HSS | Hrvatski sabor | Amandmani proračun 2020.

Vladajući odbili sve HSS-ove amandmane na proračun!

HSS-ovi zastupnici su na prijedlog državnog proračuna za 2020. godinu podnijeli ukupno 23 amandmana. Klub zastupnika je uputio 10 amandmana, zastupnik Davor Vlaović 8 amandmana, zastupnik Željko Lenart 2 amandmana i 3 amandmana su upućeni zajednički s Klubom zastupnika SDP-a. Vladajuća većina je sve predložene amandmane odbila!

Vladajući odbijaju dati više novaca za obrazovanje i poljoprivredu

Zastupnici HSS-a su svojim amandmanima tražili više sredstava za svinjogojstvo, sredstva za opremanje poljoprivrednih škola, veće ulaganje u drvni sektor te sredstva za redovni rad Poljoprivredne komore. Zastupnici su zatražili i sufinanciranje prijevoza učenika te sredstva za održavanje i obnavljanje školskih objekata u Hrvatskoj.

Nema novaca za spas radnih mjesta u Đuri Đakoviću

S obzirom na to da je Đuro Đaković jedna od strateških tvrtki za Hrvatsku, zastupnici HSS-a su predložili da Vlada osigura 20 milijuna kuna za proces dokapitalizacije Đuro Đaković grupe. Za tvrtku “Croatia Airlines” Vlada je osigurala sredstva u proračunu, a za Đuru Đakovića ne!

Vladajućima nije interes sačuvati radna mjesta u Slavoniji. Tome u prilog govori i odbijanje amandmana kojim su zastupnici HSS-a predložili da se osiguraju sredstva za realizaciju projekata OPG-a, obrtnika i poduzetnika te jedinica lokalne samouprave s područja Slavonije, Baranje i Srijema.

Odbijena uspostava helikopterske hitne medicinske službe

Zastupnik Željko Lenart tražio je da se osiguraju sredstva za uspostavu helikopterske hitne medicinske službe. Uspostavljanje takve službe značilo bi veću dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite građana Hrvatske i turista. Helikopterska hitna medicinska služba posebno bi unaprijedila zdravstvenu zaštitu ljudi koji žive na otocima i teže dostupnim područjima.

Odbijeni i projekti koje je predložio zastupnik Vlaović

Zastupnik Davor Vlaović tražio je sredstva za projekte u Slavoniji. U proračunu za 2020. nema mjesta za školsko-sportsku dvoranu u Općini Dragalić, dom za starije i nemoćne osobe u Novoj Kapeli ni za izgradnju srednje škole u Donjem Miholjcu. Vladajući su odbili i amandmane kojima je zastupnik Vlaović tražio više sredstava za Osnovnu školu „Milan Amruš” te za Sveučilište u Slavonskom Brodu.

Obrazlaganje amandmana HSS-a možete pogledati na YouTube kanalu HSS-a.

HSS | Davor Vlaović | Prosvjed roditelja djece OŠ Milan Amruš

Vlaović poručio: Ne daj se Slavonijo!

Osnovna škola “Milan Amruš” u Slavonskom Brodu je jedina škola u Brodsko-posavskoj županiji za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju djece s teškoćama u razvoju. Danas su pred Vladom prosvjedovali roditelji djece koja pohađaju školu. S njima je razgovarao zastupnik Davor Vlaović i podržao njihov prosvjed jer jedino se prosvjedima nešto može postići.

“Izgradnja Osnovne škole “Milan Amruš” ne smije biti predmet političkog nadmudrivanja”, poručio je zastupnik Vlaović.

“Sramotno je i tužno da roditelji djece s teškoćama već 10 godina traže rješenje problema! Zašto škola nije izgrađena? I učenici škole “Milan Amruš” zaslužuju jednaku priliku za obrazovanje kao i djeca u ostalim dijelovima Hrvatske. Ta škola je prijeko potrebna, roditelji i njihova djeca zaslužuju kvalitetnije uvjete za školovanje.

