Raspravljajući o zakonu o sjemenu, Željko Lenart rekao je kako mora biti bezobrazan i pitati koja budala je pisala taj zakon. Posebno se osvrnuo na spornu odredbu da za kvalitetu uvoznog sjemena odgovara dobavljač koji ga prvi stavlja na tržište te trgovci sjemenom.
Poljoprivredni proizvođači se tjeraju u sivu zonu
Naveo je da ako će poljoprivrednici sijati necertificirano sjeme, onda više neće smjeti prodavati plodove sjemena kao što je primjerice podravska paprika. Ako će prodavati tu papriku, onda će proizvođači kršiti zakon i biti u sivoj zoni. Sijati će svoje sjeme, a prikazivati nešto što su kao kupili kao certificirano sjeme.
“Zbog čega ih tjeramo u sivu zonu? Zbog čega mučimo ljude? Zašto im ne damo mogućnost da siju ono što su sijali do dan danas i na čemu su radili godinama da bi dobili vrste koje danas imaju?”, rekao je zastupnik HSS-a.
Nikome nije u interesu sijati loše sjeme
Podsjetio je kako se on već 30 godina bavi poljoprivrednom proizvodnjom povrća i ratarskih kultura.
“Ni ove godine u ratarskim kulturama neću posijati niti jedno zrno necertificiranog sjemena. Ali, svaki puta kad otvorim sjemensku vreću soje, ljut sam na sebe zašto nisam ostavio soju od prošle godine za sjetvu ove godine. Kvaliteta sjemena je katastrofalna i ne postoji način kako se izboriti za odštetu zbog lošeg sjemena”, kazao je.
Istaknuo je i kako malim poljoprivrednim proizvođačima nije u interesu sijati loše sjeme jer je njima vrlo bitan prinos kako bi opstali.
“Imali smo ovih godina loših ministara i manje loših ministara. Ne mogu reći da smo imali izuzetno dobrih ministara jer nam poljoprivredna proizvodnja ne bi bila u ovakvoj situaciji. Obaveza Republike Hrvatske je omogućiti poljoprivrednicima sjeme i dati im pravo da oni sami proizvode svoje sjeme”, rekao je Lenart te dodao kako su sjeme i poljoprivredna proizvodnja geopolitičko i strateško pitanje.
Ne može za kvalitetu sjemena biti odgovoran dobavljač koji ga prvi stavlja na tržište u RH
Rekao je kako država ne može biti suverena ako nema svoje sjeme, ako nema proizvodnju vlastite hrane i ako će stranci preuzeti poljoprivredno zemljište. A upravo to se u Hrvatskoj događa. Posebno je istaknuo kako je najviše sporno to da za kvalitetu sjemena odgovara dobavljač koji ga prvi stavlja na tržište u Hrvatskoj.
Kao primjer naveo je sjeme koje je kupio – sjeme lubenica nizozemskog proizvođača porijeklom s Tajlanda te sjeme dinja nizozemskog proizvođača, a porijeklom iz Kine.
“Kako naš trgovac, ovaj gospodin od kojega sam ja to jutros kupio, može biti odgovoran za kvalitetu ovoga sjemena? Odgovoran je ako ga ne drži u odgovarajućim uvjetima koji će zadržavati kvalitetu sjemena. Kako ćemo mi to saznati? Kako taj trgovac može biti za to odgovoran? Ne može biti nikako! To je pokazatelj da su u ovom zakonu glavni krivci dorađivači sjemena. Jer oni se ne mogu pomiriti s činjenicom da se 20 posto sjemenskog materijala proizvodi na obiteljskim gospodarstvima. Pa zar moraju sve uzeti?”, upitao je Lenart te dodao kako će seljaci i dalje uzimati svoje sjeme.
“Neki koje znam, prošle godine su kupili sjeme soje i spremili ga u šupu da imaju pokriće. Sijali su sjeme koje su sami uzimali. Pokazalo se da im je daleko bolja klijavost, da je bolja energija klijanja i da je daleko bolja biljka i bolji urod bio od tog sjemena koje su sami proizveli.”
Europska unija ne brani svojim poljoprivrednicima da uzimaju farmersko sjeme
Lenart je podsjetio kako zemlje Europske unije ne brane svojim poljoprivrednicima da uzimaju farmersko sjeme. Hrvatska ne dopušta ono što dopušta Europa, zato ni ne čudi da smo zadnji po svim pokazateljima.
Pozvao je saborske zastupnike da ne podrže ovaj zakon ako žele da mali poljoprivredni proizvođači opstanu.
“Drage kolegice i kolege, sjetite se poljoprivrednih proizvođača. Sjetite se koliko puta ste se možda zauzimali za njih, predstavljali se borcima za selo i seljaka. Hoćete li podržati ovakav zakon? Slavonci, hoćete li vi podržati ovakav zakon gdje svojim poljoprivrednicima branite da oni proizvedu svoje sjeme? Zagovornici zdrave hrane, kako ćete vi objasniti svom biračkom tijelu, svojim susjedima, da ne dopuštate da ljudi proizvedu sjeme od autohtonog sjemena, uzgajaju biljku i prodaju na tržištu urod od tog sjemena? To je besmisleno! Pa ovo su naši seljaci, ovo je naša Republika Hrvatska, ovo je hrana koju mi proizvodimo, pa dajmo, trgnimo se malo i borimo se za svoju zemlju!”, zaključio je Lenart.