Predsjednik Sveučilišne organizacije HSS-a Bruno Šagi i zastupnica Socijaldemokrata Ivana Posavec Krivec danas su u Hrvatskom saboru održali konferenciju za medije na temu nastave povijesti u strukovnim školama. Šagi je podsjetio kako je Stjepan Radić, prvi predsjednik HSS-a, davno rekao „Što više škola – to manje robova. Što više znanja – to više imanja.“

Novim prijedlogom Povijest kod četverogodišnjih strukovnih smjerova srezat će se na jednu godinu

“Očito je da danas nekima nije u interesu povećanje broja imanja s obzirom na ono što se planira napraviti sa četverogodišnjim strukovnim smjerovima, a važno je sjetiti se da oko 70 % učenika srednjih škola pohađa upravo strukovne smjerove. Trenutno imamo situaciju da je predmet Povijest kod trogodišnjih strukovnih smjerova prisutan u jednom razredu, dok je kod četverogodišnjih prisutan u dva ili tri razreda. Novim prijedlogom kurikuluma, Povijest bi se kod četverogodišnjih strukovnih smjerova srezala na jednu godinu. S time da bi gradivo, prema onome što imamo priliku vidjeti, obuhvaćalo hrvatsku nacionalnu povijest od 18. do 20. stoljeća”, rekao je predsjednik SO HSS-a.

Prijedlog je štetan iz nekoliko razloga

“Smatram da je takva ideja izrazito štetna iz nekoliko razloga. Pod broj jedan, što se tiče gradiva, ne postoji kvalitetan argument zašto bi se hrvatska povijest učila kronološki od 18. stoljeća, zanemarujući stoljeća prije. U Ustavu Republike Hrvatske napisano je da se državotvorna misao razvijala od hrvatskih kneževina u 7. stoljeću. Ovim prijedlogom kurikuluma učenicima se zapravo oduzima znanje o korijenima njihove države. Osim toga, gradivu nedostaje europski i svjetski kontekst koji bi svakome trebao biti bitan jer je i Hrvatska danas, kao i nekada, dio europskih i svjetskih procesa.

Pod broj dva, nastavnici bi prema ovom novom modelu gubili dio nastave.

Pod broj tri, učenike se ovim potezom gura od znanosti u stanje u kojem oni postaju „robovi sustava“ i vrlo lako podložni nekim novim autoritetima koji se pojavljuju kao rubni znanstvenici ili rubni stručnjaci na društvenim mrežama i aplikacijama, a koji su vrlo popularni među mladima koji u srednjoškolskim danima često teško razvijaju kritičko mišljenje zbog sustava obrazovanja kakvog imamo i koji ne nudi odgovore na mnoga pitanja koja mlade zanimaju. Novim modelom kakav se predlaže, situacija bi bila još gora jer se ovakvim potezima očito predviđa da mladi iz strukovnih smjerova kasnije ne studiraju, npr. povijest, ili se njihov put generalno otežava. Meni je to važno istaknuti jer jedan dio studenata čine osobe koje su završile strukovne škole”, kazao je Šagi.

Vlast želi preodgojiti djecu u nešto što njima odgovara

Neprihvatljivim smatra smanjivanje Povijesti u ovakvim nacionalnim i geopolitičkim uvjetima.

“Nadam se da će razum na kraju ipak prevladati s obzirom na to da je reagirao i velik broj relevantnih znanstvenika. Sjećamo se rečenice Kolinde Grabar Kitarović upućene učenicima da ne upisuju povijest i arheologiju jer s tim zvanjima neće moći dobiti posao, kao i ideje bivše ministrice Divjak koja je išla u smjeru da se povijest u potpunosti ukine u strukovnim školama. Ovo je samo novi udarac na povijest kao znanost i predmet u strukovnim školama i novi način na koji vlast želi preodgojit djecu u nešto što samo njima odgovara“, zaključio je Šagi.