microphone-1003559_1920

HDZ-ovi kandidati za župane se boje sučeljavanja u neovisnim medijima

U strahu od afera koje potresaju Zagrebačku županiju u posljednje 4 godine, aktualni župan Zagrebačke županije, inače bivši HSS-ovac koji je 2017. godine izbore dobio u koaliciji HSS-a i SDP-a te je potom pretrčao HDZ-u čiji je sada i kandidat za župana, uporno odbija sučeliti se s kandidatom za župana ispred HSS-a i SDP-a Mihaelom Zmajlovićem.

Isto čini i HDZ-ov kandidat za župana u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Odbija sučeljavanje na neovisnoj radio postaji s aktualnim županom Damirom Bajsom, što je vrlo neobično za kandidata koji pretendira na mjesto župana. Zato je HSS Bjelovarsko-bilogorske reagirao priopćenjem u kojem kažu kako se HDZ-ov kandidat naprosto boji te da ne donosi odluke samostalno nego to umjesto njega čini središnjica HDZ-a u Zagrebu. Priopćenje potpisuje poseban koordinator bjelovarsko-bilogorskog HSS-a Dalibor Jurina.

Postaju smiješna opravdanja HDZ-ovog kandidata za župana zauzetošću njegovih termina kratkoćom vremena od poziva do radio emisije od čak 2 dana i da zbog toga nije došao na sučeljavanje sa sadašnjim i budućim županom Damirom Bajsom. Najbolje tu situaciju dočarava narodna poslovica koja kaže „Tko nešto želi nađe način, a tko ne želi nađe izgovor“.

Istina je slijedeća: HDZ-ov kandidat za župana u cijeloj kampanji ponavlja deset lažnih teza napisanih očito u središnjici HDZ-a te od njega nismo čuli čitavu kampanju niti jedan suvisli prijedlog ili način kako pojedinu situaciju riješiti na dobrobit stanovnika ove županije, nego svakodnevno slušamo ponavljanje laži u obliku napisanih teza i kritiziranja župana Damira Bajsa. Da budem precizniji sve je to u stilu jednog poznatog HDZ-ova političara koji je rekao kako ne laže, ali da ponekad zaobilazi istinu. HDZ-ov kandidat za župana očito je taj stil unaprijedio, pa on tek ponekad govori istinu.

Naravno pristaje on na sučeljavanje na portalu i radio postaji koji su od prvog dana u službi njegove kampanje, a koje ovim putem ne želimo reklamirati jer to ne zaslužuju. Očito je da bi tada dobio unaprijed pitanja, a čije odgovore bi mu sastavili u središnjici HDZ-a i koje bi ponavljao na takvom nazovimo sučeljavanju, ne bi li tako dobio priliku još koji put ponoviti istu laž.

Kada je u pitanju neovisna radio postaja koja je organizirala sučeljavanje tada od toga bježi baš kao što kaže narodna poslovica „kao vrag od tamjana“, jer trebao bi tada odgovoriti na konkretna pitanja i argumentima i idejama parirati sadašnjem i budućem županu Damiru Bajsu.

Za to HDZ-ov kandidat za župana nema niti znanja niti kompetencija, a kada bi kojim slučajem došao u tu priliku da vodi Bjelovarsko-bilogorsku županiju sasvim je jasno da bi tada imali župana na „daljinsko upravljanje“ kojim bi se upravljalo iz središnjice HDZ-a i koji bi svoje mišljenje išao upravo tamo.

Ova županija  treba župana koji razumije i može rješavati potrebe stanovnika Bjelovarsko-bilogorske županije, a župan Damir Bajs je dokazao da zna i može uspješno voditi ovu županiju, a realizirani projekti nove zgrade Opće bolnice Bjelovar te energetske obnove škola i mnogi drugi koji su u provedbi najbolje to potvrđuju.

