Ovim putem obavještavamo poljoprivrednike da je, sukladno Pravilniku o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta, propisana obveza za sve korisnike koji u sustavu ARKOD imaju upisano poljoprivredno zemljište, a za koje nije dostavljen dokaz o vlasništvu ili zakonitom posjedu.

Takvi su poljoprivrednici dužni najkasnije do 31. siječnja 2026. godine nadležnoj podružnici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju dostaviti jedan od sljedećih dokumenata:

– dokaz o vlasništvu ili posjedu poljoprivrednog zemljišta, ili
– dokaz da je pokrenut postupak rješavanja imovinsko-pravnog stanja na zemljištu, ili
– ovjerenu izjavu kojom se potvrđuje da su poduzete radnje u cilju rješavanja vlasničkog stanja nad predmetnim zemljištem.

Posebno upozoravamo da će, ukoliko nijedan od navedenih dokumenata ne bude dostavljen u propisanom roku, poljoprivredno zemljište biti brisano iz sustava ARKOD, što može imati izravne posljedice na ostvarivanje prava iz sustava potpora i drugih mjera poljoprivredne politike.

U slučajevima kada vlasništvo nad zemljištem još nije pravno riješeno, ali su poduzete određene konkretne radnje u cilju rješavanja imovinsko-pravnog stanja (primjerice ostvareni su kontakti s upisanim vlasnikom, suvlasnicima ili njihovim nasljednicima radi rješavanja vlasničkih odnosa), moguće je Agenciji za plaćanja dostaviti ovjerenu izjavu o navedenom.
Takva izjava mora biti istinitog sadržaja, ovjerena kod javnog bilježnika i dostavljena najkasnije do 31. siječnja 2026. godine.

Dostavom navedene izjave poljoprivredno zemljište ostaje u sustavu ARKOD, uz obvezu da se najkasnije do kraja 2027. godine nadležnoj instituciji dostave i dokazi da je postupak rješavanja vlasničkog stanja na zemljištu doista pokrenut.

Obrazac izjave, koji je potrebno popuniti i ovjeriti kod javnog bilježnika, nalazi se na kraju ove objave te ga je nužno koristiti u skladu s njegovom svrhom i važećim propisima.

Hrvatska seljačka stranka smatra da pitanje neriješenih vlasničkih odnosa nad poljoprivrednim i drugim nekretninama predstavlja dugogodišnji i sustavni problem koji opterećuje hrvatskog seljaka i ruralni prostor. Ovaj rok dodatno naglašava potrebu za cjelovitim i pravednim rješenjima, o čemu će HSS i dalje otvoreno govoriti i zalagati se u interesu poljoprivrednika i ruralnih zajednica.

>>> AKORD – Izjava <<<

U subotu, 10. siječnja 2026. godine, u Vrbovcu je dostojanstveno obilježena 28. obljetnica smrti Josipa “Jože” Pankretića, jednog od najprepoznatljivijih pučkih tribuna i dugogodišnjeg istaknutog člana Hrvatske seljačke stranke. Tradicionalna manifestacija Dan s Jožom i ove je godine okupila brojne članove HSS-a, prijatelje, suradnike te poštovatelje lika i djela čovjeka koji je cijeli svoj politički i životni put posvetio borbi za malog čovjeka, selo i istinsku demokraciju.

Program obilježavanja započeo je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na grobu Josipa Pankretića na mjesnom groblju u Dijanešu, čime je odana počast njegovom životu i doprinosu hrvatskoj politici. Uslijedila je sveta misa zadušnica u župnoj crkvi svetog Vida, na kojoj su se okupljeni prisjetili Jožine ljudske i političke ostavštine, ali i vrijednosti koje je neumorno zagovarao – poštenje, pravednost i odgovornost prema narodu.

Središnji dio obilježavanja održan je tradicionalno u restoranu Marija, gdje je nastavljeno druženje uz prigodan program i dodjelu priznanja „Josip Pankretić“ zaslužnim članovima i prijateljima Hrvatske seljačke stranke. Priznanja se tradicionalno dodjeljuju onima koji svojim radom i angažmanom nastavljaju živjeti i provoditi vrijednosti koje je Pankretić utjelovio.