Zastupnik Vlaović rekao je kako će ponovno uputiti pitanja kada će se krenuti s izgradnjom i dogradnjom Osnovne škole “Milan Amruš” za djecu s posebnim potrebama. “To se mora ubrzati jer roditelji i njihova djeca već predugo čekaju!”, rekao je Vlaović i pozvao sve Slavonce na prosvjed.

Vlaovic_porezni paket

Vlaović: Hrvatska je i dalje u vrhu EU po poreznim opterećenjima!

U Hrvatskom saboru raspravljen je set poreznih zakona, po toj točci dnevnog reda u ime Kluba zastupnika HSS-a i Demokrata raspravljao je zastupnik Davor Vlaović.
„Planirani proračunski rashodi rastu u 2020. po znatno većim stopama od rasta BDP-a. To nam govori da će porezni prihodi rasti i da je porezni pritisak na obične građane visok. Rasterećenja kroz četiri kruga porezne reforme će se dogoditi za pojedine skupine, ali i dalje ostajemo jedna od četiri članice EU s najvećim poreznim pritiskom.“

Vlaović je konstatirao da je hrvatski porezni sustav glavni kočničar privatnim investitorima i gospodarstvenicima. Rekao je:
„Četvrti krug poreznih izmjena dodatno stvara pritisak na gospodarstvo i nervozu zbog promjena kojima se nanovo treba prilagođavati. Ovo što predlažete nije ozbiljna reforma. Reforma bi značila smanjivanje troškova javnog sektora, a to niti ne predlažete.“

Vlaović je u raspravi ukazao na problem novog zapošljavanja u javnom sektoru dok se istovremeno broj radnih mjesta u realnom sektoru smanjuje. Napomenu je kako se niti uvođenjem e-usluga u pojedinim područjima ne smanjuje broj zaposlenih u upravi nego se događa suprotno. Podsjetio je na obećanje Vlade RH o smanjenju ministarstava što se nije dogodilo, opet se dogodilo suprotno –povećanje broja ministarstava.

U raspravi se posebno dotaknuo selektivnog PDV-a na prehrambene proizvode koji kao takav nije polučio rezultate jer su mesne prerađevine u odnosu na svježe meso i živu stoku ostale oporezive s 25%. Po Vlaoviću takva praksa tjera građane na kupovinu hrane u susjednim državama.
„PDV na hranu treba smanjiti na 5% da bi naša proizvodnja bila konkurentna. Naša proizvodnja mlijeka, mesa i prehrambenih proizvoda stalno pada, a uvoz raste. Ovakvim PDV-om kakav mi u Hrvatskoj imamo, profitiraju jedino uvoznici i trgovci koji nisu smanjili cijene nakon snižavanja PDV-a na dio prehrane. Pitam za koga mi radimo izmjene poreznih zakona, za hrvatske građane ili za uvoznike i veletrgovce? Odgovor „Hrvatska zna“.“

HSS | Željko Lenart | Poljoprivredno zemljište

Lenart: Prema poljoprivrednom zemljištu se odnosimo maćehinski zbog tuđih interesa

“Dvije godine se neće raspolagati državnim poljoprivrednim zemljištem”, upozorio je Željko Lenart u Hrvatskom saboru.

“Možda te dvije godine ne znače ništa za službenike u ministarstvu ili zastupnike, ali kada bi se stavili u poziciju seljaka to su dva ciklusa proizvodnje u kojima može ili napredovati ili propasti!”, rekao je zastupnik HSS-a te ukazao na probleme poljoprivrednih proizvođača.

Poljoprivredno zemljište je osnovni resurs za poljoprivrednu proizvodnju

“Poljoprivredni proizvođači ne znaju što će se dogoditi s poljoprivrednim zemljištem kojeg obrađuju! Poljoprivredno zemljište je osnovni resurs za poljoprivrednu proizvodnju, a mi se prema njemu odnosimo maćehinski zbog nečijih interesa“, rekao je Lenart te dodao kako se svaki dan događa devastacija poljoprivrednog zemljišta i da mnogi moćnici i interesne skupine žele sebi prigrabiti što više.

