Warning: Undefined variable $post_id in /home/hss/public_html/wp-content/plugins/facebook-thumb-fixer/output-logic.php on line 4
HSS | Hrvatski sabor | Obiteljske mirovine

HSU i HSS predlažu povećanje obiteljskih mirovina i obiteljski dodatak na mirovinu

Klub HSS-a i HSU-a održao je konferenciju za novinare na kojoj su predstavljeni prijedlozi zakona kojima se uređuju obiteljske mirovine. Govorili su Silvano Hrelja (HSU) i Željko Lenart (HSS).

Uskraćivanjem mogućnosti nasljeđivanja dijela mirovine obezvređuje se zajednička uplata doprinosa bračnoga para

Hrvatska je među rijetkim europskim zemljama u kojoj preživjela ne može naslijediti dio mirovine preminuloga bračnog druga. Može zadržati svoju ili uzeti 70 posto mirovine preminulog supružnika, što nije dovoljno.
Uskraćivanjem mogućnosti nasljeđivanja dijela mirovine obezvređuje se zajednička uplata doprinosa bračnoga para koji može skupiti i 70, 80 godina staža.

Stav koji zauzmemo prema obiteljskim mirovinama naš je stav prema bračnoj zajednici i mirovinskom osiguranju. Kao i stav prema siromaštvu i europskoj pripadnosti.  Kažemo da je brak svetinja, kažemo da je problem mirovinskoga sustava što uplate ne odgovaraju isplatama, kažemo da je siromaštvo rak-rana društva, kažemo da smo dio Europe. Prijeđimo s riječi na djela”, poručio je Silvano Hrelja.

Hrvatska stranka umirovljenika izradila je dva prijedloga zakona koji sadrže potrebne zakonske izmjene za ispravljanje ove dugogodišnje nepravde mirovinskoga sustava.

Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju

U Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju predlaže se i traži da korisnice obiteljske mirovine umjesto dosadašnjih 70% mirovine preminuloga supružnika mogu naslijediti i koristiti 80%.
Osobe starije od 65 godina izložene su znatno većem riziku od siromaštva u usporedbi s ostatkom stanovništva. Dodatno, među osobama starijima od 65 godina, žene su u još većem riziku od siromaštva od muškaraca. Usvajanjem ovog prijedloga povećanja postotka ublažio bi se i zaustavio porazan trend sve većeg siromaštva starijih osoba.

Prijedlog zakona o obiteljskom dodatku na mirovinu

Prijedlog zakona o obiteljskom dodatku na mirovinu nudi opciju više koja nedostaje kod obiteljskih mirovina – nasljeđivanje dijela mirovine preminuloga bračnoga druga. HSU traži da korisnica obiteljske mirovine uz svoju osobnu mirovinu može ostvariti i dodatak u visini 50% od mirovine preminuloga supružnika. Mogućnost nasljeđivanja dijela mirovine ne bi bila hrvatski presedan već implementacija instituta koji već odavno postoji u većini europskih zemalja. Time bi se slijedila pravedna praksa koja poštuje minuli rad, uplatu doprinosa i štiti svoje građane od siromaštva.

Velik dio umirovljenika ne može s cijelom mirovinom pokriti ni najskromniji dom

Željko Lenart podsjetio je da smo suočeni sa sve većim brojem starijih. Oni ostaju sami u svojim obiteljskim kućama jer mladi iseljavaju. Par umirovljenika još nekako zajedno podmiri troškove iako su mirovine male. Onaj koji ostane sam – teško. “Trebamo težiti tome da umirovljenik koji ide u dom za starije ima dovoljna primanja za taj dom. Velik dio umirovljenika ne može s cijelom mirovinom pokriti ni najskromniji dom”, rekao je Lenart.

Silvano Hrelja istaknuo je da je vrijeme da se isprave stari grijesi u kojima na obezvređivanju obiteljskih mirovina parazitiraju oni koji su uplaćivali malo, a dobivaju puno.

HSS | Željko Lenart

Lenart sudjelovao na prvoj sjednici Radne skupine za izradu Programa društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja SMŽ pogođenih potresom

Zastupnik Željko Lenart sudjelovao je na prvoj sjednici Radne skupine za izradu Programa društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom.

Na sjednici je iznio nekoliko konkretnih prijedloga. Predložio je da se pri završetku autoceste Zagreb-Sisak izgradi i krak do Petrinje. To bi znatno ubrzalo prometnu povezanost sa stradalim područjima.

Dao je prijedlog i da se izgradi poveznica “bogatijeg i siromašnijeg dijela” županije tj. moslavačkog dijela preko Siska i Petrinje sa ostatkom Banije i prema Karlovcu.

Zatražio je i da se svakako saslušaju prijedlozi poslodavaca i investitora. Treba osigurati potrebnu infrastrukturu koja je potrebna za otvaranje novih radnih mjesta.

Lenart je rekao kako je bez obnove gospodarstva upitno koliku će svrhu imati i obnova obiteljskih domova. Ako neće biti mogućnosti za egzistenciju, ljudi će napustiti stradala područja.

HSS | Krešo Beljak | Eksploatacija ugljikovodika

Predsjednik HSS-a: Bušenje dna Jadrana je opasno jer može doći do onečišćenja

Raspravljajući o prijedlogu zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, predsjednik HSS-a Krešo Beljak istaknuo je kako ga HSS neće podržati.

Zalažemo se za zelene tehnologije temeljene na obnovljivim izvorima energije i zaštiti okoliša”, poručio je. Upozorio je da bušenje dna Jadrana je opasno jer postoji velika mogućnost onečišćenja hrvatskih otoka i priobalja.

“Notorna je laž je da će se istraživanja provoditi radi korištenja geotermalne energije. To je samo paravan kako bi se pronalazila nova ležišta nafte i plina. Veliki je rizik negativnog utjecaja na morski okoliš, priobalje, zaobalje i otoke koji su biseri Hrvatske”, poručio je Beljak.

Rekao je i da može doći do netransparentne i rizične djelatnosti istraživanja te moguće eksploatacije na gotovo 90% površine hrvatskog djela Jadrana.

Beljak je podsjetio kako je Hrvatska mogla biti energetski samodostatna, ali su vladajuće garniture u zadnjih 30 godine dovele do toga da Hrvatska ovisi o ukapljenom plinu iz Rusije i Amerike.

© 2019. Hrvatska seljačka stranka. Sva prava pridržana. Pravila privatnosti