Priznanja “Josip Pankretić” ove godine su dodijeljena sljedećim članovima:
Dubravka Rogožar – GO HSS-a Vrbovec
Štefica Rešetar – OO HSS-a Brdovec
Ivan Dončević – OO HSS-a Gradec
Ivan Horvat – GO HSS-a Samobor
Stjepan Matulin – OO HSS-a Klinča Sela
Stjepan Pankretić – OO HSS-a Klinča Sela
Slavko Pek – GO HSS-a Vrbovec
Stjepan Šančić – GO HSS-a Samobor

Okupljene je na početku pozdravio Marko Belošević, predsjednik Gradske organizacije HSS-a Vrbovec i domaćin događanja, naglasivši kako je Dan s Jožom prilika ne samo za prisjećanje, već i za preispitivanje vlastite odgovornosti prema ljudima koje predstavljamo. U svojim obraćanjima, predsjednik Županijske organizacije HSS-a Zagrebačke županije Mato Jelić te predsjednik Hrvatske seljačke stranke Darko Vuletić istaknuli su kako je Josip Pankretić bio simbol autentične politike – politike koja ne služi interesima elita, već narodu, selu i obitelji.

Posebno je naglašeno kako Pankretićevo nasljeđe nije stvar prošlosti, već trajna obveza HSS-a da ostane stranka bliska ljudima, otvorena dijalogu i dosljedna svojim temeljnim načelima. Njegova jednostavnost, neposrednost i hrabrost u iznošenju istine i danas su putokaz svima koji se bave politikom.

Manifestacija Dan s Jožom i ove je godine potvrdila da Josip Pankretić nije samo dio povijesti Hrvatske seljačke stranke, već trajni simbol borbe za dostojanstvo čovjeka, hrvatsko selo i pravednije društvo – nasljeđe koje se, kako je više puta istaknuto, ne nosi u džepu, nego u srcu.

Predsjednik HSS-a Darko Vuletić i predsjednik HSS-a iz BiH Mario Karamatić gostovali su u ponedjeljak 5.1. na HRT-u te istaknuli kako nema pomaka u položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, dok se problemi iz godine u godinu sve više gomilaju. Upozorili su na izostanak političke volje i konkretnih mjera koje bi osigurale punu ravnopravnost i legitimno političko predstavljanje Hrvata u BiH.

Nakon gostovanja održan je i radni sastanak na kojem je potvrđen nastavak suradnje s našom sestrinskom strankom u Bosni i Hercegovini, s ciljem zajedničkog djelovanja u zaštiti prava Hrvata u BiH.

Na današnjoj Glavnoj izbornoj skupštini Hrvatske seljačke stranke, održanoj u Jastrebarskom, za novog predsjednika HSS-a izabran je Darko Vuletić iz Zagreba.

Od 208 delegata koji su pristupili glasovanju, Darko Vuletić dobio je 181 glas, čime je ostvario snažnu i jasnu potporu članstva za vođenje stranke u narednom razdoblju.

Hrvatska seljačka stranka, najstarija politička stranka u Hrvatskoj, utemeljena 1904. godine na idejama braće Radić, kroz svoju je bogatu povijest uvijek bila glas hrvatskog sela, rada, socijalne pravednosti i demokracije. Današnji izbori predstavljaju nastavak te tradicije, ali i otvaranje novog poglavlja u djelovanju HSS-a u suvremenim političkim okolnostima.

Na dužnost predsjednika Darko Vuletić naslijedio je Krešu Beljaka, koji se na ovim izborima nije kandidirao. Tom je prilikom upućena iskrena zahvala Kreši Beljaku na svemu što je učinio za HSS tijekom svog mandata, a posebno na političkoj borbi i vođenju stranke u izazovnim vremenima.

Na Skupštini su izabrani i potpredsjednici HSS-a: Lana Jurkin, Antonio Babec, Dražen Čvek, Ivan Strancarić, Ivo Zrilić i Marin Mikšić, dok su za birane članove Predsjedništva HSS-a izabrani Marko Martinčević, Marko Belošević i Teo Jeličić.