Poljoprivredno zemljište treba dati onima koji stvarno žele raditi

Zastupnik HSS-a je rekao kako je poljoprivreda propala u svim segmentima i da stagniramo u svim proizvodnjama.

“Ovoj državi kao da nisu bitna obiteljska poljoprivredna gospodarstva, oni koji se bave proizvodnjom i žele stvarati novu vrijednost. Sve najjače ekonomije Europe imaju jaku poljoprivredu. Nažalost, naši seljaci šute, ne bore se za svoja prava, a kada se krenu provoditi zakoni njima će se obiti o glavu. Glavni zakon ove države je da velika riba jede malu ribu. Poljoprivredno zemljište treba dati onima koji stvarno žele raditi, onima koji žive na tom ruralnom prostoru. Provezite se malo selima Slavonije, Banovine, bilo gdje, kuće su napuštene, ruše se same od sebe, ljudi su otišli”, kazao je Lenart te dodao kako oni koji se trude proizvoditi i raditi svaki dan nailaze na nove prepreke.

“Zar mislite da će nas neke multinacionalne kompanije koje će preuzeti hrvatsko poljoprivredno zemljište hraniti? Pa pogledajte što imamo u trgovinama u koje ne može doći hrvatska roba! Ne možemo biti svoji na svome niti slobodni ako jedemo tuđu hranu, ako će nam šumama i vodama gospodariti stranci! Što će ostati od Hrvatske? I sabornicu smo iznajmili, a ako ovako nastavimo ostat će nam samo zastava i himna”, zaključio je.

HSS | Ana-Marija Petin | Graditeljstvo i prostorno uređenje

Petin: Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja na silu gura izmjene zakona protiv kojih je struka

“Kao odgovorna osoba jedinice lokalne samouprave, u funkciji investitora, aktivno sudjelujem u procesu gradnje. Imam potrebu ukazati na probleme s kojima se susrećemo u tijeku provedbe infrastrukturnih projekata financiranih sredstvima EU, a izravno su vezani na zakonodavni okvir iz područja gradnje i prostornog uređenja”, rekla je zastupnica Ana-Marija Petin.

Postupak izdavanja građevinskih dozvola treba pojednostaviti i ubrzati

Zastupnica Petin upozorila je kako je postupak izdavanja građevinske dozvole u Hrvatskoj i dalje prespor.

U kategoriji izdavanja građevinske Hrvatska je na 150. mjestu, a prije dvije godine smo bili na 126. mjestu. Ove izmjene bi trebale poboljšati proces izdavanja građevinske dozvole, ali nisam sigurna da će digitalizacija ubrzati stvari i nama smanjiti trošak. Investitor i dalje za gradilište mora naručiti analogni oblik dokumentacije. Svaka pohvala ako će se smanjiti broj javnih tijela i potvrda u postupku. No, ostaje pitanje hoće li platforma e-Dozvole podnijeti ogromne količine podatka pri učitavanju digitalnih projekata”, rekla je zastupnica HSS-a te navela primjere čestog pada sustava sličnih aplikacija kao što su Agronet ili IMIS sustav.

Od jedinica lokalne samouprave se očekuje da rade posao projektantskih ureda

Problem je i taj što se od jedinica lokalne samouprave očekuje da odrađuju posao koji je u domeni projektantskih kuća.

“Prema važećim propisima, za troškovnik je odgovoran isključivo korisnik EU sredstava, odnosno investitor kao javni naručitelj. JLS nisu ni projektantske kuće ni SAFU. Licencirani stručnjaci u lokalnim samoupravama su pretežito pravnici, a za ovaj zadatak ispada da bi trebali imati završena još četiri fakulteta“, upozorila je Petin te dodala kako se ne može ugovorom obvezati projektante.

