj polovici 20. stoljeća. Nadvisivši značajke političke strane postala je sveopći pokret koji je u suvremenoj hrvatskoj povijesti postao dijelom nacionalnoga i kulturnoga identiteta Hrvatske. Totalitarne ideologije u prošlome su stoljeću nastojale na sve načine umanjiti važnost HSS-a, ali u tome nisu uspjele.

Nakon što je 1941. godine stranci zabranjen rad nastavila je djelovanje u iseljeništvu. Unatoč tome, poslije rata je uspostavljen komunistički režim i HSS je bio prisiljen djelovati isključivo izvan Domovine. No, zahvaljujući entuzijazmu i hrabrosti tadašnjega vodstva u iseljeništvu, HSS je 1989. godine u duhu demokratskih promjena ponovno obnovio rad u Hrvatskoj. Djelovanje HSS-a službeno je legalizirano 7. veljače 1990., a iste godine HSS je osvojio dva mjesta u Saboru SR Hrvatske. Nakon tih izbora u stranku se uključio Josip Pankretić, koji je do tada djelovao kao nezavisni saborski zastupnik. 1992. na izborima za Zastupnički dom Hrvatskoga sabora stranka je osvojila tri mandata. 1993. pet mandata u Županijskom domu Sabora, a 1995. ukupno 10 saborskih mandata, a u ime HSS-a potpredsjednik Sabora bio Stjepan Radić, unuk prvog predsjednika HPSS-a.

U 90-im godinama prošloga stoljeća obnovljene su i stranačke organizacije: Seljačka sloga (1991.), Gospodarska sloga (1992.), Sveučilišna organizacija (1995.), Hrvatski radnički savez (1999.) i Hrvatsko srce (1999.) time nastavljajući tradiciju i nauk braće Radić.

U nedjelju 15. listopada je održana Glavna izborna skupština Sveučilišne organizacije HSS-a.

Novi predsjednik Sveučilišne organizacije HSS-a je Bruno Šagi, student povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Za potpredsjednicu je izabrana Ivana Šatrak, a za potpredsjednike Roko Tadin i Stjepan Gašparović. Vlatko Smiljanić, dosadašnji predsjednik Sveučilišne, vršit će dužnost glavnoga tajnika.

“Velika mi je čast biti izabran na mjesto predsjednika Sveučilišne organizacije Hrvatske seljačke stranke koja je jedna od najstarijih političko-studentskih organizacija u Europi. Kao predsjednik Sveučilišne organizacije HSS-a bit ću glas studenata koji studiraju u Republici Hrvatskoj. Zalagat ću se da se njihovi problemi ističu i da se traže rješenja za te probleme. Također, radit ću na što boljoj komunikaciji između Sveučilišne organizacije HSS-a i njoj srodnih političkih i aktivističkih organizacija iz inozemstva. Osim isticanja studentskih problema, posvetit ću se isticanju problema koje uzrokuju klimatske promjene, kao i problemima neravnopravnosti i diskriminacije u društvu. Radit ću i na popularizaciji svevremenskih ideja braće Radić. Kroz svoj predsjednički mandat, Sveučilišnu organizaciju HSS-a učinit ću najaktivnijim podmlatkom neke političke organizacije u Hrvatskoj. U tome će mi naravno pomoći članovi naše sveučilišne organizacije kojima ovim putem zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Do sada smo zajedno napravili puno toga, a u ritmu aktivnosti radit ćemo za napredak naše organizacije”, izjavio je Bruno Šagi nakon izbora za predsjednika.

Od 1995. godine, 15. listopada obilježava se kao Svjetski dan seoskih žena, a ustanovljen na Četvrtoj UN-ovoj svjetskoj konferenciji žena u Pekingu.

Tako su se države obvezale na pružanje ravnopravnog pristupa i prava na potpuno sudjelovanje ruralnih žena u vlasti, osvješćivanje donositelja odluka o potencijalima i potrebama seoskih žena te mogućnostima za kreiranje razvojnih politika ruralnih područja. Stoga je Odbor UN-a za uklanjanje diskriminacije žena 2016. godine donio Opću preporuku br. 34 (2016) o pravima žena u ruralnim područjima.