Također su izabrani članovi i zamjenici članova Nadzornog odbora, Časnog suda te Statutarnog povjerenstva HSS-a.

U svom obraćanju članovima Skupštine, novoizabrani predsjednik Darko Vuletić izložio je svoj program, s posebnim naglaskom na poljoprivredu kao temeljnu vrijednost i identitet HSS-a, položaj umirovljenika, kao i na niz drugih programskih smjernica i politika kojima će se stranka baviti u budućnosti.

Tom je prilikom članovima HSS-a poručio da ostanu ujedinjeni, naglasivši kako je zajedništvo temelj svakog političkog uspjeha te da bez HSS-a Hrvatska ne može biti bolja.

Dodao je kako ova Skupština uoči Božića ima i posebnu simboliku, jer podsjeća na vrijednosti mira, solidarnosti i međusobnog poštovanja, koje bi trebale biti vodilja u daljnjem radu stranke.

Uz tu poruku, HSS ulazi u novo razdoblje s novim vodstvom i jasnom ambicijom da ostane vjeran svojoj tradiciji, ali i spreman odgovoriti na izazove današnjeg vremena.

Vjera u Boga i seljačka sloga!

Na današnji dan prisjećamo se Stjepana Radića, utemeljitelja Hrvatske seljačke stranke i jednog od najvažnijih političkih vođa hrvatskog naroda u prvoj polovici 20. stoljeća. Njegova politička misao, utemeljena na borbi za pravdu, narodnu prosvijećenost, socijalnu jednakost i nacionalnu samobitnost, i danas je svijetli primjer odgovorne i hrabre politike.

Radić je 1928. godine smrtno stradao od posljedica atentata u Narodnoj skupštini Kraljevine SHS, nakon što je godinama upozoravao na opasnosti političkog nasilja i centralističke politike koja je gušila hrvatska prava. Njegova smrt nije bila samo osobna tragedija, već duboki udarac demokratskoj misli i političkoj kulturi tadašnje države. U hrvatskom narodu ostao je zapamćen kao lider koji je svoje političke ideale platio životom.

Danas je, povodom godišnjice njegove smrti, delegacija HSS-a, predvođena glavnim tajnikom Marijem Vlahovićem i predsjednicom Koordinacije asocijacija HSS-a Marijom Ledinski Anić, položila vijenac u arkadama zagrebačkog groblja Mirogoj, gdje počiva ovaj velikan hrvatske povijesti. Počast su mu odali i brojni članovi i organizacije HSS-a diljem Hrvatske polaganjem vijenaca kod njegovih spomenika u svojim sredinama.

Zahvaljujemo Hrvatskoj matici iseljenika koja se također prisjetila Radića i položila vijenac na njegov grob na Mirogoju.

No, žalosno je i poražavajuće da se državni vrh Republike Hrvatske ponovno nije udostojio ni simbolično prisjetiti čovjeka čiji je politički i moralni doprinos temelj borbe za hrvatsku državnost. Zaboraviti Stjepana Radića znači zaboraviti temeljne vrijednosti na kojima je građena hrvatska politička misao: narodna volja, sloboda, socijalna pravda i dostojanstvo svakog čovjeka.

HSS će i dalje, s ponosom i odgovornošću, čuvati uspomenu na Stjepana Radića i njegove ideale koji su jednako važni danas kao i prije gotovo sto godina.

U povodu obljetnice rođenja Antuna i Stjepana Radić delegacija HSS-a predvođena županijskim vijećnikom HSS-a g. Zvonkom Božićem položila je vijenac i zapalila svijeće pred njihovom rodnom kućom u Desnom Trebarjevu.

Braća Radić rođena su istoga dana, 11. lipnja, Antun 1868. godine, a Stjepan tri godine kasnije. Osnivači su HSS-a, a Stjepan Radić je velikan hrvatske povijesti i jedan od najvećih hrvatskih političara svih vremena.