“Ne možemo ugovorom obvezati projektante da odgovaraju i snose nadoknadu troška investitoru ako se u kasnijoj kontroli javne nabave utvrdi da se korisniku EU sredstava utvrđuje financijska korekcija zbog troškovnika.”

Teret troškovnika treba skinuti s korisnika EU sredstava

“Kada će se nešto poduzeti da se s korisnika EU sredstava skine taj teret troškovnika?”, pitala je Petin te rekla kako do rješavanja tog problema su jedinice lokalne samouprave prepuštene same sebi.

“Plaćamo greške u troškovniku za koje nemamo kapacitete, koje ne možemo i po zakonu ne smijemo ispravljati. To može samo projektant koji je potpisao troškovnik, a na to ga obvezuje ništa osim ugovora s naručiteljem”, rekla je Petin te poručila kako HSS neće podržati predložene izmjene zakona.

Mi u HSS-u želimo poručiti da se ne guraju na silu ovakvi prijedlozi izmjena zakona protiv kojih je cijela struka. Neka se ministarstvo pozabavi pravim problemima u području gradnje s kojima se susrećemo na terenu i koji nam nabijaju dodatna financijska opterećenja“, zaključila je zastupnica HSS-a.

Vlaović: Zbog primjedbi povucite prijedloge zakona vezane uz graditeljstvo i prostorno uređenje

“S obzirom na brojne primjedbe struke, HSS predlaže da predlagatelj povuče prijedloge zakona vezane uz graditeljstvo i prostorno uređenje. U sustav se uvodi nered, a struka je protiv predloženih izmjena! Najveći teret je na jedinicama lokalne samouprave kojima to donosi nove troškove i nesigurnost”, rekao je Davor Vlaović u raspravi.

kreso_posta

Koliko će se još poštanskih ureda zatvoriti?

U Hrvatskom saboru raspravljalo se o Zakonu o poštanskim uslugama o kojem je u ime Kluba zastupnika HSS-a i Demokrata govorio predsjednik HSS-a Krešo Beljak.

‘’Šokiran sam načinom na koji se banalizira problematika poštanskih usluga, odnosno stanja u kojem se Hrvatske pošte nalaze. I još se k tome sve to predstavlja kao nešto pozitivno jer je eto, u potpunosti liberalizirano tržište. Posljedica te potpune i nepotrebne liberalizacije je zatvaranje niza poštanskih ureda. Evo jednog primjera iz područja grada iz kojeg dolazim. Na području grada Samobora Hrvatske pošte već 10 godina žele zatvoriti jedan poštanski ured.’’ rekao je predsjednik Beljak te dodao da Grad, čija to nije obaveza, taj poštanski ured sufinancira sa gotovo 300 tisuća kuna godišnje kako se ne bi zatvorio.

Predsjednik Beljak u svom je izlaganju rekao kako pošte u hrvatskoj imaju dugu tradiciju te kako je žalosno je da smo dočekali državnu samostalnost da bismo uništavali onu infrastrukturu koju nam je još austrougarska stvarala kao pretpostavku održivog prostora, a hrvatska država to je prepustila općoj liberalizaciji tržišta. ‘’To vodi uništenju većeg dijela prostora Republike Hrvatske’’, zaključio je predsjednik Beljak.

Predsjednik Beljak iznio je prijedlog kako pomoći Hrvatskoj pošti na primjeru drugih zemalja: ‘’Ako bi bilo koji privatni pružatelj poštanskih usluga htio raditi u Hrvatskoj trebao bi dobiti koncesiju i morao bi iz svoje zarade uplaćivati u zajednički koncesijski fond iz kojeg se onda plaća opstanak ureda Hrvatske pošte na području cijele Hrvatske.’’

O Zakonu o poštanskim uslugama pričao je i zastupnik Vlaović:
”I na primjeru Hrvatskih pošta pokazujemo da smo zemlja apsurda. Paket iz Londona ili Berlina prije će doći na svoje odredište nego pošiljka poslana iz nekog našeg grada do sela udaljenog 10ak kilometara. Razlog tome je što poštar u neka seoska naselja ide jednom do dva puta tjedno.”