Stoga HSS poziva sve stanovnike ove županije da izaberu sigurnu županiju sa županom Damirom Bajsom i da pobjedu u prvom krugu pretočimo u sigurnu i konačnu pobjedu u drugom krugu. Nisu vremena za opasne eksperimente i građani ove županije nisu zaslužili da se njima upravlja iz središnjice HDZ-a.     


HSS | Hrvatski sabor | Željko Lenart | Strategija niskougljičnog razvoja

Lenart: Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske je samo lista dobrih želja

Danas je u Hrvatskom saboru bila rasprava o prijedlogu Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu. Zastupnik Željko Lenart (HSS) rekao je kako se ova Strategija ne razlikuje od većine strategija u kojima se pišu dobre želje. Skrenuo je pozornost i na to da se svugdje spominje žurna potreba djelovanja u ublažavanju klimatskih promjena, a činjenje je slabo.

Strategija planira smanjenje CO2, a Hrvatska još uvijek ima sedam termoelektrana

“Naše poimanje smanjenja emisije CO2 je uglavnom korištenje električnih vozila. Jedan od ciljeva koji se navodi u Strategiji je da do 2050. godine trebamo imati 61% elektroničnih vozila. Nitko se ne pita gdje se proizvodi električna energija kojom se pune baterije tih vozila. Mi imamo 7 termoelektrana. Imamo Plomin koji koristi kameni ugljen, uglavnom su na mazut. Da li je to čista električna energija? Jesu li to za nas čista vozila i jesu li oslobođeni emisije CO2? Nisu! Po meni su oni gori od vozila na fosilna goriva”, rekao je Lenart.

Uništeno stočarstvo ne može prouzročiti velika zagađenja

Upozorio je i kako je poljoprivreda stigmatizirana jer se navodi kako od nje dolazi 11,4% nacionalne emisije stakleničkih plinova. Rekao je kako ne zna odakle taj podatak na čemu se temelji.

“Stočarstvo smo uništili. Uzgoj stoke nam je minimalan, nikada nije bio manji  i ne vjerujem da mi imamo toliko zagađenja od uzgoja stoke.”

Cijena ogrjevnog drva tjera ljude da se griju na plin, a ne na biomasu

Kod šumarstva je problematičnim istaknuo to da je danas cijena ogrjevnog drveta toliko porasla da su ljudi prisiljeni grijati se na plin.

“Svi smo svjesni kako se gospodari hrvatskim šumama, koliko se radi totalnih sječa, uništava šume, šumske sastojine koje će se vrlo teško obnoviti. A svi smo svjesni da upravo te šume stvaraju ponor po pitanju CO2. Mislim da sječa šuma nikada nije bila veća. Da li je tko pitao Hrvatske šume što oni rade po pitanju ove strategije? Nitko ne pita!”, rekao je Lenart te dodao kako Hrvatske šume svim mogućim mjerama uništavaju naše šume.

Vrlo malo se radilo na obnovljivim izvorima energije

Što se tiče obnovljivih izvora energije, Lenart je naveo primjer čovjeka iz Stare Subocke koji se već nekoliko godina bori s administracijom kako bi na rijeci Subockoj postavio turbinu na mjestu gdje je mlin na koji ima koncesiju na 100 godina.

“Čovjek je izludio sa svime time. Još dan danas nije se priključio na mrežu da prodaje struju sa svoje turbine. Koliko krovova imamo u Hrvatskoj čiji su vlasnici voljni na svoj krov instalirati sunčevu elektranu? I sam imam takav krov na koji bih rado instalirao, ali ne mogu uložiti 30.000 EUR-a u takav projekt i čekati 20 godina da mi se isplati. Što je država napravila po tom pitanju? Ništa! U Podravini imamo jedan ogroman geotermalni izvor koji može stvoriti mnogo čiste  energije, ali očito nemamo znanje  da ga stavimo u funkciju”, zaključio je.

© 2019. Hrvatska seljačka stranka. Sva prava pridržana. Pravila privatnosti