“Od 2003. do 2016. godine 850 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta je jednostavno nestalo, ne vode se nigdje! Kroz nekoliko godina se bitno mijenjaju podaci, kao da netko to zemljište odvozi iz Hrvatske. Očito se te površine čuvaju za nekoga ili za nešto”, upozorio je zastupnik Željko Lenart.

Osvrnuo se na odgovor na zastupničko pitanje koji je dobio od Ministarstva poljoprivrede.

“Zatražio sam podatak koliko je u proteklih 15 godina poljoprivrednog zemljišta prevedeno u šumsko ili građevinsko zemljište. Odgovor ministarstva me šokirao! U odgovoru stoji da je, prema podacima kojima raspolažu za 2018. godinu, ukupno na području RH prenamijenjeno 2 716 ha poljoprivrednog zemljišta. To je otprilike 10% površina koje je radio nekadašnji Agrokor. Ono što još više šokira je da ministarstvo nema podatke za proteklih 15 godina koliko se zemljišta prenamijenilo iz poljoprivrednog u nepoljoprivredno!”, rekao je Lenart te istaknuo kako je ovo očito dokaz da nitko ne radi svoj posao kako treba.

“Poslovica kaže da jedino zemlja i žena rađaju. Nažalost, ova država i HDZ-ova vlast i to uništavaju. Nestaje poljoprivredno zemljište za poljoprivrednu proizvodnju, isto tako žene odlaze iz Hrvatske živjeti i raditi van i vjerojatno se više nikad neće vratiti. Zamislimo se nad ovim podacima i pokrenimo se jer nećemo imati gdje proizvoditi hranu i ostat ćemo bez novih naraštaja!”, zaključio je zastupnik HSS-a.

U Hrvatskom saboru raspravljalo se o klimatskim promjenama o kojima je u ime Kluba zastupnika HSS-a i Demokrata govorio Davor Vlaović. Zastupnik Vlaović je rekao kako su predloženi zakoni nužnost ako želimo da se život kakav poznajemo na Zemlji nastavi, jer zaštita zraka kao jedne od najvažnijih sastavnica okoliša je nužnost, a nemilosrdnim ispuštanjem štetnih tvari ga mijenjamo što ima nesagledive posljedice na život.
Vlaović je izrazio nezadovoljstvo načinom hrvatske reakcije jer kaže, donošenje zakonodavnog okvira prije Akcijskog plana i imenovanja Savjeta za klimatske promjene siguran je put za kašnjenje i kaskanje za naprednijima kao što je Njemačka koja je svojim gospodarstvenicima i građanima dala konkretne smjernice što i kako činiti.

„Mali smo i ne možemo puno utjecati na globalne svjetske tokove, ali možemo voditi brigu o samima sebi. Naši gospodarstvenici su sami održali stručni skup o klimatskim promjenama i načinu kako će klimatske promjene utjecati na budućnost poljoprivrede do 2050. Upozoravaju na pad poljoprivredne proizvodnje do 10%. Mi već sad imamo veliki pad proizvodnje u poljoprivredi zbog lošeg poljoprivrednog zakonodavstva, a utjecaj klimatskih promjena kao što su erozija, povećanja temperature i suša tek slijedi. Sve to će zasigurno uzrokovati i promjene sjetvenog plana i promjenu uzgajanih kultura. Već nam se događaju novi štetnici, nove bolesti. Imamo resurse, treba upotrijebiti znanje i ne dopustiti da u Hrvatskoj ostanemo gladni.“

Vlaović je upozorio na planiranje u gospodarstvu jer 40 % električne energije Hrvatska dobiva iz hidropotencijala, a promjene vodnog režima uzrokovane klimatskim promjenama mogu znatno utjecati na daljnju razinu proizvodnje, te zaključio da se treba okrenuti obnovljivim izvorima kao što je vjetar, sunce ili biomasa kao biljni ostatak u poljoprivredi. Pozvao je na bržu realizaciju projekta izgradnje retencija za što postoje osigurana sredstva iz EU fondova, a iste bi spriječile poplave uzrokovane bujicama koje se događaju sve češće od Zagreba, Zadra do Okučana, Cernika i Stare Gradiške u Brodsko-posavskoj županiji.

„Zakon o zaštiti zraka nam treba, Zagreb, Rijeka, Sisak, Slavonski Brod nemaju zrak prve kategorije tijekom cijele godine. To se konstatira i ništa se ne čini. Novim zakonom delegiramo poslove i odgovornosti prema jedinicama lokane i regionalne samouprave, gradovima i županijama koji moraju napraviti akcijske planove, ali im s druge strane ne dajemo alate. Samo u Slavonskom Brodu je više od 5.000 obiteljskih domaćinstava koja bi trebala promijeniti energent za grijanje i s drva prijeći na ekološki prihvatljiviji energent sami financijski to ne mogu podnijeti. Hoće li država reagirati i pomoći građanima Slavonskog Broda da dobiju povlaštene cijene plina i subvenciju za prelazak na ekološkiji energent s manjom emisijom stakleničkih plinova. Odgovora nema. Gradovima treba pomoć s državne razine.“