HSS | Davor Vlaović | Štrajk u Đuri Đakoviću

Vlaović: Kome je u interesu propast tvrtke ‘Đuro Đaković’?

“Ovih dana smo svjedoci vala štrajkova u Hrvatskoj”, rekao je Davor Vlaović s namjerom da upozori na štrajk u tvrtki ‘Đuro Đaković’.

“Od jutros štrajka i 600 radnika grupe ‘Đuro Đaković’ zato što nisu dobili plaću za rujan i što nema naznaka rješenja ni za naredno razdoblje. Još u srpnju su sindikati uputili su pismo premijeru u kojem su ga upoznali s problemima i predložili da se osnuje krizni menadžment za tvrtku ‘Đuro Đaković’. Od Vlade na to nikakve reakcije!”, upozorio je Vlaović.

“Vlada umjesto da spasi radna mjesta, pretvara ‘Đuru Đakovića’ praktički u muzej industrijskih postrojenja i metaloprerađivačke industrije! Jesu li to zaslužili radnici? Što će biti s njima?”, upitao je zastupnik HSS-a.

Vlaović je pozvao radnike je da preuzmu stvar u svoje ruke jer očito oni jedini žele naći rješenje problema.

“Pozivam radnike da iznesu nesposobnu upravu iz tvornice i da preuzmu krizni menadžment!”, rekao je Vlaović i pitao čiji je interes da tvornica ‘Đuro Đaković’ više ne radi.

HSS | Ceste

Važno je osigurati održiv sustav financiranja županijskih i lokalnih cesta

Govoreći o Zakonu o cestama, zastupnik Davor Vlaović rekao je kako treba dati priliku za razvoj svim regijama.

Vlaović: Investirajte u gradnju cesta i bolju prometnu povezanost Slavonije

“Neke županije koje su ‘moćnije’ i bliže vlasti imaju povoljniji omjer državnih cesta, što znači lakše održavanje i građenje. Neke županije imaju velik broj lokalnih i nerazvrstanih cesta, što znači otežano održavanje, a o građenju da i ne govorim”, rekao je Vlaović te dodao kako se na tako ne daje šansa svim regijama za razvoj.

Treba razgovarati o modelu financiranja Županijskih uprava za ceste. Ovo je neodrživo i sustav će se jednostavno urušiti. S postojećim sredstvima koja su na raspolaganju Županijskim upravama za ceste ne možemo postići sigurnost u prometu koju želimo“, istaknuo je zastupnik HSS-a.

“Posebno bi naglasio problem prometne povezanosti Slavonije, Baranje i Srijema. Ako želimo da ljudi ostanu živjeti u Slavoniji onda treba pojačati investiranje u izgradnju cesta i prometnu povezanost”, zaključio je Vlaović.

Beljak: Pri financiranju izgradnje i održavanja cesta treba uzeti u obzir geografske i klimatske različitosti

“Jeste li kod prijedloga ovog zakona imali u vidu određene geografske i klimatske različitosti Republike Hrvatske?”, pitao je Krešo Beljak državnog tajnika Tomislava Mihotića.

Prometnice nisu u istom stanju, primjerice, u Dalmaciji ili u brdsko-planinskim područjima. U ovom trenutku se novac dijeli isto, a ne uzima se obzir da je, npr. puno teže i izgraditi i održavati cestu u Lovincu, dok to u Dalmaciji nije tako”, zaključio je Beljak.

HSS | Obrazovanje i znanost

Vlaović o štrajku prosvjetara: Nema razvoja bez ulaganja u obrazovanje i znanost

“HSS i ja osobno podržavamo učitelje, profesore i nastavnike u njihovom prosvjedu i zahtjevima za dijalog s Vladom”, rekao je Davor Vlaović u Hrvatskom saboru gdje je govorio o problemima u obrazovnom sustavu.