Kroz pojašnjavanje obveza država stranaka, Opća preporuka ističe kako su uloge ruralnih žena ključne u održavanju i unapređivanju ruralnih sredstava za život i jačanju ruralnih zajednica. No, ona upozorava i kako seoske žene kontinuirano snose veći dio tereta neplaćenog rada zbog stereotipnih rodnih uloga, nejednakosti u kućanstvu te nedostatka infrastrukture i usluga, uključujući i one koje se odnose na proizvodnju hrane i rad u području skrbi. Opća preporuka navodi i kako države stranke moraju osigurati nediskriminirajući zakonski okvir i osnaživati žene u ruralnim područjima u svakom pogledu.

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana seoskih žena je hitna potreba za jačanjem položaja žena na selu uslijed pandemije COVID-19, budući da im je kvaliteta života dodatno otežana. U priopćenju UN-a se navodi da je situacija kritična kad su u pitanju pristup zdravstvenim uslugama, osnovnim lijekovima i cjepivima. Ističu i kako žene na selu pate zbog širenja dezinformacija, izolacije, ali i nedostatka pristupa tehnologijama koje bi im pomogle u poslu i osobnom životu.

S posebnom zahvalnoću za neizmjeran trud koji ulažu u očuvanje naših obitelji, sela te poljoprivrednu proizvodnju (svaka treća zaposlena žena radi u poljoprivredi), svim ženama koje žive i rade u ruralnim područjima, a među kojima je i velik broj članica HSS-a, želimo sretan njihov dan.

U subotu 10. listopada 2020. godine održana je Izvanredna izborna skupština Općinske organizacije HSS-a Koprivnički Ivanec. Za predsjednika organizacije izabran je Zoran Vrabelj. Za potpredsjednicu je izabrana Ružica Blažević, a za potpredsjednike Marko Balija, Anto Burušić i Krunoslav Martinaga.

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak u svom govoru podsjetio je kako je HSS 2017. godine prilikom rekonstruiranja, odbio ući u Vladu unatoč brojnim pritiscima. Naglasio je da je to bilo tako jer je HSS principijelna stranka, no da to birači nisu honorirali na prošlim parlamentarnim izborima.

“HSS nije samo politička stranka, HSS je hrvatska povijest, sadašnjost, ali uvjeren sam da je HSS i hrvatska budućnost. Mi se moramo mijenjati. I to je ono što neki naši članovi nisu mogli ili ne žele još uvijek shvatiti. Radić, naš osnivač je tri puta promijenio ime stranke. Čovjek koji je osnovao HSS je bio svjestan da se vremena mijenjaju i da se, želiš li opstati, moraš prilagoditi. Nećemo sad o Radićevim govorima, jer bi daleko otišli. Danas se Radića gleda kroz prizmu hrvatskog mučenika.

Prvi korak prema promjenama koje su potrebne HSS-u su lokalni izbori. Interes HSS-a nije osobni interes naših članova, od prvog dana naše stranke nije takav, od Radića nije takav. Radić je izabrao biti na strani naroda. Zbog toga je u konačnici i umro“, rekao je predsjednik Beljak te je dodao kako HSS ide s novom generacijom političarki i političara pred birače u svibnju 2021. godine. “Želimo uključiti što više mladih, što više žena, što više ambicioznih mladih ljudi, što više školovanih ljudi koji znaju što je budućnost Hrvatske i hrvatske politike, ljudi koji će promijeniti HSS na bolje, koji će nastaviti voditi HSS u desetljećima koja dolaze“, zaključio je.

Neposredno prije Skupštine delegacija HSS-a na čelu s predsjednikom Beljakom je zapalila svijeće i položila cvijeće na grob pokojnog predsjednika HSS-a Josipa Friščića.