Njihov politički i društveni angažman ostavio je dubok trag u hrvatskoj povijesti, a ideali koje su zastupali – sloboda, pravda, narodna svijest i borba za seljačka prava – i danas su temelj našeg djelovanja.

Obilježavanjem ove obljetnice prisjećamo se njihovog vizionarskog rada i neizmjerne ljubavi prema hrvatskom narodu.

Hrvatska seljačka stranka ostaje vjerna nasljeđu Radićevih i nastavlja se zalagati za društvo u kojem će svaki čovjek imati dostojanstvo, priliku i glas.

Svečanost obilježavanja 120. obljetnice osnivanja HSS-a i Glavna skupština HSS-a održana je ove subote, 1.3.2025. godine u Samoboru. Odaziv delegatkinja, delegata i gostiju iz svih dijelova Hrvatske je najbolji dokaz da stranka s najdužom tradicijom političkog djelovanja je itekako aktivna na političkoj sceni.

Skupštini su nazočili i brojni gosti, potpredsjednica Hrvatskog sabora Sabina Glasovac, predsjednik HSS-a Bosne i Hercegovine Mario Karamatić, sveučilišni profesor Tihomir Cipek, potpredsjednica Narodne stranke – Reformisti Natalija Martinčević, umirovljeni pukovnik HV-a Mirko Ljubičić, predsjednik stranke umirovljenika Lazar Grujić, predstavnik Političke platforme Umirovljenici zajedno Mladen Novosel, bivši načelnik općine Vir Kristijan Kapović te kandidat za župana Zadarske županije Antonio Vučetić.

Sukladno odluci Predsjedništva HSS-a, a povodom obilježavanja 120. obljetnice osnivanja, dodijeljena su i priznanja zaslužnim članicama i članovima HSS-a iz novije povijesti. Uz 24 brončana i 12 srebrnih priznanja, dodijeljena su i 4 zlatna priznanja koja su primili: Marija Ledinski Anić iz Zagrebačke županije, Ivan Kovačić iz Bjelovarsko bilogorske županije, Ivan Pal iz Koprivničko križevačke županije i Velibor Tolopovec iz Primorsko goranske županije. Predsjednik HSS-a Krešo Beljak čestitao je svima na zasluženim priznanjima, a Marija Ledinski Anić zahvalila se u ime nagrađenih.

Nakon svečanosti dodjele priznanja, članice i članovi Glavne skupštine velikom većinom glasova usvojili su izvješće o radu Predsjednika HSS-a Kreše Beljaka te izmjene i dopune Statuta HSS-a.

HSS je i na ovoj skupštini pokazao velike ambicije za nadolazeće lokalne izbore, a sjednica je zaključena riječima Stjepana Radića:

„Samo živom voljom, u suradnji svih za sve, stvara se sa živima živa povijest jednog naroda.“

Vjera u Boga i seljačka sloga!

Delegacija Hrvatske seljačke stranke poklonila se Sibinjskim žrtvama u srijedu, 19. veljače 2025. godine povodom 90. godišnjice pogibije HSS-ovaca koji su 1935. godine odlaskom na mirne prosvjede u Sibinj kod Slavonskog Broda podržavali hrvatske politike Vladka Mačeka koji je ideal hrvatskog naroda vidio na način da Hrvat bude gospodar u svome domu, u svojoj slobodnoj Hrvatskoj.

Pobuna slavonskih seljaka, Mačekovih sljedbenika bila je velika prijetnja beogradskom centru moći.
Sljedbenici HSS-ovih politika ušutkani su metcima i bajunetama, tržili su prava Hrvata na demokraciju, i republiku u kojoj će se donositi odluke.

Danas smo republika i članica Europske unije čiji centar moći nas ne pusti niti slušati ispod stola, nisu nam dopustili ulazak u sobu u kojoj se donose odluke o ratu i miru, ili ipak o gospodarstvu i trgovinskoj razmjeni.