Nema razvoja države bez ulaganja u znanost i obrazovanje

“Nije točno da prosvjetari svojim zahtjevima narušavaju fiskalnu i financijsku stabilnost države. Oni samo traže izjednačavanje prava, a to se ne može riješiti sa 6,12% povećanja plaće. Nema razvoja države ako se ne ulaže u znanost i obrazovanje. Nema razvoja ako učitelji, nastavnici i profesori nisu motivirani. Ako oni nisu motivirani, onda nema ni kvalitetnog prijenosa znanja na učenike i studente. A bez znanja nema ni kvalificirane radne snage ni razvoja”, istaknuo je Vlaović.

Tko koči razvoj Slavonije?

Zastupnik Vlaović je iznio podatak kako je Zagreb za 75% razvijeniji od hrvatskog prosjeka, a najgore je stanje u Slavoniji i Lici.

“Četiri od pet slavonskih županija su na dnu po BDP-u u Hrvatskoj. Slavonski Brod i okolica traže suradnju znanosti i proizvodnje, a to ne ide bez ulaganja u znanost.”

Vlaović je podsjetio kako je još 2015. godine donesen zakon da se osnuje sveučilište u Slavonskom Brodu.

“2018. godine je Ustavni sud potvrdio da nema ništa protuustavno da se ono osnuje i u proračunu za 2019. predviđeno je 5 milijuna kuna za rad Sveučilišta u Slavonskom Brodu. Utrošeno je nula kuna! Tko koči Sveučilište u Slavonskom Brodu? S pravom se Brođani i Brodska Posavina bune protiv zanemarivanja ovog dijela Slavonije. I zato ćemo i dalje zaostajati u razvoju i imati veliko iseljavanje. Kome smeta razvoj ovog kraja?” pitao je Vlaović i pozvao premijera da riješi problem Sveučilišta u Slavonskom Brodu.

polja

Zastupnik Vlaović: Premijer je u svom izvješću zaboravio na poljoprivredu!

Čini se, prema premijeru, da je poljoprivreda nevažna u cjelokupnom Hrvatskom gospodarstvu. Zastupnik Vlaović rekao je kako HSS ne razmišlja tako stoga je u Hrvatskom Saboru podsjetio na prijedlog o produžetku moratorija na prodaju zemlje strancima koji je stavljen na listu čekanja. ”Na produljenje moratorija na prodaju zemlje strancima Hrvatska ima pravo još dodatne tri godine. Mi iz HSS-a tražimo da se taj zahtjev podnese Europskoj komisiji kako bi se moratorij produžio. Naša poljoprivreda, naše selo još uvijek nije spremno za konkurenciju europskih poljoprivrednika.”

Zastupnik Vlaović zatražio je da se o predloženoj Interpelaciji već idući tjedan raspravlja u Saboru. ”Hrvatska pozicija u pregovorima bila bi jača kada bi stav Hrvatskog sabora i hrvatske javnosti bio poznat. Najviše se, zapravo, bojimo sporosti naše administracije i potencijalnog kašnjenja. Još 13. lipnja ove godine sam od Ministarstva poljoprivrede zatražio podatke o površinama državnog poljoprivrednog zemljišta. Njima su trebala četiri mjeseca da mi ih dostave.”

Zastupnik Vlaović zatražio je od ministrice poljoprivrede da Hrvatskom saboru podnese izvješće o stanju poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj. ”Priprema li se to prepuštanje nacionalnog bogatstva europskim poljoprivrednicima koji će donijeti kapital pa će dići hrvatsku poljoprivredu? Nažalost radi se samo o političkom dodvoravanju, kupovanju glasova, a malo se brine o selu i poljoprivredi. Državno poljoprivredno zemljište je važan resurs i ne dopustimo da se i dalje događaju podmetanja bombi pod kombajne i na kućne pragove radi nerješavanja problematike raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem.” – zaključio je Vlaović svoje izlaganje u Saboru.

© 2019. Hrvatska seljačka stranka. Sva prava pridržana. Pravila privatnosti