Danas je u Hrvatskom saboru bila rasprava o prijedlogu Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu. Zastupnik Željko Lenart (HSS) rekao je kako se ova Strategija ne razlikuje od većine strategija u kojima se pišu dobre želje. Skrenuo je pozornost i na to da se svugdje spominje žurna potreba djelovanja u ublažavanju klimatskih promjena, a činjenje je slabo.
Strategija planira smanjenje CO2, a Hrvatska još uvijek ima sedam termoelektrana
“Naše poimanje smanjenja emisije CO2 je uglavnom korištenje električnih vozila. Jedan od ciljeva koji se navodi u Strategiji je da do 2050. godine trebamo imati 61% elektroničnih vozila. Nitko se ne pita gdje se proizvodi električna energija kojom se pune baterije tih vozila. Mi imamo 7 termoelektrana. Imamo Plomin koji koristi kameni ugljen, uglavnom su na mazut. Da li je to čista električna energija? Jesu li to za nas čista vozila i jesu li oslobođeni emisije CO2? Nisu! Po meni su oni gori od vozila na fosilna goriva”, rekao je Lenart.
Uništeno stočarstvo ne može prouzročiti velika zagađenja
Upozorio je i kako je poljoprivreda stigmatizirana jer se navodi kako od nje dolazi 11,4% nacionalne emisije stakleničkih plinova. Rekao je kako ne zna odakle taj podatak na čemu se temelji.
“Stočarstvo smo uništili. Uzgoj stoke nam je minimalan, nikada nije bio manji i ne vjerujem da mi imamo toliko zagađenja od uzgoja stoke.”
Cijena ogrjevnog drva tjera ljude da se griju na plin, a ne na biomasu
Kod šumarstva je problematičnim istaknuo to da je danas cijena ogrjevnog drveta toliko porasla da su ljudi prisiljeni grijati se na plin.
“Svi smo svjesni kako se gospodari hrvatskim šumama, koliko se radi totalnih sječa, uništava šume, šumske sastojine koje će se vrlo teško obnoviti. A svi smo svjesni da upravo te šume stvaraju ponor po pitanju CO2. Mislim da sječa šuma nikada nije bila veća. Da li je tko pitao Hrvatske šume što oni rade po pitanju ove strategije? Nitko ne pita!”, rekao je Lenart te dodao kako Hrvatske šume svim mogućim mjerama uništavaju naše šume.
Vrlo malo se radilo na obnovljivim izvorima energije
Što se tiče obnovljivih izvora energije, Lenart je naveo primjer čovjeka iz Stare Subocke koji se već nekoliko godina bori s administracijom kako bi na rijeci Subockoj postavio turbinu na mjestu gdje je mlin na koji ima koncesiju na 100 godina.
“Čovjek je izludio sa svime time. Još dan danas nije se priključio na mrežu da prodaje struju sa svoje turbine. Koliko krovova imamo u Hrvatskoj čiji su vlasnici voljni na svoj krov instalirati sunčevu elektranu? I sam imam takav krov na koji bih rado instalirao, ali ne mogu uložiti 30.000 EUR-a u takav projekt i čekati 20 godina da mi se isplati. Što je država napravila po tom pitanju? Ništa! U Podravini imamo jedan ogroman geotermalni izvor koji može stvoriti mnogo čiste energije, ali očito nemamo znanje da ga stavimo u funkciju”, zaključio je.