Hrvatska sirotinja će dobiti priliku poslati mladost na čuvanje tuđe granice za neke ino dnevnice, a svi koji ostanu u Hrvatskoj plaćati će poreze po najvišoj stopi. Zapravo se nije puno toga promijenilo u odnosu na vrijeme u kojem su seljaci, HSS-ovci podržavali politike Vladka Mačeka. Hrvatska i dalje upute o organizaciji života u Hrvatskoj dobiva iz stranih središte moći.

Seljaci, HSS-ovci su 1935. strah od reakcije vladajućih nadvladali, izašli na prosvjede i branili opći hrvatski interes. Moramo se zapitati jesmo li mi danas dovoljno odgovorni da izađemo na birališta kako bismo mijenjali Hrvatsku, možemo li zatomiti pragmatizam kojim čuvamo dane nam mrvice. Jesmo li spremni izaći iz zone komfora kako bismo svojim nasljednicima osigurali društvenu jednakost u demokratskom društvu koje se ne dijeli prema stranačkim interesima uz negativnu selekciju radi koje gubimo Hrvatsku za koju su Hrvati ginuli kroz povijest?

U Sibinju smo odali počast poginulim seljacima, HSS-ovcima od kojih trebamo učiti kako se čuva domovina, polaganjem cvijeća kod spomenika Sibinjskim žrtvama s porukom: naša težnja da Hrvatsku vode Hrvati se ostvarila, ali ne živimo bolje jer socijalne politike su izostale, a društvena nejednakost se povećala, sve nas je manje.

Slavonce su na svili zlatom vezene nošnje i povezani dukati na dan ranije održanoj predsjedničkoj inauguraciji podsjetili na nekad bogatu Slavoniju i ono što bi novim hrvatskim politikama Slavonija mogla biti, hraniteljica Hrvatske, ona za koju su slavonski seljaci u Sibinju 1935. izginuli.

U subotu 18. siječnja smo se u Vrbovcu okupili 27. godinu za redom kako bismo odali počast ne samo čovjeku, već simbolu borbe za pravdu, jednakost i dostojanstvo hrvatskog seljaka. Okupili smo se kako bismo se prisjetili narodnog tribuna Josipa Jože Pankretića čija neiscrpna energija, ljubav prema narodu i vjera u bolju budućnost ostaju vječna inspiracija svima nama.

Josip Pankretić rođen je u Gaju kraj Vrbovca 15. siječnja 1933., a preminuo je 10. siječnja 1998. godine.

Na njegovu grobu u Dijanešu toga dana su brojne HSS-ovke i HSS-ovci te predstavnici DVD-a Gaj s obitelji Pankretić položili vijence i zapalili svijeće. Nakon mise održane u crkvi svetog Vida upriličen je i prigodni program u restoranu Marija u Vrbovcu.

Pozdravnu riječ u ime domaćina, vrbovečkog HSS-a uputio je predsjednik gradske organizacije Marko Belošević, nakon kojeg se obratila predsjednica koordinacije asocijacija HSS-a Marija Ledinski Anić, a potom i predsjednik HSS-a Krešo Beljak.

Svake godine ovom prigodom HSS Zagrebačke županije dodjeljuje priznanja s likom Josipa Pankretića. Ove godine priznanja su dodijeljena Martini Glasnović, Goranu Ivančanu, Marini Kosanović, Marijanu Rožiću, Željku Stanecu i Zlatku Šoštariću. Priznanja im je uručio predsjednik HSS-a Krešo Beljak, a u ime nagrađenih prisutnima se zahvalila Martina Glasnović.

Kako nas je jedna od govornica podsjetila, čovjek živi dok god postoje ljudi koji ga se sjećaju, a naš Joža je ostavio toliko dubok trag u HSS-u i Hrvatskoj da će živjeti vječno, što pokazuje i današnji skup u Vrbovcu.

Neka nas nasljeđe ovog velikog narodnog tribuna podsjeća da je zajedništvo najmoćnije oružje u borbi za pravednije društvo. Nastavimo njegovim putem, vođeni idealima poštenja, solidarnosti i hrabrosti, jer njegov san o boljitku nije bio samo njegov – to je san svih nas.

Vjera u Boga i seljačka sloga!